Stanovnike južne Europe redovito čudi što su sve turisti sa sjevera skloni učiniti po vrućini.
Turisti jure naokolo na jakom suncu bez pokrivala za glavu. Neki piju prvo pivo već u vrijeme doručka, a drugi provode brojne sate na plaži, zbog čega na koncu imaju opekline od sunca.
Dok toplinski valovi dižu temperature na rekordne razine u srednjoj i sjevernoj Europi, mnogi se okreću južnjacima za savjete o tome kako preživjeti vruće vrijeme.
Opasnosti od toplinskog udara
Nekoliko turista u Grčkoj je proteklih godina umrlo zbog toplinskog udara. Mnogi ne shvaćaju rizike pješačenja usred podnevne vrućine.
Kad je 37 Celzijevih stupnjeva u hladu, temperature na mjestima izravno izloženima suncu mogu narasti i do 60 stupnjeva. Grčki liječnici upozoravaju da ljudi vrlo brzo mogu dehidrirati. Rizik od toplinskog udara veoma je visok, a naročito za starije osobe.
Simptomi toplinskog udara uključuju zbunjenost i dezorijentiranost, a u više navrata doveli su do smrtonosnih nesreća, naročito u udaljenim planinarskim područjima, gdje su se ljudi izgubili, nisu mogli pozvati pomoć telefonom te ih se nije moglo dovoljno brzo pronaći.
Grcima ne pada na pamet pješačiti ili šetati tijekom vrućih sati oko podneva. Tada mnogi liježu u zamračenim prostorijama kako bi se odmorili, a idealno su ih prije toga rashladili klima-uređajem. Rolete drže neprestano spuštenima tijekom toplinskih valova.
Turisti na plaži, domaći svijet na ‘siesti‘
Turisti iz sjeverne Europe koji dolaze u Španjolsku i Portugal često podcjenjuju moć ekstremnih vrućina od oko 40 Celzijevih stupnjeva i znatno intenzivnije sunčeve svjetlosti.
Međutim, one ubrzo mogu postati opasne po život, a osobito za djecu i starije.
Na Mallorci, popularnom otoku za turiste, bolničari redovito izlaze na teren kako bi pomogli osobama koje se suočavaju s tegobama povezanima s vrućinama.
Neki odlaze na pješačenja usred najtoplijeg dijela godine, bez vode i u laganim sandalama umjesto cipela. Ako ih k tome još i izgube putem, mogli bi se dovesti u dodatnu opasnost.
Neki iz hladnijih zemalja već drugi dan dobiju opekline od sunca jer nisu navikli na takvo vrijeme ili jer ne koriste dovoljno kreme za sunčanje ili ne koriste one s dovoljnim zaštitnim faktorom.
Lokalni stanovnici odlaze na plažu ujutro te se vraćaju kući oko 10 sati ili idu tek navečer, iza 18, izbjegavajući najtoplije sate između.
Dok se turisti izležavaju na plažama, Španjolci i Portugalci, ako mogu, uzimaju popodnevni odmor „siestu“, te se mnogi lokali zatvaraju u to doba.
Domicilno stanovništvo, koje svoj glavni obrok jede tek oko 21 sat, predlaže lakše obroke tijekom dana te izbjegavanje turističkih mjesta koja mame posjetitelje „domaćom hranom“ poput ribe s krumpirićima ili pečenih odrezaka.
Hidratacija je ključna
U Italiji se ljudi snalaze raznim navikama, počevši od hidratacije.
Temperature često iznose oko 35 stupnjeva u najtoplije doba godine te se ljudi oslanjaju na brojne fontane s pitkom vodom u gradovima. Rimljani odlaze do javnih fontana s pitkom vodom (nasoni), gdje se mogu napiti i malo se ohladiti. Nakratko zastanu pored njih, popiju nekoliko gutljaja, a potom produže.
Ljudi također instinktivno odlaze prema hladu i namjerno izbjegavaju sunce.
Talijani u pravilu pomno planiraju svoje dane kako bi imali što manje obveza usred najtoplijeg dijela dana i kako bi umjesto toga odmarali. Mnoga sela ili gradovi živnu tek navečer, kada se temperature spuste.
Voda u spreju
Francuzi pak često ovlažuju kožu vodom u spreju kada je vani vruće.
Boce s raspršivačima uglavnom su dostupne u ljekarnama, a čak i osiguravajuća društva preporučuju vlaženje lica i ruku nekoliko puta dnevno.
Čim izađete iz kuće, trebali biste sa sobom nositi bočicu s raspršivačem, kao i bocu s vodom, koje se mogu vidjeti posvuda.
Francuzi prskaju lice vodom nekoliko puta, a rashlađuju i potiljak te ruke i noge, nerijetko i tuđe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....