QASSEM SULEIMANI

NAJOPASNIJI RATNIK BLISKOG ISTOKA Ovo je iranski general koji je trenutno jedina nada da Bagdad neće pasti

Surađuje s Hezbolahom, prijatelj je s Asadom, Amerikanci ga mrze, ali morat će s njim surađivati

On je zastrašujući iranski general koji uživa gotovo mitski status u svojoj domovini kao i snažan utjecaj na čitavu regiju Bliskog istoka. Sada je Qassem Suleimani, koji vrlo često tijekom bitke pronađe vremena za 'opaliti' selfie, postao lice otpora Islamskoj državi u očima iračke javnosti.

Kao zapovjednik jakih postrojbi Quds, spacijalnih jedinica Iranske revolucionarne garde, odgovoran je za koordiniranje raznih šijitskih militanata odlučnih da obrane Bagdad nakon što su džihadisti osvojili ključni grad Ramadi, koji je od prijestolnice udaljen tek stotinjak kilometara.

Pad glavnog grada najveće iračke provincije Anbar, unatoč mjesecima zračnih napada predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama, označio je novi slom već razbijene iračke vojske te otvorio vrata Suleimanijevim vojnicima.

No, oslanjanje na Suleimanija, prijatelja raznih organizacija koje Zapad drži na popisima terorista i korumpiranih režima, stavlja Ameriku i njezinu koaliciju u vrlo nezahvalnu dilemu.

Quds, inozemno krilo iranske elitne Revolucionarne garde, uspješno obavlja osjetljive sigurnosne operacije izvan granica Irana koje uključuju obavještajne zadatke, specijalne misije i političke akcije potrebne za obranu njihove domovine.

Kao takav, Suleimani ima brojne saveznike u grupama poput Hezbollaha i Hamasa kao i kod sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, koji je svoj položaj učvrstio upravo zahvaljujući njemu.

Činjenica da se Suleimaniju prepuštaju napori da ponovo zauzme Ramadi ističe nedostatak američkih opcija za borbu protiv ISIS-a dok moć iračkog premijera Haidera al-Abadija slabi, nacionalna vojska se tek stvara, a službeni Teheran je sve nasrtljiviji.

- SAD ga promatra s velikom zabrinutošću. Quds ima reputaciju organizacije koja drugima prepušta svoje prljave poslove. Suradnja s Hezbollahom i Hamasom, koji su više puta označeni kako terorističke organizacije, čini Quds vrlo kontroverznim. Ovo savezništvo (SAD i Suleimani) je kratkoročno. Morate uzeti što vam je trenutno na raspolaganju. No, Amerikanci se nadaju da će Irak vrlo brzo preuzeti stvari u svoje ruke - objasnio je za Daily Mail ugledni analitičar Shashank Joshi s britanskog Royal United Services Instituta.

Suleimanijeva je arogantnost postala i više nego očita 2007. godine, kada su se američke i britanske snage borile protiv šijitskih militanata u Iraku. U poruci poslanoj američkom zapovjedniku generalu Davidu Petraeusu Suleimani je navodno rekao:

- Generale Petraeus, trebali biste znati da ja, Qassem Suleimani, kontroliram politiku Irana s poštovanjem prema Iraku, Libanonu, Gazi i Afganistanu. Veleposlanik u Bagdadu je član Qudsa kao što će to biti i osoba koja će ga naslijediti.

Zapad zna da mu ne može vjerovati, dodaje Joshi.

Međutim, Suleimanijevo je ponašanje od njega napravilo heroja. Na društvenim mrežama u Iraku redovito se pojavljuju njegove fotografije na kojima je s prorežimskim snagama na prvoj liniji fronte.

- Šijitske militante kontrolira Iran, a to znači da su pod kontrolom upravo njega, sveprisutnog i hiperaktivnog Qassema Suleimanija - naglašava Joshi te nastavlja: - Dio je simboličan. Snima 'selfieje' s plemenskim vođama i Kurdima. I to nije slučajno, on je vođa specijalnih snaga. To su namjerni pokušaji da se naglasi iranska uloga u spašavanju Iraka od ISIS-a. Prekriven je šljokicama, preuveličan, a oni ga pretvaraju u mitološko biće, heroja.

Šijitske militantne grupe postale su najjača vojna snaga u Iraku nakon što se narodna vojska raspršila prošlog lipnja dolaskom ISIS-a. Više od 3000 šijitskih militanata došlo je u ponedjeljak u njihovu bazu nedaleko od Ramadija, glavnog grada većinski sunitske provincije Anbar koja se dugo protivila iračkoj šijitskoj vladi.

Jedan od američkih dužnosnika, koji je želio ostati anoniman, opisao je Ramadi kao 'bure baruta' s kojim treba biti vrlo, vrlo oprezan kada se uključuju bilo kakvi militanti.

- Ovo ima vrlo velik potencijal da sve pođe po krivu - rekao je dužnosnik nemajući hrabrosti predvidjeti ishod.

Američki dužnosnici tvrde kako je službeni Washington duboko zabrinut oko uključivanja u borbu šijitskih militanata povezanih s Iranom, američkim dugogodišnjim rivalom koji se trudi proširiti utjecaj diljem Bliskog istoka. Nakon ponovnog osvajanja Tikrita, rodnog grada Sadama Huseina, brojni su šijitski borci prošlog mjeseca počeli paliti, krasti i zlostavljati stanovnike tog iračkog grada. Strahuje se i kako bi Islamska država mogla iskoristiti sudjelovanje šijita za motiviranje svojih boraca kroz sektašku mržnju.

Međutim, surova realnost je potpuno drugačija. Iračka vlada nema dovoljno sunitskih snaga za napad na Ramadi. Iako su saveznici predvođeni SAD-om krenuli s bombardiranjem ISIS-ovih položaja, Irak je jasno i glasno kazao kako neće dopustiti ulazak američkih snaga u ovaj sukob.

Gubitak Ramadija uslijedio je mjesec dana nakon što je američki predsjednik Barack Obama primio Abadija u Washingtonu, podržavajući tog šijitskog političara u stvaranju nove nacionalne vojske za borbu protiv ISIS-a.

- Nikada ih nismo ni pokušali spriječiti. Borite se s vojskom koju imate, a ovo je vojska koju imamo - objasnio je dužnosnik blizak Abadiju.

Drugi je, pak, izjavio kako bi SAD mogle pružiti podršku 'svim elementima' snaga u borbi protiv ISIS-a, pa čak i šijitskim militantima koji su nominalno pod bagdadskom kontrolom.

- Međutim, kao što smo rekli, mora postojati jasna linija zapovijedanja i kontrole, planiranje i koordinacija sa svim mogućim lokalnim vođama - kazao je dužnosnik.

Američki republikanski senatori John McCain i Lindsey Graham, najglasniji kritičari Obamine vanjske politike, prozvali su pad Ramadija 'tužnim podsjetnikom neodlučne zračne kampanje aktualne administracije' te ukazali na nedostatak strategije. Izrazili su zabrinutost oko pokretanja šijitskih militanata u napad.

- Ukoliko operacija bude uspješna, taj bi napad mogao biti zasjenjen strateškom štetom nastalom nasilnim sektašim postupcima, strahom i sumnjom lokalnog iračkog sunitskog stanovništva - objašnjavaju.

Irak nema previše opcija u borbi protiv ISIS-a, već se okrenuti militantima, koji su najrealnija opcija. Iako bi to moglo dovesti do sukoba u samom Iraku, službeni Bagdad nema previše ozbiljnih opcija, zaključio je Bruce Riedel, bivši CIA-in stručnjak za regiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:45