GLOBALNO GOSPODARSTVO

MMF SNIZIO PROGNOZU RASTA Utjecaj negativnih faktora nadjačat će povoljan utjecaj nižih cijena nafte

International Monetary Fund (IMF) Managing Director Christine Lagarde speaks at a press conference after the International Monetary and Financial Committee (IMFC) meeting at the 2013 World Bank/IMF Spring meetings in Washington on April 20, 2013. AFP PHOTO/Nicholas KAMM
 AFP

WASHINGTON/ZAGREB - Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je u utorak prognoze rasta globalnog gospodarstva, procjenjujući da će utjecaj negativnih faktora, uključujući slaba ulaganja, više nego nadjačati povoljan utjecaj nižih cijena nafte.

Tako bi aktivnosti na globalnoj razini ove godine trebale porasti za 3,5 posto, nakon čega bi u idućoj trebale blago ubrzati, na 3,7 posto, pokazuju zimske međuprognoze međunarodnog zajmodavca. Time je MMF snizio jesenje prognoze za 0,3 postotnog boda.

U zimskim međuprognozama objavljuju se samo prognoze za vodeća gospodarstva i za regije.

MMF među poticajima za gospodarstvo izdvaja niže cijene nafte, koje u značajnoj mjeri zrcale veću ponudu, no upozorava da će njihov pozitivni učinak biti više nego poništen negativnim čimbenicima, izdvajajući u prvom redu slaba ulaganja, zbog nastavljenog trenda prilagođavanja sniženim očekivanjima rasta u srednjem roku u mnogim razvijenim i gospodarstvima u nastajanju.

Pogoršani globalni izgledi rezultat su sniženih projekcija za Kinu, Rusiju, eurozonu i Japan dok su poboljšane samo one za Sjedinjene Države.

Za eurozonu u cjelini MMF je snizio prognoze iz listopada za 0,2 odnosno 0,3 postotna boda, na 1,2 posto u ovoj i 1,4 posto u idućoj godini. Sniženje zrcali ono za njemačko gospodarstvo, koje bi po novim prognozama MMF-a ove godine moglo porasti 1,3 posto, te 1,5 posto u 2016.

Značajnije su pak snižene prognoze za Italiju, treće gospodarstvo eurozone, i to za po pola postotna boda za ovu i iduću godinu. Očekuje se tako rast od 0,4 posto u 2015., te od 0,8 posto u idućoj godini.

Bolji rast smiješi se pak Španjolskoj, četvrtom po veličini gospodarstvu, za koje u MMF-u u ovoj godini prognoziraju rast od dva posto, podigavši jesenju prognozu za 0,3 postotnog boda. U 2016. rast bi trebao tek blago usporiti, na 1,8 posto, u skladu s listopadskom procjenom.

U skupini razvijenih gospodarstava izdvaja se SAD, kojem u MMF-u u ovoj godini predviđaju 3,6-postotni rast, povisivši time jesenju procjenu za pola postotnog boda. U 2016. rast bi trebao blago oslabiti, na 3,3 posto, čime je jesenja prognoza podignuta za 0,3 postotna boda.

Prognoze za Japan blago su pak snižene, na 0,6 posto u ovoj godini, s 0,8 posto prognoziranih u izvješću iz listopada. Ta se stopa rasta očekuje u 2016., kao što je prognozirano i u listopadskom izvješću.

Cijela skupina razvijenih gospodarstava trebala bi ove i iduće godine porasti 2,4 posto, čime je za samo 0,1 postotni bod podignuta jesenska prognoza, dok je ona za iduću godinu potvrđena.

Snižene prognoze za svijet u cjelini rezultat su očekivanih slabijih aktivnosti u pojedinim značajnim izvoznicima nafte, zbog oštrog pada cijena tog energenta, za čak 55 posto na američkom tržištu u odnosu na rujan, podsjećaju u MMF-u.

Posebno se u tom kontekstu izdvaja Rusija, koja bi zbog nižih cijena nafte mogla zabilježiti pad aktivnosti u ovoj godini za tri posto, dok su joj prošle jeseni u MMF-u prognozirali rast od 0,5 posto. U 2016. pad bi trebao osjetno usporiti, na jedan posto, dok je jesenjom prognozom predviđen rast aktivnosti od 1,5 posto.

U skupini gospodarstava u nastajanju i razvoju MMF je snizio i prognozu rasta kineskog gospodarstva u 2015., za 0,3 postotnog boda, na 6,8 posto, te za pola postotnog boda u 2016., na 6,3 posto.

Snižena je i ovogodišnja prognoza za cijelu skupinu gospodarstava u nastajanju i razvoju, za 0,6 postotnog boda, na 4,3 posto, te na 4,7 posto u 2016., što je pola postotnog boda manje nego što su u MMF-u prognozirali prošle jeseni.

Napominju da je distribucija rizika po njihovoj ocjeni sada bolje uravnotežena nego u listopadu, ukazujući na moguću izraženiju potporu rastu koju bi mogle generirati osjetno niže cijene nafte. S druge bi strane rast bi mogle prigušiti promjene raspoloženja i oštre oscilacije na globalnim financijskim tržištima, ponajprije u tržišnim gospodarstvima u nastajanju, vezano za ranjivost izvoznica nafte.

Među razlozima za zabrinutost izdvajaju i stagnaciju i nisku inflaciju u eurozoni i Japanu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:55