DRAMATIČNE PODJELE

Lome se koplja oko pitanja koje postaje ukrajinsko biti ili ne biti: ‘Pa pogledajte tko ide na ratište. Uvijek isti!‘

U Ukrajini rastu podjele oko pitanja mobilizacije jer se pojavila potreba da na bojište odu i oni manje entuzijastični

Volodimir Zelenski i ukrajinski vojnici salutiraju zastavi u Izjumu

 Ukrainian Presidential Press Off/Zuma Press/Profimedia/Ukrainian Presidential Press Off/Zuma Press/Profimedia

Uoči druge godišnjice početka ruske agresije, 24. veljače 2024., ukrajinski parlament Vrhova Rada priprema novi zakon o mobilizaciji. Naime, rat traje već dvije godine, a prema navodima ukrajinskih medija, većina je ukrajinskih vojnika na bojištu od početka rata i potrebna je popuna ne samo zbog poginulih, ranjenih i umora, nego i zbog, kako se sve češće govori u Kijevu, pravednosti, da se teret rata "ravnopravno raspodijeli među stanovništvom".

Pred kraj godine je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da Ukrajini treba oko 400 do 500 tisuća novih vojnika, pogotovo jer isto toliko i ruski vojni analitičari navode da će početkom godine unovačiti Rusi. Doduše, zapovjednik oružanih snaga, general Valerij Zalužni, izjavio je da to nije zahtjev vojske, ali nije rekao koliko bi vojnika još trebalo.

Naime, na početku rata je odaziv i na mobilizaciju i dragovoljaca bio veći od očekivanja, ali s vremenom je taj "zanos" opadao, pa se sada pojavila potreba da na bojište odu i oni manje "entuzijastični", navodi se u komentaru Ukrajinske pravde. Kako navodi Deutsche Welle, čelnik Centra za vojne pravne studije Oleksandr Musijenko kaže da je mobilizacija potrebna za popunu jedinica koje su pretrpjele gubitke, za provođenje rotacije na bojišnici, zamjenu ljudi demobiliziranih zbog starosti i zdravstvenog stanja te za formiranje pričuve u svrhu novih protuofenziva. No, napominje da je problem to što u posljednje vrijeme vlast nema razrađenu "taktiku motivacije" ljudi da se prijave u vojsku ili odazovu novačenju.

Ljudi se počinju dijeliti

Trenutačno oko 1,1 milijun ljudi služi u ukrajinskim obrambenim snagama (to ne znači da je toliko vojnika na fronti, nego su u sustavu obrane), a mnogi od njih služe od prvoga dana invazije, navodi ukrajinska redakcija BBC-ja. Prema Musijenkovu mišljenju, potrebna je nova taktika jer prisilna mobilizacija i "lov na one koji ne žele u rat" nisu rješenje. U nekim ukrajinskim medijima pojavila se informacija da se oklijeva s raspravom u parlamentu o novom zakonu upravo zbog nezadovoljstva koje je on izazvao u javnosti. Andrij Eremenko iz sociološke tvrtke Active Group kaže da pitanje mobilizacije u posljednje vrijeme nije više ujedinjujući faktor za društvo kao što je to bilo na početku agresije.

image

Ukrajinski vojnici kod Soledara

Anatolii Stepanov/Afp/Profimedia/Anatolii Stepanov/afp/profimedia

Umjesto toga, počelo je sve više dijeliti ljude. Kako piše ukrajinska redakcija BBC-ja, od mobilizacije bi, navodno, bili oslobođeni oni koji "imaju visoke službene plaće" ili obavljaju razne "potrebne poslove". Stoga se već povela rasprava o tome da bi siromašniji slojevi društva bili oni koji bi trebali podnijeti veći teret od bogatijih. No, odmah su iz vladajuće stranke Sluga naroda rekli da je prijedlog tek u raspravi i vjerojatno će biti dorađen i kompromisan. U svakom slučaju, dobna granica spustit će se s 27 na 25 godina, a na mobilizacijske pozive morat će se odazvati i mnogi muškarci koji su u prvim danima rata napustili Ukrajinu, inače neće moći u veleposlanstvima dobiti pomoć, niti će im se izdati ili produljiti dokumenti. Procjenjuje se da je takvih najmanje dva milijuna.

Ukrajinski sociolog Oleksi Antipovič izjavio je u razgovoru za BBC da se među Ukrajincima ne osjeća toliko zamor koliko "ih ubija neizvjesnost". Jača osjećaj gnjeva i ljutnje prema Rusiji i većina ih smatra da Rusi moraju biti kažnjeni za to što rade Ukrajini. Antipovič napominje kako istraživanja pokazuju da Ukrajinci razmišljaju "spremni smo izdržati, spremni smo boriti se, spremni smo preživjeti u ratu, sigurno nećemo odustati ni od jednog svog cilja i interesa, ali voljeli bismo vidjeti gdje je kraj, odnosno do koje točke se treba boriti i preživjeti".

‘Nitko iz vladajuće stranke ne ratuje‘

"Ali, ta se točka trenutačno ne vidi. A kad ne vidite kraj, prije osjećate neizvjesnost nego umor", kaže Antipovič. Stoga su, kako navodi i Deutsche Welle, Ukrajinci "skeptični prema prisilnoj mobilizaciji" te žele biti motivirani, ali i da odlazak u vojsku bude pod jasnim okolnostima te da se znaju uvjeti i rok službe, ali i traže sankcije za one koji izbjegavaju novačenje".

Na društvenim mrežama pojavile su se zatvorene grupe, kako navodi DW, u kojima se raspravlja o detaljima prijedloga zakona i daju savjeti kako izbjeći punktove na kojima se dijele pozivi. "Problem je što država mobilizira samo obične ljude. Nitko iz vladajuće stranke ne ratuje. O onima koji su bliski predsjedničkom uredu da i ne govorim. Jako je važno da društvo vidi da je rat "posao" svih, uključujući predsjednikove prijatelje", komentirao je mobilizaciju na Facebooku korisnik Jaroslav.

Kako DW navodi mišljenje stručnjaka, prisilnu mobilizaciju treba promijeniti te stvoriti uvjete motivacije za služenje vojnog roka. "To će biti olakšano, prije svega, promjenom prirode informativne kampanje o mobilizaciji i raspoređivanjem prijeratnih tečajeva obuke u regijama gdje bi oni koji žele, mogli naučiti osnove vojnih poslova dok istodobno razgovaraju s demobiliziranim braniteljima o dobrim i lošim stranama vojnog roka."

Osim toga, kažu stručnjaci, unapređenje regrutnog sustava - kada se vojnom obvezniku ponudi popis slobodnih mjesta i traži konkretnu postrojbu u kojoj će mu biti ugodnije služiti - može ozbiljno promijeniti odnos prema mobilizaciji. Štoviše, nakon što je osoba već odlučila o svojim prioritetima, pruža joj se pomoć u pripremi za službu. U svakom slučaju, rasprava neće biti laka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 04:08