NA POMOLU HLADNI RAT Xi oštro kritizirao Trumpa zbog obnove nuklearnog arsenala “manjim atomskim bombama”

Kina i Amerika upale su u novi diplomatski okršaj nakon što je Kina snažno reagirala na američku objavu o “osvježavanju” svog nuklearnog arsenala.

Kina se želi nametnuti kao nova velika sila, poštena i miroljubiva, za razliku od SAD-a i aktualnog američkog predsjednika sklonog “zveckanju oružja”. SAD je najavio da će opremiti svoj arsenal malim nuklearnim bombama, na što je Kina žestoko uzvratila.

Peking je Washingtonu poručio da mora promijeniti svoj hladnoratovski mentalitet. “Zemlja koja ima daleko najveći nuklearni arsenal na svijetu trebala bi nastupati s inicijativom o zaustavljanju proliferacije nuklearnog oružja umjesto da potiče novo naoružavanje”, izjavilo je jučer ministarstvo obrane Kine. Američka vojska u priopćenju koje je izdala prošlog petka navela je da su bombe koje posjeduje prevelike i da joj trebaju manje bombe, no također razorne. Uz Kinu je reagirala i Rusija osuđujući američki plan. No, Washington je uvjeren da je njihov arsenal zastario i da više nije dovoljno učinkovit u svom zastrašivanju protivnika.

Kao potencijalne prijetnje Amerika navodi Kinu u prvom redu te Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran.

Male, ali razorne

No, kako je trenutačno oružje na raspolaganju Americi presnažno, revizijom je utvrđeno da treba razviti manje nuklearne bombe, primjerice bombe sa snagom od 20 kilotona koje su manje moćne, ali svejedno razorne. Također se predlaže i modernizacija kopnenih balističkih projektila, raketa na podmornicama i zračnog oružja. Modernizacija je započela još za vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame. Kako bi se suzbilo rastuću prijetnju koju predstavljaju revizionističke sile poput Kine i Rusije, predlaže se povratak nuklearnim krstarećim raketama za lansiranje s mora.

U uvodnom govoru ministar obrane Jim Mattis komentirao je prvu reviziju nuklearne strategije od 2010. godine navodeći da promjene u svijetu nalažu da “pogledamo stvarnosti u oči” i “vidimo svijet onakav kakav jest, a ne kakvog ga mi želimo”. Pristup Trumpova prethodnika bio je da SAD ima moralnu odgovornost da bude na čelu napora za smanjenje nuklearnog arsenala u svijetu. No, nova administracija smatrala je to preidealističkim pristupom. Prema njima, suparničke sile Kina, Rusija i Sjeverna Koreja su unaprjeđivale svoje arsenale umjesto da ih smanje.

“Dok smo mi išli u jednom smjeru, svi naši konkurenti imali su obrnutu politiku”, izjavio je zamjenik ministra za energetiku Dan Brouillette na konferenciji za medije u Pentagonu.

Miroljubivost

Kina je reagirajući na objavu poručila da se čvrsto protivi reviziji nuklearne politike Pentagona. Iz Pekinga se čulo da Washington napuhuje prijetnju koju predstavlja nuklearni arsenal Kine, dodajući da je kineska politika u svojoj prirodi obrambena.

“Nadamo se da će odbaciti hladnoratovsko razmišljanje i da će pristupiti svojoj zadaći razoružanja, ispravno procijeniti kineske strateške namjere i objektivno sagledati kinesku obranu i vojno naoružavanje”, navodi se u kineskom priopćenju.

SAD optužuje Kinu

No, SAD je ranije optuživao Kinu za isto. Amerika je ustvrdila da Kina proširuje svoje već značajne nuklearne snage.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je SAD za ratno huškanje navodeći da će poduzeti nužne mjere za zaštitu ruske sigurnosti. “Antiruski stav u ovom dokumentu iskače iz stranica”, navodi se u priopćenju ministarstva. “Jako sam razočaran”, poručio je ministar Sergej Lavrov.

Iranski kolega Mohamad Džavad Zarif komentirao je da prijedlozi krše međunarodni sporazum u neširenju nuklearnog oružja. Ti sporazumi između Rusije i SAD-a bili su jedino polje na kojem nije došlo do zaoštravanja i promjena u odnosu između SAD-a i Rusije proteklih nekoliko godina. Do sada.