Šalica čaja stajala je pred novim njemačkim kancelarom dok je Ferdinandu Porscheu tumačio kako automobil treba izgledati. - Mora imati četiri sjedala, motor sa zračnim hlađenjem, a cijena ne smije prelaziti tisuću maraka - rekao je Hitler danas legendarnom njemačkom dizajneru automobila. Mi nacisti ćemo ga financirati, objasnio mu je u nastavku, a najvažnije je da bude obiteljski i da si ga svako kućanstvo uz malo štednje može priuštiti.
Sastanak u predvorju jednog berlinskog hotela dogodio se 1934. i nije trajao više od 15-ak minuta. Tako je nastala buba, prvi volkswagen - “narodni automobil”. Ili?
Sedamdeset i osam godina (i dvadeset i jedan milijun prodanih ‘buba’) kasnije, jedan nizozemski istraživač tvrdi da je možda najpopularniji automobil u povijesti te industrije zapravo dijete Josefa Ganza, židovskog novinara i izumitelja.
Hitler je od Ganza ukrao ideju za bubu i potom ga izbrisao iz službene povijesti, uvjerava autor knjige “Nevjerojatni život Josefa Ganza”, Nizozemac Paul Schilperoord.
Ključna izložba
Prema njemu, još tri godine prije sastanka Hitlera i Porschea Ganz je već vozio automobil vrlo nalik prototipu onog koji je Hitler kasnije izložio Porscheu.
Vozilo je čak imalo nadimak koje ga je jasno povezivalo s kukcima, ‘hrušt’, a Ganz je želio da u maloprodaji košta - tisuću maraka. Navodno se još od 1928. bavio mišlju o laganom i cjenovno pristupačnom automobilu za svaku obitelji te je pregovarao o ideji s kompanijama.
Na sajmu automobila 1933. predstavio je automobil, a Hitler, koji je bio prisutan, na temelju njega je napravio skice za ‘bubu’, tvrdi Schilperoord.
Ubrzo nakon susreta Porschea i Hitlera, Ganzu je, piše Schilperoord, na vrata pokucao Gestapo. Slijedilo je gašenje njegova automobilskog časopisa ‘Motor-Kritik’, a Ganz je spašavajući živu glavu od nacista uskoro pobjegao u Švicarsku. Tamo je nastavio voziti prototipove svojeg automobila koji nikada nije ušao u serijsku proizvodnju. Njegova biografija završava u Australiji gdje je dočekao smrt 1967. godine.
Mali ekonomični automobil ‘buba’ Ferdinanda Porschea u međuvremenu je osvojio srca milijuna ljudi. Dosegao je status kultnog automobila, a naročito je obožavan bio 60-ih godina prošlog stoljeća od djece cvijeća.
Prešućene zasluge
No Ganz se nijednom riječju ne spominje u Volskwagenovim kronikama kao ni u 1000 stranica izvješća o radu za vrijeme Trećeg Reicha. Iako ono otvoreno govori o robovskom radu u tvornicama i proizvodnji dijelova za ratne zrakoplove, torpeda i bombe.
Nova tvrdnja o ‘bubi’ zato je svojevrsna bomba za Volkswagen u čijem odboru danas sjedi Porscheov unuk dok se u gradu-sjedištu Wolfsburgu glavna ulica odavno zove Porscheovim imenom.
VW: Bit će spomenut
- Svakako ćemo spomenuti Ganza u našoj povijesti VW-a i staviti ga u pravi kontekst - izjavio je Manfred Grieger, šef Volkswagenovih arhiva, nakon izlaska knjige.
- No Porsche nije ukrao nacrte od Ganza. Nije bilo takvih nacrta. Mislim da je korijen ovog nesporazuma u činjenici da je 20-ih i 30-ih bujao pokret usmjeren proizvodnji automobila za mase. No za to je trebala ogromna investicija i politička volja i to je ono što je Hitler napravio s Porscheom, rekao je Grieger.
- Upravo o tome se radi. Porsche je volio trkaće automobile i samo je išao za novcem. A Ganz je imao ideju o takvom automobilu i pokušavao je prodati kompanijama - odgovara mu Schilperoord.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....