Reći da je Abdul B. (21), njemački državljanin libanonskog podrijetla, „bio poznat policiji“, bilo bi veliko podcjenjivanje. B. je ubijen u nedjelju (26. srpnja) u policijskoj akciji u naselju vrtnih kućica u berlinskoj četvrti Spandau, nakon što je dan ranije u središtu Berlina, tijekom Parade ponosa, kombijem usmrtio jednu ženu i ozlijedio još 29 osoba.
„Znamo da je počinio brojna kaznena djela, da je simpatizirao terorizam, da je postojao i jedan sudski postupak u kojem je zatvorska kazna preinačena u uvjetnu te da je državno odvjetništvo uložilo žalbu na tu odluku“, nabrojao je ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt.
Zatim je postavio pitanje koje postavljaju mnogi: kako je netko tako opasan mogao biti na slobodi?
Htio se priključiti Islamskoj državi
Naime, B. se nalazio na popisu „potencijalno opasnih osoba“ (na njemačkom: Gefährder), na kojem završavaju osobe za koje postoji sumnja da su toliko radikalizirane da bi mogle počiniti najteža teroristička kaznena djela, iako konkretni planovi još ne postoje ili nisu otkriveni.
Prošle je godine B. pokušao pristupiti terorističkoj organizaciji Islamska država u Siriji. Uhićen je u Libanonu, gdje je tri mjeseca proveo u zatvoru.
Odmah po povratku zrakoplovom u Njemačku ponovno je priveden te je bio u istražnom pritvoru sve do 12. svibnja ove godine, kada ga je Vijeće za maloljetnike i mlađe punoljetnike osudilo na 22 mjeseca zatvora. Jedna od točaka optužnice odnosila se na pripremu teškog nasilnog kaznenog djela protiv države – dakle, terorizam.
Sud je ipak na šest mjeseci odgodio odluku o mogućem puštanju B.-a na uvjetnu slobodu, što je prema maloljetničkom pravu moguće kako bi se utvrdilo hoće li se počinitelj „popraviti“.
No konačnu odluku trebao je dočekati izvan zatvora jer, prema obrazloženju suda, „istražni pritvor prvenstveno služi osiguravanju kaznenog postupka i ne predstavlja unaprijed izrečenu kaznu“. Državno odvjetništvo podnijelo je žalbu na takvu odluku i zatražilo strožu kaznu, tako da je Abdul B. na kraju umro bez pravomoćne presude.
„Igranje“ oružjem
B. je bio pod nadzorom sigurnosnih službi, ali ne neprekidno, 24 sata na dan. Početkom srpnja ponovno je pretražen njegov stan u berlinskoj četvrti Schöneberg nakon što je na društvenim mrežama objavio fotografije na kojima pozira s predmetom koji je izgledao kao oružje. Kako je priopćilo državno odvjetništvo, pronađeno je samo oružje-igračka.
Prema izvorima iz istrage, B. se ovog ponedjeljka (27. srpnja) trebao pojaviti na trećem „dobrovoljnom terminu“ u savjetovalištu za deradikalizaciju.
Ondje još nisu donijeli konačnu procjenu o njemu. U zapisnicima stoji da je na prva dva sastanka djelovao prijateljski i prilagođeno, ali savjetnici nisu bili uvjereni da svemu pristupa ozbiljno.
I berlinski gradonačelnik Kai Wegner (CDU) izrazio je čuđenje odlukama sudova. „Ne želim donositi ocjene jer je riječ o neovisnosti pravosuđa, ali ostao sam bez riječi“, rekao je za berlinski javni servis RBB.
Prema istraživanju javnih servisa NDR i WDR te lista Süddeutsche Zeitung, Abdul B. bio je pod povećalom njemačkih sigurnosnih službi još od svoje petnaeste godine. Bio je aktivan u islamističkom miljeu u Berlinu. Još kao maloljetnik kažnjavan je zbog fizičkog nasilja, krađa i iznuda.
Rasprava o maloljetničkom pravu
Stručnjak za terorizam Peter Neumann s King‘s Collegea u Londonu smatra da je njemačko kazneno zakonodavstvo preblago kada je riječ o kaznenim djelima povezanim s terorizmom. „Povrh toga, imamo drukčije kazneno pravo za maloljetnike i mlađe punoljetnike, a navodni napadač upravo je pripadao toj skupini“, rekao je Neumann za Drugi program njemačke televizije ZDF. Dodaje da je vodeća ideja takvog sustava da odgojna komponenta ima prednost pred zaštitom javnosti od mogućih kaznenih djela. Smatra da bi o tome trebalo ozbiljno razmisliti.
U Njemačkoj djeca mlađa od 14 godina nisu kazneno odgovorna. Na osobe u dobi od 14 do 17 godina, kao i od 18 do 20 godina, primjenjuje se blaže maloljetničko kazneno pravo, iako se na mlađe punoljetnike ne odnose sve njegove odredbe. Presudna je dob koju je počinitelj imao u trenutku počinjenja kaznenog djela, bez obzira na to kada mu se sudi.
Upravo je maloljetničko pravo sada predmet žestokih rasprava. Istodobno su sve glasniji zahtjevi za većim brojem deportacija iz Njemačke, premda to u slučaju Abdula B., kao njemačkog državljanina, ne bi bilo moguće. „Ovoga puta nije nedostajalo informacija“, piše list Rhein-Zeitung. „Apsolutna sigurnost ne postoji – ali ne smije postati uobičajeno da opasne osobe poznate policiji ostanu na slobodi. U protivnom će povjerenje u institucije nastaviti opadati. Upravo se tome nadaju ekstremisti.“
Istragu o napadu u Berlinu preuzelo je Savezno državno odvjetništvo zbog sumnje na terorizam. Iako i za preminule vrijedi pretpostavka nedužnosti, kazneno djelo počinjeno je kombijem koji je B. unajmio na svoje ime, a u vozilu je navodno pronađen i njegov mobilni telefon. Prema riječima ministra Dobrindta, vodi se istraga o tome je li bilo pomagača. Također će se, rekao je, ispitati jesu li njemačke institucije zakazale u slučaju Abdula B.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....