NA GRANICU HRVATSKE I SRBIJE STIŽE FRONTEX Europska vanjska straža nadzirat će prijelaze i pomagati u registraciji izbjeglica

Predstavnici Frontexa, europske agencije za granice, bit će raspoređeni na granici između Hrvatske i Srbije, što je jedna od točaka dogovora sa sastanka u Bruxellesu posvećenog zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.

- Na granicu između Hrvatske i Srbije treba doći Frontex, europska vanjska straža, što bi u teoriji trebalo usporiti protok i ulazak ljudi zbog malo rigoroznije procedure, naravno pod uvjetom da to sve skupa funkcionira od Grčke preko Makedonije do Srbije. Ako tako bude bit će dobro, a ako ne, mi kontroliramo situaciju dok se ova priča na završi, naši građani žive normalan i redovan život. Bilo bi dobro da se ovo što prije završi, a to prije svega ovisi o Turskoj i Njemačkoj - izjavio je hrvatski premijer Zoran Milanović nakon sastanka u Bruxellesu, gdje su se na poziv predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera okupiti čelnici osam zemalja članica EU-a i triju nečlanica, kako bi pokušali dogovoriti bolju suradnju svih zemalja koje se na nalaze na migrantskoj ruti od Grčke do Njemačke.

Pripadnici Frontexa trebali bi biti raspoređeni u Šidu i pomagati u nadzoru graničnih prijelaza i registraciji izbjeglica.

Dogovoreno je također raspoređivanje Frontexa između Grčke i Makedonije.

Na sastanku je dogovoren plan u 17 točaka, koji bi trebao osigurati bolju suradnju i nešto sporiji protok migranata dok se ne postigne dogovor s Turskom o zaustavljanju izbjegličkog vala.

Zemlje koje su pogođene dolaskom velikog broja izbjeglica zapadnobalkanskom rutom dogovorile su se da će povećati kapacitete za prihvat migranata, od čega 50 tisuća u Grčkoj, a isto toliko na zapadnom Balkanu, objavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon završetka sastanka posvećenog zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.

Grčka je obećala da će do kraja godine stvoriti kapacitete za prihvat 30 tisuća ljudi uz pomoć UN-a, a kasnije još 20 tisuća. Ostalih 50 tisuća mjesta trebalo bi osigurati u zemljama zapadnog Balkana, ali nije precizirano gdje.

Čelnici osam zemalja članica EU-a i triju nečlanica (Albanija, Makedonija i Grčka) dogovorile su se da će provesti 17 mjera kako bi stabilizirale i usporile protok izbjeglica.

Znatno je ublažena točka u kojoj se kaže da usmjeravanje izbjeglica nije prihvatljivo. Sada se kaže da 'politika usmjeravanja izbjeglica bez obavještavanja susjedne zemlje nije prihvatljivo'.

Čelnici su najavili da će u roku od 24 sata imenovati osobe za kontakt u svojim kabinetima kako bi se olakšala razmjena informacija i koordinacija u upravljanju izbjegličkim valom.

Složili su se da će osigurati kapacitete za registraciju izbjeglica i uzimanje biometrijskih podataka, da će razmjenjivati informacije o veličini izbjegličkog vala koji prolazi kroz njihovu zemlju.

Migranti koji ne ispunjavaju uvjete za azil trebali bi biti vraćeni.

Slovenija će dobiti pomoć od 400 policijaca za nadzor granice na temelju bilataralne pomoći drugih zemalja.

U zajedničkoj izjavi čelnici su pozvali Komisiju da nadgleda na tjednoj osnovi provedbu dogovorenih mjera.

Slovenski premijer Miro Cerar kazao je u ponedjeljak rano ujutro u Bruxellesu, nakon završetka sastanka EU-Balkan, posvećenog izbjegličkog krizi, da je zadovoljan dogovorenim, ali da zaključke treba poštovati u praksi jer bi suprotno značilo početak raspada EU-a.

- Ovo je korak naprijed i sada je bitno poštovati obveze -, rekao je Cerar, dodavši kako i dalje smatra da bi u suprotnom bio ugrožen opstanak EU-a i da će Slovenija, ako se obveze o izbjegličko-migrantskoj krizi ne budu poštivale, djelavati samostalno, ali nije konkretno kazao kako.

- Preuuzete obveze su jake, to je korak naprijed, no idućih tjedana i mjeseci bit će potrebni novi koraci, prvenstveno dogovor o suradnji s Grčkom, što bi idućih tjedana moglo biti riješeno -, kazao je slovenski premijer.

Po njegovim će riječima, prema zaključcima sastanka biti povećani prihvatni kapaciteti Grčke, uspostvit će se dodatne kontrole pri ulasku migranata na nacionalnim granicama država na njiihovoj ruti, a i države su dale obvezu da će bolje suurađivati u obavještavanju o kretanju migrantskog toka i njegovoj kontroli, sve dok se on ne smanji.

Ako se obveze ne bi poštivale, onda bi veze među državama EU-a oslabile, a samoj EU bi zaprijetio raspad i samostalno djelovanje članica, pa i Slovenije koja bi djelovala u vlastitom interesu kako bi se zaštitila.

Na upit da komentira izjave slovenskog premijera Mire Cerara, koji je po dolasku na sastanak rekao da očekuje drukčije ponašanje Hrvatske nego što je do sada bio slučaj, premijer Zoran Milanović je istaknuo da on to nije spominjao na samom sastanku.

- To nije rekao na sastanku, tamo je govorio da je problem u Grčkoj. Ja neću koristiti ovu priliku za prepucavanje s njim. Mi smo se čuli puno puta prije nego što je ovo počelo i sad smo u kontaktu. Ako on ima potrebu za svoje unutarnjopolitičke stvari govoriti takve stvari ja mu to ne zamjeram. Glupo je da ja sada optužujem Sloveniju da nije bila pripremljena, a razgovarali smo o tome mjesec dana ili da optužujem Grčku. Sve je jasno, ovo predugo traje i najviše opterećuje Austriju i Njemačku, a Sloveniju i Hrvatsku manje, zato ne znam čemu ta galama, to je čak neiskreno. Ako može Hrvatska, može i Slovenija - rekao je Milanović.

Milanović je rekao da ga čudi to što je govorio Cerar, jer je s njim imao kolegijalan i ugodan razgovor kao i uvijek. -Mi se znamo jako dobro i stvarno ne vidim razloga za bilo kakve tenzije, rekao je.