UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Kremlj: ‘Ako ga uhitite, znate što slijedi! Treći svjetski rat...‘

Najvažnije događaje rata u Ukrajini pratimo uživo iz minute u minutu

Vladimir Putin

 Nikolsky Alexei/Tass/Profimedia/Nikolsky Alexei/tass/profimedia

Ključni događaji:

- Von der Leyen najavila konferenciju o ruskoj otmici djece iz Ukrajine

- Medvedev: Uhićenje Putina moglo bi izazvati Treći svjetski rat

- Finski ministar obrane protiv slanja aviona Ukrajini

- Medvedev: Isporuke oružja Ukrajini dovest će do ‘nuklearne apokalipse‘

- Češki predsjednik: očekujem da će podrška Zapada Ukrajini polako oslabjeti

- Ukupna šteta uzrokovana ruskom invazijom u Ukrajini - 143,8 milijardi dolara

- Stoltenberg odstupa u listopadu


Von der Leyen najavila konferenciju o ruskoj otmici djece iz Ukrajine

Europska unija organizirat će konferenciju kako bi lokalizirala djecu iz Ukrajine koju je Rusija otela te ih vratila u domovinu, objavila je u četvrtak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Bruxellesu.

"To je užasan podsjetnik na najmračnija razdoblja naše povijesti, na deportacije djece koja se ondje odvijaju. To je ratni zločin", rekla je predsjednica EK-a po završetku samita u Bruxellesu.

"Znamo da je 16.200 djece deportirano, vratilo ih se samo 300", rekla je.

"U partnerstvu s Ukrajincima, poljski premijer Mateusz Morawiecki i ja pokrenuli smo inicijativu u svrhu repatrijacije djece koju je otela Rusija", rekla je Von der Leyen na konferenciji za novinare.

"U tu svrhu organizirat ćemo konferenciju (...) želimo učiniti međunarodni pritisak kako bismo poduzeli sve moguće mjere da pronađemo tu djecu", rekla je predsjednica EK-a u Bruxellesu po završetku prvog dana dvodnevnog samita 27 država članica Unije.

Na redovitom proljetnom sastanku koji je počeo radnim ručkom s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom o ključnim geopolitičkim i globalnim izazovima čelnici država članica Unije podržali su u četvrtak odluku o hitnom slanju milijun komada topničkog streljiva Ukrajini kroz zajedničku nabavu.

Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je prošli tjedan nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina pod optužbom da je odgovoran za nezakonite deportacije djece i nezakonito premještanje ljudi s teritorija Ukrajine u Rusku Federaciju.

ICC je izdao nalog za uhićenje i Marije Aleksejevne Lvova-Belove, ruske povjerenice za prava djece, pod istim optužbama.

Rusija nikada nije skrivala da je tisuće ukrajinske djece odvela u Rusiju što je opravdavala provedbom humanitarne akcije kako bi zaštitila siročad i napuštenu djecu u zoni sukoba.

Ukrajina pak tvrdi da se tisuće deportirane ukrajinske djece usvajaju u ruske obitelji, smještaju u kampove i sirotišta, da se djeci daju ruske putovnice i odgajaju ih da odbace ukrajinsko državljanstvo.


Ukrajina objavila pa povukla vijest o ruskom povlačenju iz Nove Kahovke

Ukrajinska vojska u četvrtak je priopćila da su se ruske snage povukle iz grada Nove Kahovke, na drugoj strani Dnjipra, u Hersonskoj oblasti, na jugu Ukrajine, no ubrzo i objavila da je pogriješila, a povlačenje je opovrgnula i Moskva.

"Okupator je još privremeno u Novoj Kahovki. Informacija o navodnom povlačenju neprijatelja s tog položaja objavljena je nakon pogrješnog tumačenja raspoloživih podataka", napisao je glavni vojni stožer na Telegramu.

Isprva je ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo da su 22. ožujka 2023. (srijeda), sve postrojbe okupacijske vojske na položaju u Novoj Kahovki, u Hersonskoj oblasti, napustile grad, no ubrzo je ukrajinska vojska priznala da je pogriješila jer nije dobro proučila primljene informacije.

Nova Kahovka smještena je sjeveroistočno od Hersona, grada iz kojeg su se Rusi povukli u studenom 2022. i prešli na drugu stranu rijeke Dnjipra.

Grad je blizu hidroelektrane Kahovke koju su Rusi zauzeli na početku ofenzive na Ukrajinu krajem veljače 2022.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak je obišao bojišnicu u Hersonskoj oblasti koju je Rusija djelomično zauzela i u rujnu 2022. i proglasila njezino pripojenje svom teritoriju.

Ruski okupator opovrgnuo je svaku informaciju o povlačenju iz grada blizu Hersona.

"Službeno tvrdim da je svo rusko vojno osoblje u Novoj Kahovkoj, kao i u drugim mjestima na lijevoj obali Dnjipra, na svojim položajima", rekao je na Telegramu Vladimir Soldo, lokalni proruski čelnik

Zelenski je posjetio i elektranu oštećenu u valu ruskih napada na energetska postrojenja duž rijeke.

Također se video vezom Zelenski iz vlaka obratio europskim čelnicima na samitu u Bruxellesu pozivajući ih da Ukrajini isporuče projektile dugog dometa i borbene avione.

Pozvao je i na nove sankcije protiv Rusije i na ubrzanje koraka u procesu prijema Ukrajine u Europsku uniju, rekao je jedan europski čelnik.

Čelnici država članica EU-a podržali su u četvrtak odluku o hitnom slanju milijun komada topničkog streljiva Ukrajini kroz zajedničku nabavu, a Zelenski ih je pozvao da požure s isporukom.


Poziv Xi-Zelenski?

Mjesecima se glavnina borbi vodi na istočnom bojištu, posebno oko Bahmuta, grada koji trpi nezamisliva razaranja i golemieljudske gubitke obiju strana.

Unatoč sporom napredovanju, ruske snage ne uspijevaju osvojiti grad suočene sa snažnim ukrajinskim otporom.

Agresor želi "zauzeti Bahmut pod svaku cijenu, unatoč gubicima u ljudstvu i opremi", rekao je u četvrtak zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandar Sjirski na Telegramu.

Ruske trupe masovno mobilizirane oko Bahmuta "gube znatnu snagu i postaju iscrpljene", rekao je pa poručio "Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to učinili u prošlosti u blizini Kijeva, Harkiva, Balaklje i Kupjanska", nabrajajući prethodne ukrajinske vojne pobjede.

Zelenskij je obišao područje oko Bahmuta u srijedu i u blizini Hersona u četvrtak nakon posjeta kineskog predsjendika Xija Jinpinga Moskvi gdje je s domaćinom ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom odaslao u svijet sliku jedinstva nasuprot zapadnim zemaljama.

Putin je mudro podržao kineski mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini no pritom je optužo Kijev da ga odbacuje.

Prema informacijama medija Xi Jinping bi mogao sada telefonski razgovarati s Volodimirom Zelenskim što bi bio prvi takav razgovor od početak ruske invazije na Ukrajinu koju Peking nije javno ni osudio, ali ni otvoreno podržao.


Medvedev: Uhićenje Putina moglo bi izazvati Treći svjetski rat

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev upozorio je da bi svaki pokušaj Njemačke da uhiti predsjednika Vladimira Putina prema nalogu Međunarodnog kaznenog suda mogao izazvati Treći svjetski rat.

Sud, sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj, zaključio je 16. ožujka da je Putin počinio ratne zločine nezakonitog deportiranja ukrajinske djece. To je prvi put da je izdan nalog za uhićenje protiv čelnika jedne od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

"Zamislimo - očito, ova situacija se nikada neće realizirati, ali ipak zamislimo da se realizira. Sadašnji šef jedne nuklearne sile došao je na teritorij, recimo Njemačke, i bio uhićen", rekao je Medvedev. "Što bi to bilo? Bila bi to objava rata Ruskoj Federaciji", dodao je.


Finski ministar obrane protiv slanja aviona Ukrajini

Finski ministar obrane rekao je u četvrtak da ne želi donirati borbene zrakoplove Hornet Ukrajini.

"Moje mišljenje kao finskog ministra obrane je da trebamo te Hornete kako bismo zaštitili svoju vlastitu zemlju", rekao je Antti Kaikkonen na konferenciji za novinare u Helsinkiju.

"Negativno doživljavam ideju da bi ih se doniralo u idućih nekoliko godina. A ako gledamo i dalje, mislim da će se s vremenom istrošiti i biti od male koristi", dodao je.

Finska će zamijeniti svoje stare Hornete zrakoplovima F-35 koje je naručila 2021., a isporuka prvih zrakoplova očekuje se za dvije do tri godine.

Finska će, međutim, dati dodatnu vojnu opremu Ukrajini, uključujući još tri tenka Leopard 2 povrh slične donacije ranije, rekao je ministar.

Mogućnost donacije Horneta Ukrajini spomenuta je tijekom nedavnog posjeta finske premijerke Sanne Marin Kijevu. Na pitanje novinara treba li Ukrajini dati borbene zrakoplove, ona je rekla da bi Finska trebala razmotriti bi li njezini Horneti odgovarali za tu svrhu, ali ništa nije obećala.


Plenković: ‘Hrvatska ne posustaje u vojnom pomaganju Ukrajini‘

"Hrvatska kontinuirano pruža vojnu pomoć Ukrajini i nastavit će to činiti i ubuduće, što je logično s obzirom na to da je i sama prije tri desetljeća iskusila agresiju", izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Mi kontinuirano pomažemo, Vlada je praktički u nekoliko navrata donosila odluke o pružanju vojne pomoći Ukrajini i to ćemo i nastaviti”, rekao je Plenković prije početka samita čelnika EU-a na kojem je jedna od glavnih tema potpora Ukrajini koju je Rusija napala prije više od godinu dana.

“Logično je da i Hrvatska nastoji pomagati jer je prije samo tri desetljeća i sama iskusila agresiju na svom teritoriju”, dodao je Plenković na redovitom proljetnom samitu u Bruxellesu.


Zelenski u Hersonu obećao da će sve obnoviti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je južnu regiju Herson, obišao lokalnu infrastrukturu i obećao da će "sve obnoviti" nakon ruske invazije.

Posjet regiji u kojoj je Ukrajina provela uspješnu protuofenzivu protiv ruskih okupacijskih sila krajem prošle godine bio je drugi predsjednikov odlazak iz Kijeva ovaj tjedan.

U srijedu je posjetio vojsku blizu istočnog bojišta u gradu Bahmutu.

"Razgovarao sam s lokalnim stanovnicima o njihovim trenutnim problemima i potrebama", napisao je Zelenski na Telegramu ispod fotografija posjeta Hersonu.

"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo iznova izgraditi. Kao sa svakim gradom i selom koje je propatilo zbog okupatora", dodao je.

Ukrajinska protuofenziva prošle godine pogurala je rusku vojsku izvan regionalnog središta Hersona nakon višemjesečne okupacije. Radnici su sad zauzeti obnavljanjem opskrbe električnom energijom i vodom.

"Moramo se pobrinuti za punu obnovu i zaštitu našeg energetskog sektora!", napisao je Zelenski u odvojenom postu u kojem se moglo vidjeti kako obilazi energetsku infrastrukturu.

"Zahvalan sam svima koji rade na ovome i vraćanju svjetla našim ljudima!", zaključio je.


Ozlijeđen policajac koji je surađivao s Rusima

Policajac je ozlijeđen u eksploziji autobombe na okupiranom području. Ranije danas se čula glasna eksplozija na teritoriju Melitopolja na jugoistoku Ukrajine.

Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov, koji više nije u gradu, rekao je da je ozlijeđen policajac koji je radio s ruskim vlastima. Na snimci s mjesta događaja vidi se kako hitne službe gase izgorjeli automobil.

Fedorov je rekao da je ozlijeđeni policajac, Sergi Skovirko, ‘surađivao s neprijateljem‘.


Deportirana ukrajinska djeca vraćena roditeljima

Sedamnaestero ukrajinske djece koju su ruske vlasti deportirale, navodno je vraćeno roditeljima, javlja Sky news.

Na fotografijama se vidi emotivan trenutak susreta jednog dječaka s njegovim roditeljima. Nakon što je izašao iz autobusa koji je prevozio djecu, dječak je čvrsto zagrlio oca. Sva su ta djeca, prema ukrajinskim medijima, deportirana iz regija Herson i Harkiv i odvedena na teritorij pod ruskom okupacijom.

Ukrajinska vlada tvrdi da je oko 16.000 djece nezakonito premješteno i deportirano iz Ukrajine, dok je Rusija to demantirala i priopćila da dobrovoljno evakuiraju ljude.


Trenutak u kojem dolazi do granatiranja Bahmuta

Novinari AFP-a su snimili trenutak kada su ruske granate pogodile višekatnicu u Bahmutu. Tim reportera se sakrio neposredno prije eksplozije nakon koje se u zraku vidio crni dim.


Herson granatiran 11 puta u 24 sata

Ruske snage su granatirale područje Hersona čak 11 puta u samo 24 sata, priopćila je Vojna uprava grada Hersona. U granatiranju je poginula jedna osoba.

Nakon oslobađanja u studenom, Herson je opet na meti ruskih napada. Ruske su se trupe bile prisiljene povući na drugu stranu rijeke Dnjepar i od tada izvode napade.


Dvoje poginulih u noćašnjem napadu na Donjeck

Ruske snage su tijekom noći izvele više napada na ukrajinsku pokrajinu Donjeck, pri čemu su uništene tri kuće u gradu Kramatorsk, a dvije su osobe poginule u napadu u mjestu Avdiivka.


Na pitanje kada će rat završiti ruski ministar pobjegao od novinara

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu u razgovoru za medijsku kuću TV Zvezda upitan je kako će rat završiti, a on je odgovorio: ‘Svaki rat završava mirom‘. Novinar ga je nakon toga upitao koliko brzo se može očekivati mir u Ukrajini, a Šojgu se ustao i otišao ne odgovorivši na to pitanje.

image

Sergej Šojgu

Twitter

Iako je TV Zvezda pustila snimku Šojgua kako odlazi, njegov je odlazak u kasnijem emitiranju izrezan sa snimke.

Čini se da tijekom posljednjih nekoliko mjeseci Rusija priprema svoje građane na to da će rat trajati dugo. Zapadni analitičari kažu da Putin vjerojatno planira odugovlačiti što je dulje moguće u nadi da će potpora Zapada Ukrajini oslabjeti.

Podsjetimo, rat u Ukrajini Kremlj naziva specijalnom vojnom operacijom, a ne ratom.


‘Ukrajina će brzo moći u protuofenzivu u Bahmutu‘

Stalno iscrpljivanje ruskih snaga koje se bore za Bahmut omogućit će Ukrajini da krene u protuofenzivu u tom istočnom gradu vrlo brzo, rekao je zapovjednik ukrajinske kopnene vojske u svojoj objavi na Telegramu.

- Rusi značajno gube snagu i ponestaje im energije. Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to učinili i u Kijevu, Harkivu, Kupjansku... rekao je general pukovnik Oleksandr Sirski.

Valja podsjetiti i da sve veći broj analitičara smatra kako ruska navala na Bahmut posustaje, iako su branitelji grada i dalje u teško poziciji. No, sve i da ruske snage osvoje Bahmut, već sada su u napadima na taj grad vjerojatno izgubili desetke tisuća boraca (što ubijenih, što ranjenih...), bilo da je riječ o pripadnicima redovne vojske ili wagnerovcima.


U Ukrajini ubijen Novozelanđanin velikog srca

Bivši novozelandski vojnik je ubijen dok se borio s ukrajinskim snagama, javlja Sky News.

Smrt Kane Te Taija su potvrdile ukrajinske vlasti, a novozelandsko veleposlanstvo u Poljskoj je priopćilo da pokušava doći do više detalja.

Njega je krajem prošle godine u blizini sela Pavlivka, gdje je predvodio strane borce koji su se dobrovoljno javili za pomoć ukrajinskim snagama, intervjuirao časopis The New Yorker.

Prije dolaska u Ukrajinu je prekinuo vezu, dao otkaz na poslu, prodao kuću i auto, rekao je tada.

Te Tai je imao 12-godišnju kćer, a njegova obitelj kaže da su ga pokušali nagovoriti da ne ide u Ukrajinu. Ipak, nisu uspjeli.

- Odrastao je čovjek i nisam tu ništa mogla napraviti, rekla je njegova majka Ngaire Te Tai.

Te Tai je ranije osnovao humanitarnu organizaciju kako bi pomogao veteranima, a oni svi kažu kako je imao veliko srce i volio pomagati ljudima.


Moguće je da Rusiji ponestaje preciznog streljiva

Jučerašnji napadi dronovima i projektilima u Ukrajini mogli bi biti znak da Rusiji ponestaje preciznih projektila, kažu analitičari. Oko 21 bespilotna letjelica korištena je u napadima u regijama Kijeva, Žitomira, Zaporižja i Odese. U tim je napadima ubijeno najmanje devet osoba.

Institut za proučavanje rata sa sjedištem u SAD-u kaže da su udari prošle jeseni bili intenzivniji i šireg opsega, što sugerira da ruske snage možda sada racionaliziraju svoju upotrebu preciznog streljiva.


Broj mrtvih u napadu na Kijev porastao na 9

U napadu ruske bespilotne letjelice na kijevsku regiju u utorak navečer poginulo je najmanje devet osoba, najnoviji su podaci koje prenosi CNN.

Ukrajinske hitne službe su objavile da su operacije spašavanja dovršene nakon što je iz uništene zgrade izvučeno devet tijela.


Medvedev: Zapad će pokušati razbiti Rusiju na manje i slabije države

Zapadu se ne sviđa neovisnost Rusije i Kine i dolazeća desetljeća neće biti mirna jer će pokušati razbiti Rusiju na manje i slabije države, rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u četvrtak.

U intervjuu za državnu novinsku agenciju TASS, Medvedev je rekao da je Ukrajina dio "Velike Rusije" te dodao da ne vidi mogućnosti za oživljavanje ruskih veza sa zapadom u bliskoj budućnosti.

"Vjerujem da će se prije ili kasnije stanje stabilizirati i razgovori nastaviti, no iskreno se nadam da će do tog vremena znatan dio tih ljudi (zapadnih čelnika) biti u mirovini, a neki i pokojni", rekao je.

Medvedev, koji je sada zamjenik predsjedatelja ruskoga vijeća sigurnosti, rekao je da će se pokušaj bilo koje zemlje da uhiti predsjednika Vladimira Putina na temelju uhidbenog naloga Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) shvatiti kao objava rata.

ICC je prošli tjedan izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika, optuživši ga da je odgovoran za ratne zločine u Ukrajini.


Situacija u Bahmutu se stabilizirala

Najnovija analiza s bojnog polja sugerira da je ruska ofenziva u Bahmutu u zastoju. U Bahmutu se situacija stabilizirala jer ruske snage nisu ništa postigle, javlja Sky news.

- Ukrajinske snage su manje-više stabilizirale situaciju u Bahmutu, a ruske snage nisu u stanju ništa učiniti, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleg Ždanov i dodao:

- Možda su napredovali nekoliko stotina metara sjeverno ili južno od grada, ali time zapravo ništa nisu postigli.

Čini se da to podupire jučerašnju procjenu britanske vojne obavještajne službe da je ruska ofenziva oko Bahmuta na izmaku.

Međutim, i dalje postoji opasnost da bi ukrajinski garnizon mogao biti opkoljen.

U ranom jutarnjem izvješću je Glavni stožer ukrajinske vojske priopćio da su odbijali brojne danonoćne neprijateljske napade na području Bahmuta. No navode i da su ruske snage pretrpjele velike gubitke oružja i vojne opreme.


Medvedev: Sve smo bliže nuklearnoj apokalipsi

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti i bivši ruski predsjednik izjavio je da je porasla opasnost od nuklearnog sukoba, a isporuke oružja Ukrajini dovest će do ‘nuklearne apokalipse‘. Medvedev je to rekao u intervjuu na Telegramu.

- Nije prošla prijetnja od nuklearnog sukoba. Povećala se. Svakim danom isporuke stranog oružja Ukrajini približavamo se nuklearnoj apokalipsi. Imam osjećaj da do određenog trenutka nisu vidjeli kolika je odlučnost Rusije i njezinog predsjednika da učini ono što smo mi učinili. Pogrešno su izračunali. Posljedice su puno kompliciranije nego što su mogle biti da su s nama potpisali dokument u prosincu, rekao je Medvedev, prenosi Ukrajinska Pravda.


Blato - zajednički neprijatelj na istoku Ukrajine

Nakon hladne i snježne zime, dolazak proljeća s kišom i blažim temperaturama vratio je blato na bojišta Donbasa.

Grigorij je vješto vozio kamion po blatnjavu putu kako bi doveo vojnike i streljivo do topničkih položaja u blizini ukrajinske prve linije.

"Najteže je voziti uzbrdo ", rekao je 39-godišnji vojnik dok se kamion u zavojima klizao i mučio s prianjanjem na krivudavom, izoranom putu kroz polja.

Opširnije pročitajte OVDJE.


Ruska nafta stiže u Europu na širom otvorena stražnja vrata

Ovisnost o ruskoj nafti i plinu sada je prošlost, tvrdi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ukrajinski dužnosnici i poslovni ljudi iz energetike kažu, međutim, da se velike se količine ruskih ugljikovodika, posebno nafte, i dalje slijevaju u Europu i financiraju Putinov ratni stroj.

Posrednici kupuju rusku sirovu naftu i zaobilaznim putevima prevoze je do Europe gdje su im stražnja vrata širom otvorena, piše portal Politico.

“Prijatelj iz New Yorka žalio mi se da žohari uvijek nađu neku rupicu da mu uđu u stan - upravo tako Rusija čini sa svojim energentima", kaže za portal Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskoga.

"Te rupe Europa mora začepiti i onemogućiti Rusiju da krvavim novcem financira svoj ratni stroj koji uništava našu zemlju i ubija naš narod", napominje Ustenko.

Sirova nafta uvijek nađe put do globalnog tržišta. Nafta se lako može miješati s drugim pošiljkama u tranzitnim zemljama pa se stvaraju pošiljke kojima je osobito teško odrediti zemlju podrijetla. Proces rafiniranja neophodan je za svaku praktičnu primjenu i tim procesom uklanjaju se tragovi primarnih sirovina.

S druge strane brodovi plove pod raznim zastavama i nimalo ne pridonose transparentnosti: neki brodari optuženi su da raznim načinima pomažu Rusiji prikriti zemlju podrijetla izvozne sirove.

“Za razliku od plinskog, naftno tržište je globalno. Razmjena, kompenzacije, kombinirani načini plaćanja, uobičajena su praksa", kaže Mihail Hodorkovski, istaknuti kritičar Putinova režima koji danas živi u egzilu, a do pada u Putinovu nemilost bio je prvi čovjek naftnog i plinskog diva Jukosa.

“Rezultat embarga je taj da su troškovi prijevoza ruskih energenata uvelike porasli, velika je redistribucija prihoda u korist posrednika, a ponekad se daju i popusti ako je smanjen broj kupaca".

Zaobilaznice

Europska unija uvelike je zabranila uvoz ruskih fosilnih goriva od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., uz određene iznimke: ograničene količine sirove nafte, plina i ukapljenog plina (LNG) te naftnih proizvoda.

Međutim, velike količine ruske sirove nafte - a to je mnogo veći izvor prihoda nego plinsko poslovanje - i dalje se isporučuju na globalna tržišta te neki stručnjaci misle da te količine ulaze u Europu na stražnja vrata.

“Od uvođenja sankcija, količine sirove nafte koje Rusija izvozi uglavnom su stabilne", kaže Saad Rahim, vodeći ekonomist za trgovačko društvo Trafigura.

“Moguće je da se ruska nafta i dalje prodaje u EU-u i zapadnim zemljama putem prekupaca (posrednika)".

Jedna od potencijalnih ruta je Azerbajdžan koji graniči s Rusijom i početna je točka naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) kojim upravlja kompanija BP.

Luka Ceyhan u Turskoj veliko je čvorište iz kojeg se sirova nafta šalje u Europu; u Ceyhan se slijevaju i velike količine nafte iz Iraka preko naftovoda Kirkuk-Ceyhan.

François Bellamy, francuski parlamentarni zastupnik i član Odbora Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energiju, postavio je Europskoj komisiji pitanje upravo o toj ruti. Podaci pokazuju da je Azerbajdžan dnevno izvozio 242.000 barela više nego što je proizvodio od travnja do srpnja 2022., kaže Bellamy.

“Kako je moguće da zemlja smanjuje proizvodnju, a istodobno povećava izvoz? Nešto tu debelo ne ‘štima‘ i budi sumnju u to da se sankcije zaobilaze", kaže Bellamy.

Glasnogovornik Komisije zadužio je bivšeg veleposlanika EU-a u SAD-u Davida O‘ Sullivana da istraži eventualno zaobilaženje sankcija. O‘ Sullivan je rekao da su podaci koje je Bellamy citirao zastarjeli, odnosno iz razdoblja su prije nego što je EU nametnuo sankcije Rusiji.

"Azerbajdžan ne izvozi rusku naftu u EU putem naftovoda BTC", tvrdi Aykhan Hajizada, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova pa dodaje da isporuku njegova zemlja čini pomno prateći i poštujući sve važeće sankcije i propise.

BP je prethodno opovrgnuo da da se putem BTC-a izvozi ruska nafta, a podaci u koje je POLITICO imao uvid o isporukama sirove nafte iz Ceyhana pokazuju nedavni pad izvoza s oko 3 milijuna tona na mjesec početkom 2022. godine na oko 2 milijuna tona na mjesec ove godine.

Vješte operacije

Istodobno, Turska je lani udvostručila izravan uvoz ruske nafte i odbila je nametnuti sankcije ruskoj nafti unatoč tome što istodobno vojno i humanitarno pomaže Ukrajinu.

Finski Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) upozorio je lani da "novi put za rusku naftu do EU prolazi Turskom koja je danas sve važnije odredište za rusku sirovu naftu". U Turskoj se ta ruska nafta rafinira u derivate, a oni ne podliježu sankcijama pri prodaji.

“Imamo dovoljno dokaza da neke međunarodne tvrtke kupuju rafinirane proizvode prerađene iz ruske nafte i prodaju ih u Europu", kaže Ustenko, Zelenskijev savjetnik.

"To je posve legalno, ali i posve nemoralno. Samo zato što je nešto dopušteno ne znači da ne bismo trebali ništa ne poduzimati u vezi s tim", rekao je Ustenko.

U ponedjeljak je britanska nevladina udruga Global Witness objavila izvješće koje pokazuje da se ruska nafta konstantno prodaje po cijeni koja daleko premašuje gornju utvrđenu granicu od 60 dolara koju je u prosincu utvrdila skupina G7 (industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta)

"Činjenica da ruska nafta i dalje kola svijetom svjesno je zaobilaženje zapadnih sankcija, a ne slučajnost", kaže Mai Rosner, koja je radila na izvješću. "Vlade su fosilnim gorivima širom otvorile stražnja vrata, a trgovci i velike naftne tvrtke služe se rupama u zakonima i propisima kako bi mogli nastaviti i poslovati kao i obično".


DeSantis nazvao Putina ratnim zločincem

Guverner Floride Ron DeSantis značajno je promijenio ton prema ratu u Ukrajini, nazvavši ruskog predsjednika Vladimira Putina ratnim zločincem koji bi za svoja djela trebao odgovarati. DeSantis je to rekao u drugom dijelu intervjua s Piersom Morganom najavljenom u New York Postu.

DeSantis je, podsjetimo, ranije rat u Ukrajini nazvao ‘teritorijalnim sporom‘.

Opširnije pročitajte OVDJE.


Blinken: Članice Međunarodnog kaznenog suda moraju poštivati nalog za Putinovim uhićenjem

Članice Međunarodnog kaznenog suda moraju poštivati nalog za Putinovim uhićenjem, rekao je američki državni tajnik Anthony Blinken.

ICC je prošlog tjedna izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika te ga optužio za otmicu djece iz Ukrajine. Sve 123 države članice sada su obavezne uhititi Putina i izručiti ga u Haag.

Kremlj je pak poručio da Rusija to smatra nečuvenim i neprihvatljivim, a dodaju i da su nalozi za Putinovo uhićenje ništavni i nevažeći jer Rusija ne priznaje Međunarodni kazneni sud, a nije ni potpisnica Rimskog statuta, ugovora na kojem se temelji sud.


Ukupna šteta od rata u Ukrajini došla do 143,8 milijardi dolara

Ukupna šteta uzrokovana ruskom invazijom u Ukrajini dosegla je gotovo 143,8 milijardi dolara, procjene su Kijevske škole ekonomije, prenosi Kyiv independent.

Radi se o povećanju od šest milijardi dolara od kraja siječnja, kada je KSE u izvješću procijenila da je ruska invazija prouzročila štetu veću od 138 milijardi dolara.

Kijevska škola ekonomije redovito objavljuje podatke o štetama koje je Ukrajini prouzročila ruska invazija u sklopu svojeg projekta ‘Rusija će platiti‘.

Prema posljednjim podacima, rat je oštetio ili uništio više od 150.000 stambenih zgrada i kuća, a radi se o ukupnoj šteti od 53,6 milijardi dolara. Štete na infrastrukturi procjenjuju se na 36,2 milijardi dolara.

Ove nove brojke prvi put uključuju i štetu nanesenu ukrajinskim šumama u iznosu od 4,5 milijardi dolara.


Španjolski premijer Sanchez sljedećeg tjedna putuje u Kinu

Španjolski premijer Pedro Sanchez sljedećeg će tjedna službeno posjetiti Kinu na poziv kineskog predsjednika Xia Jinpinga kako bi se poradilo na pronalaženju mirovnog rješenja kojim bi se zaustavio rat u Ukrajini, potvrđeno je iz njegovog ureda.

Kina pokušava preuzeti ulogu posrednika u mirovnim pregovorima zbog čega je Xi ranije ovoga tjedna tri dana boravio u Moskvi gdje je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kina se pokušava pozicionirati kao "neutralna" strana u sukobu te je prošloga mjeseca predstavila svoj mirovni plan od 12 točaka.

Član španjolske vlade Felix Bolanos put svog premijera u Kinu opravdao je riječima kako "Kina ima ključnu ulogu u mirovnim pregovorima".

Španjolska će u srpnju preuzeti predsjedavanje Vijećem Europske unije, a prije mjesec dana Sanchez je prilikom posjeta Kijevu izrazio "bezrezervnu potporu" ukraijinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom podržavši njegov mirovni plan.

Svoj put u Kinu Sanchez će iskoristiti i za jačanje gospodarskih veza pa će tako 30. ožujka sudjelovati na Boao Forumu zar Aziju u Hainanu, sastanku sličnom Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, a zatim će se zaputiti u Peking na susret sa Xijem.


Češki predsjednik: Podrška Zapada mogla bi s vremenom oslabjeti

Češki predsjednik Petr Pavel rekao je da očekuje da će podrška Zapada Ukrajini polako oslabjeti zbog, kako kaže, zamora od rata.

Njemačke novine Suddeutsche Zeitung pišu da će američki predsjednički izbori iduće godine vjerojatno utjecati na europsku podršku Ukrajini. Pavel je navodno rekao da je stoga ova godina odlučujuća i da je to nešto što Kijev mora shvatiti.

Njegovi su komentari jedna od prvih naznaka neke zemlje članice NATO-a da bi trenutna razina potpore Zapada Ukrajini mogla oslabjeti.

- Ako se smanji potpora SAD-a Ukrajini, smanjit će se i potpora Europe, rekao je.

Češka je, podsjetimo, ključni dobavljač oružja Ukrajini u njezinoj borbi protiv ruske invazije.


Stoltenberg: ‘Definitivno je. Napuštam poziciju šefa NATO-a u listopadu‘

Putin nema planova za mir u Ukrajini i Zapad se mora pripremiti da Kijevu još dugo dostavlja pomoć, upozorio je glavni tajnik NATO-a u intervjuu za Guardian.

Jens Stoltenberg tvrdi da se Putin odlučio na rat iscrpljivanja. Stoltenberg najavljuje da će od svih članica NATO-a zatražiti da troše najmanje 2 posto BDP-a na obranu i to već na sljedećem summitu saveza, u Vilniusu, glavnom gradu Litve.

Ranije ovog tjedna, članice EU su se složile isporučiti Ukrajini milijun komada granata, dovoljno za otprilike šest mjeseci. Ali krećući na ono za što se očekuje da će biti njegov posljednji summit, Stoltenberg je rekao da želi da članice NATO-a budu spremne potrošiti više kako bi zaustavile rusku invaziju.

Godišnje izvješće NATO-a, objavljeno u utorak, pokazuje da samo sedam od 30 država članica - SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Grčka i baltičke zemlje - troše za obranu 2 posto BDP-a. Primjerice, Francuska troši 1,89 posto, a Njemačka 1,49 posto. Obje zemlje su se obvezale povećati izdatke.

Na našem summitu u Vilniusu u srpnju, očekujem da će se saveznici dogovoriti o ambicioznijim ulaganjima u obranu, s minimalno 2 posto BDP-a koji će biti uloženi u našu obranu", rekao je Stoltenberg

Žestoke borbe, ponajviše koncentrirane oko Bahmuta, pokazuju da je Rusija voljna "žrtvovati tisuće i tisuće vojnika i to za minimalne dobitke", tvrdi šef NATO-a.

Stoltenberg i dalje ne isključuje mogućnost slanja zrakoplova F-16 i drugih borbenih aviona Ukrajini. Ovog su mjeseca Poljska i Slovačka pristale dati 17 MiG-ova 29 - sovjetskih standarda.

Nakon gotovo devet godina na poslu, Stoltenberg, bivši premijer Norveške, rekao je da će sigurno otići u listopadu, nakon što mu je mandat tri puta produljivan. "Jasno sam dao do znanja da moj mandat završava ove jeseni", dodao je.


SAD uz veliki popust nudi Slovačkoj helikoptere nakon donacije MiG-ova Ukrajini

SAD je ponudio Slovačkoj vojne helikoptere po velikom popustu, nakon što je ta srednjoeuropska zemlja odlučila pokloniti Ukrajini 13 borbenih zrakoplova MiG-29.

Odluka o prihvaćanju ponude Washingtona još nije donesena, napisao je u srijedu slovački premijer Jaroslav Nad na Facebooku.

Američka ponuda uključuje 12 jurišnih helikoptera Bell AH-1Z Viper s dodatnom opremom i obukom te 500 AGM-114 projektila Hellfire II.

Nad je rekao da je stvarna vrijednost te vojne opreme više od milijarde dolara, no Slovačka je može dobiti za oko 340 milijuna i to u ratama.

Prijedlog podržavaju vladajuće stranke, a i opozicijske su dale naslutiti da će ga poduprijeti.

Slovačka novinska agencija TASR izvijestila je da je bivši premijer, socijaldemokrat Peter Pellegrini rekao da je ponuda "ekonomski povoljna" i da će pomoći u modernizaciji zračnih snaga.

Pellegrinijeva stranka lijevog centra, kao i druge opozicijske stranke, prethodno je kritizirala činjenicu što je manjinska, privremena vlada kojoj je u prosincu izglasano nepovjerenje, odlučila Ukrajini dati MiG-ove zaobišavši parlament.

Slovačka je nakon Poljske druga zemlja koja je najavila da će poslati ratne zrakoplove Kijevu.

Slovačka flota od jedanaest MiG-29 umirovljena je prošlog ljeta i većina ih nije u operativnom stanju. Poslat će one koji su ispravni, a ostali će poslužiti za rezervne dijelove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 10:57