„Sasvim je vjerojatno da će se rat u Ukrajini nastaviti. Rat dobiva na intenzitetu u posljednje vrijeme kad je Ukrajina uspostavila ravnotežu odnosa snaga i sigurno je da ni jedna strana neće popustiti. Razumno je da Ukrajina ne dopušta prekrajanje granica ako zbog ničega drugog, onda zbog međunarodnog prava koje je vrijedilo do početka rata u Ukrajini. Lideri velikih sila sada imaju ulogu sačuvati takav poredak jer će inače doći do turbulencija na mnogo mjesta u svijetu”, kaže u Briefingu politički analitičar prof. dr. sc. Ivan Rimac, umirovljeni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Smatra da Rusima nije prihvatljiva ideja da im Ukrajina preda Donbas, a da zauzvrat postane članica NATO-a.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Rusi se bore protiv toga da se NATO uvuče u trbuh europskog tijela Rusije. To im je opravdanje zašto su uopće ušli u Ukrajinu, a pravi je razlog pokušaj kontrole ukrajinske političke scene. Rusi sada prijete napadima i drugim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, a to se posebno odnosi na baltičke zemlje i Moldaviju, ali i zemlje koje su bile u Varšavskom savezu. Trump je poremetio odnose unutar NATO-a i Europa je shvatila da se mora sama naoružavati. Dok je Trump na vlasti, NATO izgleda kao krhka vojna koalicija. Već najava trilateralnog sastanka Kine, Rusije i SAD-a, koji su neki mediji proglasili novom Jaltom, daje do znanja Europi da mora sama brinuti o vlastitim interesima”, ističe Rimac.
„Na takvom sastanku će najveći branitelj međunarodnog poretka biti Kina. Trump i Putin jako dobro jedan drugog razumiju i respektiraju, a Kini nije interes samo podjela svijeta nego i ekonomska dominacija u svjetskoj trgovini, a to bi joj bez Europe bio veliki problem. Kineska ekonomija bi mogla biti na koljenima ako se prekinu veze s Europskom unijom”, tvrdi Rimac, dodajući da je Kini u interesu smirivanje situacije na Bliskom istoku jer joj jeftiniji energenti pomažu u ekonomskoj dominaciji.
„Rusija je Kini susjed i imaju kompleksan odnos koji je prije počivao na ideološkoj bliskosti, a sada na ekonomskim interesima. Zato Kina neće ići protiv Rusije. Amerika i Kina su u toplo-hladnom odnosu i tu Trump nije našao način dominirati. Putin još uvijek računa da može naređivati akterima u Europi, da joj može dirigirati i prijetiti oružjem. Mislim da on to ne može. Europa nikad neće pristati na njegove zahtjeve da Finska izađe iz NATO-a, da se demilitariziraju baltičke zemlje i Poljska”, naglašava Rimac.
„U političkoj povijesti se vrlo često događalo da diktatora ili autoritarnog vođu ruši drugi autoritarni vođa i da se autoritarni režim nastavlja s novim imenom, a ako dođe netko tko nije dovoljno autoritaran, brzo nestaje s političke scene. Ne mijenja se struktura društva. Demokracija se uspostavlja desetljećima dok građani ne osvijeste da su oni akteri politike”, objašnjava Rimac.
Napominje da američki predsjednik ima velike ovlasti u vanjskoj politici. Trump je, dodaje, iznevjerio glasače po pitanju ekonomske situacije jer Amerikance vojna angažiranost izvan SAD-a ne zanima previše.
„Jedina velika međunarodna politička uloga SAD-a je bila da nakon Drugog svjetskog rata kroz ekonomsku pomoć Europi uspostavi demokraciju u svim zemljama koje su ostale pod utjecajem SAD-a, pa tako i u Njemačkoj, gdje se uspjelo totalitarni režim prevesti u demokraciju bez velikih nestabilnosti. Danas u zemljama s autoritarnim režimima možete organizirati poštene izbore, ali oni koji dolaze na vlast nemaju stvarnu moć promijeniti društvene odnose ako nema poleta u ekonomiji. To je pokazalo i arapsko proljeće. Pogledajte kakvo je stanje u Libiji. I Srbija je u tom riziku. Lijepo je da su na izborima promijenili vlast, ali sada je je ozbiljan rizik da se ponovi ono što je bilo s Đinđićevom vladom, s ili bez atentata i da se opet vrate u u autoritarni model. Ako ode Putin, u Rusiji će doći neki novi Putin, Jeljcin ili Brežnjev”, zaključuje Rimac, koji smatra da je za Bliski istok najvjerojatnije stanje ni rata ni mira.
„SAD će intervenirati da obrani svoje saveznike na Arapskom poluotoku, a s Iranom se neće ništa bitno promijeniti. Americi je kopnena intervencija preskupa i Iranom će i dalje vladati sadašnja struktura”, kaže Rimac. Ističe da svojom vanjskom politikom Hrvatska ne može izlaziti iz okvira Europske unije, no to ne umanjuje našu odgovornost da razvijamo prijateljske odnose s drugim zemljama i imamo vlastitu obrambenu politiku.
„Nakon slučaja Gospić su građani postali aktivniji i pokazuje se da je kod nas potpuna dominacija politike nad svim drugim aspektima života. HDZ je trenutno u negativnom trendu i hvata se za svaku temu kojom bi naštetio svojim oponentima u Saboru, ne razmišljajući da mu politički oponent mogu biti i građani. U slučaju ubojstva pacijenta u Jankomiru rasprava se svela samo na to je li Grad Zagreb osnivač bolnice, kao da Ministarstvo zdravstva nema nikakve ingerencije nad cijelim zdravstvenim sustavom. Ministrica ni jednom riječju nije rekla da će uputiti inspekciju ili nešto napraviti nego je samo govorila da je to gradska bolnica”, primjećuje Rimac, dodajući da nitko nije postavio pitanje što ćemo napraviti u sustavu da se takve stvari više ne dogode.
„HDZ-ova potpora Dijani Zadravec je demonstracija moći. To je šteta za građane. Uvjeren sam da radiolozima koji su najavili da će otići iz KB Sestara Milosrdnica Ministarstvo prijeti da neće naći novi posao u sustavu. To ne znači da se oni neće zaposliti, ali možda izvan Hrvatske”, upozorava Rimac.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....