Redatelj Emir Kusturica intervjuirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina u sklopu snimanja dokumentarnog filma „Naše krštenje. Patrijarh“, posvećenog 80. rođendanu patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve. Razgovor je u cijelosti objavio Kremlj, a Putin je u njemu osim o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i ulozi pravoslavlja u ruskom društvu, govorio i o prosvjedima diljem Europe. Ukrajinske vojnike pozvao je da prijeđu na rusku stranu, poručivši im da je to „prava strana povijesti“, a Rusiju vidi kao svojevrsnu Noinu arku kojom se mogu spasiti ne samo kršćani, već pripadnici svih velikih svjetskih religija. Inače, istraživanje američkog Pew Research Centra pokazalo je da Rusija pripada skupini europskih zemalja s vrlo niskom razinom redovitog sudjelovanja u vjerskim obredima. Prema istraživanju neovisnog centra Levada iz veljače 2026., čak 55 posto Rusa nikada ne odlazi na bogoslužja, dok ih oko 6 posto posjećuje crkvu svakoga tjedna.
Kusturičin intervju s Putinom nije prvi primjer bliskih odnosa srpskog redatelja s ruskim predsjednikom. Kusturica već godinama javno podržava Putina i održava veze s ruskim političkim i kulturnim institucijama. Prisustvovao je njegovoj inauguraciji 2012., a četiri godine poslije Putin ga je u Kremlju odlikovao Ordenom prijateljstva za doprinos jačanju rusko-srpskih odnosa. Njih dvojica ponovno su se sastala u Moskvi u travnju 2024., kada su razgovarala o filmskim projektima i političkim pitanjima. Kusturica je nastavio javno podržavati ruskog predsjednika i nakon početka invazije na Ukrajinu.
Ruska arka
Na Kusturičino pitanje može li Rusija postati svojevrsna „arka“ za spas ljudi koji vjeruju u Krista, Putin je odgovorio potvrdno, pozivajući se na stoljetnu pravoslavnu doktrinu prema kojoj je „Moskva Treći Rim, a četvrtog neće biti“.
„Kršćanstvo je nastalo u starom Rimu, a nakon njegova pada preselilo se u Bizant. Kada je palo i Bizantsko Carstvo, kršćanstvo se već proširilo na ruske zemlje i stiglo do Moskve. Tako je Moskva naslijedila tu vjeru i tradiciju te na neki način postala Treći Rim, duhovni čuvar tih svetih vrijednosti i nasljeđa“, rekao je Putin.
Ustvrdio je da se danas pojedini ljudi iz europskih i drugih zemalja sele u Rusiju kako bi očuvali tradicionalne vrijednosti i svojoj djeci omogućili odrastanje u skladu s vjerskim uvjerenjima.
„Kada pitate može li Rusija postati ‘arka‘ koja će spasiti ljude, rekao bih da to ne vrijedi samo za pravoslavne kršćane, pa čak ni samo za kršćane“, poručio je Putin.
Naglasio je da u Rusiji postoje četiri tradicionalne religije – pravoslavno kršćanstvo, islam, judaizam i budizam – čiji pripadnici, unatoč međusobnim razlikama, prema njegovim riječima dijele iste temeljne vrijednosti.
„Stvaranjem uvjeta za razvoj tih tradicionalnih vrijednosti Rusija pruža prostor u kojem ljudi mogu živjeti u skladu s njima. U tom smislu Rusija može postati ‘arka‘ o kojoj govorite“, zaključio je Putin.
Pozvao ukrajinske vojnike da prijeđu na rusku stranu
Putin je ponovio tvrdnju da Zapad provodi politiku „podijeli pa vladaj“ kako bi oslabio Rusiju. Ustvrdio je da je Ukrajina nakon raspada Sovjetskog Saveza doživjela deindustrijalizaciju i velik demografski pad, tvrdeći da je broj njezinih stanovnika s više od 50 milijuna pao na oko 20 milijuna.
„To nije posljedica ruskih raketnih udara, već se raspalo samo od sebe“, rekao je Putin, optuživši za takvo stanje ukrajinske vlasti koje je opisao kao „nacionaliste koji mrze druge narode, a ne domoljube“.
Ukrajinskim vojnicima poručio je da ih ne želi pozivati na predaju jer bi to zvučalo ponižavajuće, nego ih je pozvao da „prijeđu na rusku stranu jer je to zajednička i ispravna strana povijesti“.
Na pitanje hoće li u ratu presuditi brzina projektila ili snaga duha, Putin je odgovorio da je danas presudna „brzina misli“, kao i matematičko znanje, zbog iznimno brzih promjena u vojnoj tehnologiji.
"Komunizam i kršćanstvo su slični"
U završnom dijelu intervjua Putin je ispričao i osobnu priču o svojoj povezanosti s patrijarhom Kirilom, ustvrdivši da ga je još kao dijete u tadašnjem Lenjingradu krstio upravo Kirilov otac, svećenik Mihail.
Prema Putinovim riječima, majka ga je zajedno sa susjedom potajno odnijela na krštenje u Katedralu Preobraženja, skrivajući to od njegova oca, koji je bio član Komunističke partije.
Putin je ispričao da je godinama poslije, u razgovoru s patrijarhom Kirilom, doznao kako je njegov otac Mihail u to vrijeme bio jedini svećenik s tim imenom u spomenutoj katedrali. Obojica su, prema Putinovim tvrdnjama, ostala zatečena tom podudarnošću, koju je ruski predsjednik opisao kao svojevrsno „čudo“ i neobično isprepletanje njihovih sudbina.
Govoreći o Sovjetskom Savezu i komunističkoj ideologiji, Putin je ustvrdio da je socijalistička ideja u svojim počecima bila iznimno popularna diljem svijeta te da je imala mnogo zajedničkog s kršćanstvom, osobito kada je riječ o bratstvu i zajedništvu.
„Sama ideja bila je vrlo dobra, slična kršćanstvu, s istim osjećajem bratstva i tako dalje. Nakon Prvog svjetskog rata imala je ogroman broj pristaša diljem svijeta i u određenom smislu predstavljala je svojevrsnu simfoniju unutar Rusije“, rekao je Putin.
Priznao je, međutim, da se sovjetski sustav poslije pretvorio u represivni režim.
„Istina, kasnije se sve to izrodilo u represiju, gušenje drukčijih mišljenja, koncentracijske logore i tako dalje. Ali u početnim fazama to je doista bila svojevrsna simfonija“, izjavio je.
Putin je dodao da je snažna privrženost komunističkoj ideologiji bila jedan od razloga velikih uspjeha sovjetskih obavještajnih službi. „Kako je primijetio jedan od istraživača, ti su ljudi bili svim srcem odani svojoj ideološkoj domovini. Dijelili su istu ideju, a ideja je najmoćnije oružje“, zaključio je ruski predsjednik.
"Svi agenti KGB-a, na kraju su se krstili"
Kada je riječ o odnosu države i Ruske pravoslavne crkve u sovjetsko doba, Putin se prisjetio vlastite karijere u KGB-u, istaknuvši da su unutar sovjetskih sigurnosnih službi postojali posebni odjeli zaduženi za nadzor unutarnje opozicije, uključujući Crkvu.
„Crkva je u sovjetsko vrijeme bila jedina zakonski priznata opozicija državi jer je zastupala alternativnu ideologiju“, rekao je Putin.
Pritom je iznio tvrdnju o pripadnicima KGB-a koji su nadzirali vjerske zajednice.
„Zanimljivo je da su se svi časnici KGB-a koje osobno poznajem, a koji su radili u tim odjelima, krstili. Zato nije bilo sasvim jasno tko je na koga utjecao – država i KGB na Crkvu ili obrnuto“, izjavio je.
Dodao je da su ti službenici kolegama u drugim odjelima donosili uskrsna jaja i tradicionalne ruske uskrsne kolače, iako su sovjetske vlasti istodobno pokušavale utjecati na duhovni život građana.
Putin je ustvrdio da su danas Crkva i država u Rusiji odvojene te da se država ne miješa u crkvene poslove, što, prema njegovim riječima, potvrđuje i sam patrijarh Kiril. Ocijenio je da takav odnos ima prednosti jer je Crkva, dok je bila dio državnog aparata, često bila izložena kritikama zbog postupaka i odluka za koje su zapravo bile odgovorne državne vlasti.
„Mislim da ono što danas vidimo u velikim europskim gradovima nije samo divljanje huligana, nego znak određenih širih društvenih problema. Ne želim im sada stavljati sol na ranu. Svaka država u svojoj je povijesti imala takve incidente, katkad i mnogo ozbiljnije, s daleko težim posljedicama. Ipak, to je pokazatelj određenih unutarnjih problema i znak narušavanja te simfonije, odnosno ravnoteže u društvu. Ljudi bi na to svakako trebali nekako reagirati, barem oni koji su odgovorni za stanje u društvu“, zaključio je Putin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....