Američkim medijima, ali i globalno, i dalje je glavna priča iz Washingtona odluka Feda od srijede da podigne kamatne stope, prvi put od 2023., za 0,25 postotnih bodova. Jednako ih je u rujnu, zbog inflatorne prijetnje, podigla i Europska središnja banka (ESB). Fedove su kamate sada u rasponu od 3,75 do 4,00 posto, a tri ključne stope ESB-a iznose 2,50, 2,65 i 2,90 posto. Nisu potpuno sumjerljive, ali daju sliku. Trump je dao svoj obol tvrdnjom da bi američke kamate trebale biti 1 posto ili niže.
Medijski je interes privukao i reakcijom na najavu da bi Kanada mogla postati prva pridružena članica EU. Zaprijetio je "vrlo visokim carinama" EU-u ako je taj potez zamišljen kao "neprijateljski čin". Demokrati su pokušali amandmanom pojasniti da se EU ne smatra jednom zemljom, ali zatvoreno pravilo rasprave nije dopustilo da se o njemu glasa na plenarnoj sjednici.
Pobuna u obje stranke
U takvom je okruženju manji interes izazvala vijest koja se čekala dulje od godinu dana. Zastupnički dom američkog Kongresa u srijedu je s 262 glasa ‘za‘ i 159 ‘protiv‘ usvojio zakon o sankcijama i carinama kojim se želi povećati ekonomski pritisak na Rusiju zbog agresije na Ukrajinu. Stranačka stega nije izdržala: za je glasalo 58 demokrata (152 protiv), a protiv sedam republikanaca (203 za). Za je bio i jedan nezavisni zastupnik.
Zakon sada ide na potpis Trumpu, a iz Bijele kuće potvrđuju da se Trumpov potpis očekuje sljedećih dana. Nesigurnost će ipak visjeti u zraku dok Trump ne stavi onaj karikaturalni potpis, jer se zakonu protivio više od godinu dana. Inicijator je bio u srpnju preminuli senator Lindsey Graham, kojeg je u Senatu zamijenila sestra. Grahamov je ured 10. srpnja, dok je senator bio na desetom ratnom posjetu Ukrajini, objavio dogovor s Bijelom kućom kojim je Trump pristao na glasovanje. Idućeg dana Graham je umro u Washingtonu, u 71. godini. Trumpova potpora konačno je osigurana nakon što je u paket uneseno i petogodišnje produljenje Zakona o sankcijama Iranu iz 1996., koji je trebao isteći ove godine. AFP podsjeća da Trump kontrolu nad sankcijama i carinama radije drži u svojim rukama nego da politiku određuje Kongres.
Trumpov stav o Rusiji i dalje je netransparentan. Ovog je tjedna pozvao Ukrajinu da prestane napadati ruska postrojenja za proizvodnju dizela. Kremlju je, nakon nedavnog posjeta pregovaračkog tima Witkoffa-Kushnera, jasno da američki predsjednik sada ima važnijih briga od Ukrajine: izbore u studenom i krizu u Zaljevu, a kineski predsjednik Xi Jinping 23. rujna dolazi u Washington. Vijest da je ruski oligarh Umar Kremljov platio dio zabave nakon svadbe Trumpova najstarijeg sina baca ozbiljnu sumnju na predsjednikove planove. Zakon mu, nota bene, daje ovlast da odustane od novih sankcija Rusiji ako potvrdi da je to u nacionalnom interesu SAD-a.
"Nemate mnogo ovakvih glasovanja u Kongresu koja utječu na globalne, geopolitičke sukobe", rekao je u raspravi republikanac Michael McCaul iz Teksasa, jedan od predlagatelja. Zakon će, dodao je, izravno utjecati na sukob koji prijeti istočnoj Europi i samom NATO-u, može dovesti do njegova okončanja i privesti Putina za pregovarački stol. Zvuči poticajno, ali nerealno je očekivati da bi jedan zakon mogao prisiliti Putina na pregovore koji nisu u skladu s njegovim ratnim ciljevima.
Zakon nosi ime "Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026". Cilja rusku energetsku i obrambenu industriju, dužnosnike, banke i "flotu u sjeni", tankere koji zaobilaze postojeće sankcije. Zabranjuje izvoz američkih energenata u Rusiju, nova ulaganja i kupnju ruskog državnog duga, a predsjedniku daje ovlast da na ruski uvoz uvede carinu do 500 posto. Najvažnija je odredba o trećim zemljama: carine do 100 posto na svu robu iz pet najvećih kupaca ruske nafte i plina te iz zemalja koje pomažu zaobilaženje sankcija. Za plin postoji iznimka ako neka zemlja kupuje manje od 15 posto ukupnog ruskog godišnjeg izvoza i pritom smanjuje uvoz. Poseban je problem EU. Zakon ne određuje smatra li se Unija jednom “zemljom”, a demokratski amandman o tome nije pušten na glasanje. Ostaje otvoreno može li Washington carinsku ovlast primijeniti na Uniju kao cjelinu ili samo na pojedine članice.
Kina i Indija najveći su kupci ruske nafte, slijede Turska i EU. Unija kao cjelina i dalje kupuje gotovo polovicu ruskog ukapljenog plina i gotovo trećinu plina iz plinovoda, daleko iznad praga od 15 posto koji otvara vrata iznimci. Mađarska uvozi ruski plin, Slovačka naftu kroz naftovod Družba, Francuska ukapljeni plin. Zakon pisan protiv Moskve tako stvara pravni temelj i za carine Bruxellesu, a potencijalno i Japanu ili Turskoj, članici NATO-a. Budimpešti više ne pomaže ni osobna veza: Viktor Orbán, Trumpov ideološki istomišljenik koji je prošle jeseni od Washingtona izborio izuzeće od sankcija na ruske energente, u travnju je izgubio vlast, a nova vlada Pétera Magyara ruski plin i naftu i dalje kupuje.
“Pratimo progres ovog dokumenta. Spada u kategoriju neprijateljskih postupaka, a nametanje dodatnih sankcija od strane SAD-a zasigurno bi zakompliciralo napore postizanja mirovnog sporazuma u Ukrajini", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Indija je, pak, upozorila Washington da bi carine zbog kupnje ruske nafte mogle naštetiti bilateralnim odnosima.
Strah od prevelikih ovlasti
Većina demokrata glasala je protiv jer smatra da zakon Trumpu daje prevelike carinske ovlasti koje bi mogao okrenuti protiv saveznika, a ovlasti za sankcije Rusiji već ima, ali ih ne koristi. Zakon mu, tvrde, i previše olakšava izbjegavanje sankcija pozivanjem na nacionalni interes. Demokrat Don Beyer iz Virginije predvidio je da će se pobornici Ukrajine pokajati: "Da, odmah nakon toga moći će reći ‘stali smo uz Ukrajinu‘. Ali kad Donald Trump uvede nove carine našim saveznicima i izuzme Rusiju od sankcija, propagandna pobjeda Putina bit će trajna, a šteta ugrađena u američki zakon."
Desetak republikanaca, prenosi CNN, privatno je tražilo od stranačkog vodstva da izbaci carinske ovlasti, strahujući od rasta cijena uoči izbora. Bloomberg piše da su glasanje odgađali i lobisti Američke trgovinske komore i drugih poslovnih udruga, zabrinuti da zakon stvara pravni temelj za novi, širok carinski režim prema trgovinskim partnerima.
Ukrajina je zakon pozdravila, ali zabrinutost u obje stranke, među lobistima i u svijetu razumljiva je. Xijev dolazak za tjedan dana mogao bi pokazati koliko je Trump spreman ići kad je riječ o carinama. Ako potpiše zakon dotad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....