DIPLOMATI U ŠOKU

Ministri 12 država EU traže da se ozakone oštre mjere na svim vanjskim granicama, RH protiv prijedloga

‘Nedavni događaji na vanjskim granicama EU naznačuju da EU mora prilagoditi postojeći pravni okvir novim realnostima‘
 Maciej Luczniewski/NurPhoto via AFP

Skupina zemalja članica EU zatražila je da se ozakone oštre mjere na vanjskim granicama. Pismo naslovljeno “Prilagodba pravnog okvira EU novim realnostima” upućeno je povjerenicima zaduženima za pitanja migracija. To su Margaritis Schinas, potpredsjednik Komisije, i Ylva Johansson, povjerenica za unutarnja pitanja.

“Nedavni događaji na vanjskim granicama EU naznačuju da EU mora prilagoditi postojeći pravni okvir novim realnostima, omogućavajući da se na odgovarajući način pozabavimo pokušajima instrumentalizacije ilegalnih migracija u političke svrhe i drugim hibridnim prijetnjama.” Tako počinje pismo. Koje potpisuju ministri unutarnjih poslova sljedećih zemalja: Austrija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska i Slovačka. Pismo je objavio Politico.eu.

Referiraju se na govor o stanju nacije Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije, u kojem je, sredinom rujna, istaknula da se “EU suočava s hibridnim napadom koji ima za cilj destabilizirati Europu što se ne smije tolerirati”. Ovaj se dio primarno odnosi na granicu Bjelarusa i EU kamo je režim predsjednika Aleksandra Lukašenka, poraženog na izborima, sustavno dovodio migrante s Bliskog istoka. Ali se u obzir uzima i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan koji je 2015. svjesno pustio migrante prema Europi izazivajući humanitarnu krizu. Potpisnici pisma govore o “državnim akterima koji instrumentaliziraju ilegalne migracije”.

Potpisnice, sve članice Schengenskog sustava, traže maksimalnu razinu sigurnosti za vanjske granice, ne Schengena nego EU. Hrvatska skrbi za tu granicu. Inzistiraju da politika migracije i azila bude otporna na zlouporabu. “Nijedna treća država ne bi trebala moći koristiti naš sustav azila u svrhu vršenja političkog pritiska i ucjene EU-a i njezinih država članica, niti iskorištavati sadašnje stanje u Afganistanu”, navode. Apostrofiraju da su neke države članice, ističem Mađarsku, prihvatile odlučne mjere, ali traže zajedničko rješenje na europskoj razini.

Potpisnice podsjećaju na komunikaciju Komisije iz lipnja ove godine u kojoj se govori o redefiniranju pravila Schengena “u slučaju ozbiljne prijetnje, koja uključuje prijetnju javnom zdravlju”. U pismu se traži da se “ozbiljna prijetnja” proširi na instrumentalizaciju ilegalne migracije i druge hibridne prijetnje. Posebno je važan sljedeći prijedlog dvanaest članica. “Schengen ne predviđa fizičke barijere kao mjeru zaštite vanjskih granica EU-a. Čini se da je fizička barijera učinkovita mjera zaštite granice koja služi interesu cijele EU, a ne samo državama članicama prvog dolaska.

Ovu legitimnu mjeru treba prioritetno dodatno i adekvatno financirati iz proračuna EU-a..." Zaključno, potpisnici smatraju da bi predviđena rješenja trebala imati za cilj očuvanje Zajedničkog europskog sustava azila smanjenjem faktora privlačenja. “Također bismo trebali predvidjeti načine za zaustavljanje zlouporabe sustava azila i manipuliranja ljudskim životima od strane državnih aktera ili kriminalnih mreža”, zaključuju.

Politico navodi da se u tekstu ne navodi riječ “pushback”, fizičko istjerivanje ilegalnih migracija. Istodobno navodeći mišljenje nekih diplomata da je riječ o prijedlogu koji poziva na “legaliziranje istjerivanja”. Među potpisnicima, što je posebno interesantno, nisu Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska koje su izložene migracijskom pritisku.

RH protiv prijedloga da se europskim novcem financira podizanje ograda na granicama

Hrvatska je protiv prijedloga 12 država članica da se europskim sredstvima financira postavljanje ograda i žica na vanjskim granicama EU-a, izjavio je u petak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Mislim da Europa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda”, rekao je Božinović. (Hina)

Slovenija podržala pismo 12 članica EU-a

Slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs podržao je u petak poziv 12 članica EU-a da se europskim sredstvima financira postavljanje ograda i žica na vanjskim granicama Unije, premda Slovenija nije među potpisnicama njihovog pisma EK.

Slovenija u ovom semestru predsjedava Vijećem EU-a, a od predsjedavajuće članice se očekuje da se ne pridružuje pojedinim inicijativama za svog mandata nego da djeluje u pravcu postizanja kompromisnog rješenja.

No, slovenski ministar na sastanku u Luxembourgu je kazao da Slovenija podržava to pismo

"Prijedlog potpisanih 12 članica Slovenija podržava", kazao je Hojs na konferenciji za novinare u Luxembourgu nakon sastanka ministara unutarnjih poslova.

Dodao je da Ljubljana podržava zahtjev 12 država da se ograde financiraju europskim sredstvima, premda Slovenija tu nema financijskog interesa jer nema vanjske granice EU-a nego je njena granica prema Hrvatskoj vanjska granica Schengena. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:41