PRIJETVORNI PUTIN

Kremlj izigrao velikog saveznika: ‘Platili smo im 50 novih borbenih aviona. A nismo dobili ništa‘

Moskva se pokazala kao nepouzdan partner koji ne isporučuje dogovoreno, pa se Iran pita što uopće dobiva podržavanjem rusije

Ruski borbeni avion Su-35S, a koje je navodno Iran već platio, a Moskva nije isporučila

 -/Sputnik/Profimedia/-/sputnik/profimedia

Prije nešto manje od godinu dana Bijela kuća je upozorila na vojne veze ‘bez presedana‘ između Rusije i Irana, no danas postoje znaci sve većeg trvenja jer se Moskva pokazala kao nepouzdan partner, piše Business Insider.

Prošle godine, nakon nekoliko mjeseci borbi u Ukrajini, Rusija je došla u opasnost da potroši sve svoje zalihe projektila, pa je Iran pristao opskrbiti Moskvu oružjem, uglavnom dronovima za jednokratni napad Shahed-136, koje je Rusija koristila za gađanje ukrajinski gradova i infrastrukture.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, John Kirby, u prosincu je rekao da Iran i Rusija stvaraju ‘obrambeno partnerstvo punog opsega‘ koje će ugroziti Bliski istok i cijeli svijet. Rekao je i da ‘potpora ide u oba smjera‘ te da Moskva osigurava Teheranu ‘vojnu i tehničku potporu bez presedana‘.

Očekivali (i platili?) borbene avione

Iran je u sklopu ovog partnerstva očekivao da će dobiti neodređeni broj ruskih zrakoplova Su-35, helikoptere i napredne protuzračne obrambene sustave S-400. No zasad nema naznaka da je Iran dobio bilo kakvu opremu ili da će je tako skoro dobiti.

Analitičari su očekivali da će u Iran uskoro stići 24 aviona Su-35 - zrakoplova koje je Rusija napravila za Egipat kao dio narudžbe koja je kasnije otkazana - no iranski su dužnosnici u nedavnim izjavama pokazali manje optimizma da će prvi avioni stići za nekoliko mjeseci, ako ne i tjedana, a neki komentatori sugeriraju da nisu sigurni hoće li avioni uopće doći i za nekoliko godina.

13. srpnja je teheranski novinar Saeed Azimi, u prilično oštrom tekstu, citirao riječi jednog sadašnjeg i jednog bivšeg iranskog diplomata koji su mu, pod uvjetom da ostanu anonimni, rekli da je Iran ‘u cijelosti platio‘ 50 komada Su-35 dok je na čelu države bio Hassan Rouhani, koji je dužnost napustio u kolovozu 2021.

Iako brojka od 50 Su-35 nije bila poznata prije nego je objavljen Azimijev članak, ona se poklapa s procjenom Irana da su mu potrebna 64 nova borbena aviona kako bi modernizirao svoju zastarjelu flotu, u kojoj su uglavnom zrakoplovi američke proizvodnje nabavljeni prije revolucije 1979. godine.

Moskva se ne drži obveza

Moskva je obećala isporuku zrakoplova Su-35 do 2023. godine, no diplomati koje citira Azimi sumnjaju da će se to dogoditi. ‘Iranski dužnosnici su u neugodnom položaju jer se Rusija ne pridržava svojih obaveza‘, napisao je Azimi.

Da je posao doista propao, potvrdio je i prije šest dana iranski ministar obrane Mohammad-Reza Gharaei Ashtiani koji je poručio da je ‘u jednom trenutku postignut dogovor o kupnji borbenih aviona Su-35S od Rusije, ali je Iran potom došao do zaključka da može proizvesti vlastite borbene avione‘.

Za Iran je dodatno uvredljivo to što je Moskva u srpnju podržala zajedničku izjavu Vijeća za suradnju u Zaljevu (Gulf Cooperation Council - GCC) kojom se podržava polaganje prava Ujedinjenih Arapskih Emirata na Abu Musu, Veliki Tunb i Mali Tunb - tri mala, ali važna otoka u Perzijskom zaljevu nedaleko Hormuškog tjesnaca. Iran kontrolira te otoke od 1971. kad ih je zauzeo nakon što su Britanci napustili regiju. Ujedinjeni Arapski Emirati, osnovani iste godine, od tada ih svojataju.

Iran je pozvao ruskog veleposlanika i zatražio od Moskve da ‘promijeni svoje stajalište‘, što je za Teheran neprihvatljivo miješanje u njegova unutarnja pitanja.

Time što je podržala izjavu GCC-a, Rusija je pokazala kako još uvijek želi uravnotežiti odnose s Iranom i arapskim zaljevskim državama, unatoč svom navodnom strateškom partnerstvu s ovima prvima. Moskva ima važne gospodarske veze s tim arapskim državama, a te su veze dodatno ojačale nakon napada na Ukrajinu prošle godine.

Zanimljivo, kao odgovor na potez Rusije, iranski državni mediji su umanjili značaj njihovog partnerstva, rekavši da je ono samo taktičko i da Moskva nije strateški partner.

Šef britanske Tajne obavještajne službe, Richard Moore, rekao je da je Iran prodajom oružja Rusiji želio doći do gotovog novca, što je, čini se, u skladu s ranijim izvješćima da je Teheran prodao Moskvi bespilotne letjelice za 900 milijuna dolara i sugerira da Iranci žele transakcijski odnos s Rusima, a ne strateško obrambeno partnerstvo.

Partneri iz doba SSSR-a

Iako Iran nikad prije nije Rusiji poslao onoliko oružja kao posljednjih mjeseci, Moskva je Teheranu u prošlosti prodala značajnu količinu vojne opreme. Nakon završetka iransko-iračkog rata u kolovozu 1988., Sovjetski Savez je dao Teheranu ‘bjanko ček‘ za kupnju bilo kojeg konvencionalnog naoružanja koje želi.

U to vrijeme Sovjeti su nudili 72 lovca MiG-29 i 24 presretača MiG-31 te 36 taktičkih bombardera Su-24MK. Međutim, Teheranu je nakon osmogodišnjeg rata sa svojim susjedom nedostajalo novca i mogao si je priuštiti samo manji broj MiG-ova 29 i Su-24MK, kao i protuzračnih obrambenih sustava S-200. Moskva je isporučila zrakoplove 1990. i 1991. godine.

Taj je posao nedavno opisan kao ‘najvažnija nabava vojne tehnologije od strane Islamske Republike do sada‘.

Rusi su Iranu nastavili prodavati oružje, ali nikad nije nadmašeno ono kratkotrajno prijateljsko razdoblje, kada Moskva i Teheran nisu čak ni bili saveznici i nisu imali formalni savez ili partnerstvo kao što navodno imaju danas.

Rusija je Iranu prodala samo šest jurišnih aviona Su-25 u 2000-ima. Iran je 2007. godine potpisao ugovor vrijedan 800 milijuna dolara za ruske protuzračne obrambene sustave S-300, no Moskva ih je odbijala isporučiti gotovo 10 godina, dopremivši ih tek 2016. godine.

UN-ov embargo na oružje Iranu službeno je istekao u listopadu 2020., pa Rusija nije kao izgovor za odbijanje isporuke već plaćenog oružja, mogla navesti međunarodna ograničenja.

Budući da se njihovo partnerstvo sve više čini jednostranim, Iranci se mogu zapitati što, zapravo, u vojnom i političkom smislu dobivaju od toga što pomažu Rusiji. Moore i njegov američki kolega, direktor CIA-e William Burns, kažu da već postoje znakovi toga.

‘Odluka Irana da isporuči Rusiji bespilotne letjelice samoubojice koje nasumično uništavaju ukrajinske gradove izazvala je unutarnje svađe na najvišoj razini režima u Teheranu‘, rekao je Moore.

SAD je također vidio znakove, rekao je Burns, da je ‘iransko vodstvo oklijevalo oko isporuke balističkih projektila Rusima, koje su također željeli, dijelom zato što su zabrinuti ne samo zbog reakcije SAD-a, već i zbog reakcije Europe‘.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 08:58