POVIJESNI DOGAĐAJ

KLIMATSKI DOGOVOR U PARIZU 'Ova obećanja nisu dostatna, sve zemlje će morati još smanjiti emisije stakleničkih plinova'

2018., dvije godine prije nego dogovor stupi na snagu, zemlje će prvo morati izvijestiti koliki su napredak ostvarile u prijelazu s fosilnog goriva (ugljen, plin, nafta) na obnovljivu energiju (vjetar, sunce). Ti će izvještaji biti polazište za nove obveze u smanjenju emisija koje će zamijeniti one što će stupiti na snagu 2020.
UN climate chief Christiana Figueres (C) speaks with French President Francois Hollande (L), United Nations Secretary General Ban Ki-moon (2ndL) and French Foreign Minister Laurent Fabius (R) after a statement at the COP21 Climate Conference in Le Bourget, north of Paris, on December 12, 2015. The years-long quest for a universal pact to avert catastrophic climate change neared the finish line today with conference host France announcing that the final draft had been completed in the early hours of the morning. AFP PHOTO / MIGUEL MEDINA
 MIGUEL MEDINA / MIGUEL MEDINA

PARIZ - Nakon oduševljenja i govora u kojima se dogovor postignut na konferenciji o klimi u Parizu nazivao "povijesnim događajem", najteže još treba ostvariti: konkretizirati zahtjevne obveze koje je preuzelo 195 zemalja sudionica.

Američki predsjednik Barack Obama je, prenoseći osjećaj koji je prevladavao na skupu, još u subotu navečer priznao da "dogovorom u Parizu problem nije riješen".

Razlike koje su se očitovale u gotovo dva tjedna teških pregovora u Bourgetu, blizu Pariza, istaknule su razmjere teškoća koje još treba prevladati.

Cilj dogovora je ograničiti porast temperature na Zemlji "znatno ispod dva" Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ako bude moguće čak i na 1,5 stupanj.

To bi mogla biti teška zadaća: temperatura na planetu je već porasla za 1 Celzijev stupanj, upozorila je prošli mjesec Svjetska meteorološka organizacija.

Čak i ako se budu ispunile obveze o smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova koje su preuzele gotovo sve zemlje svijeta, Zemlji prijeti porast temperature od 3 stupnja.

Jedinu nadu daju odredbe dogovora u kojima se zemlje potiče da ubuduće revidiraju svoje obveze u smjeru još većeg smanjenja emisija.

"To je presudno da bi se porast temperature zaustavio na 2 Celzijeva stupnja i niže", rekao je za AFP T asneem Essop iz WWF-a (Svjetski fond za okoliš).

No, Climate Action Tracker (CAT) u koji ulaze četiri znanstvena instituta, upozorava da obećanja koja je dala većina zemalja "nisu dostatna" i "gotovo sve" zemlje će morati revidirati svoje obveze koje su preuzele do 2025. i 2030. te dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova.

2018., dvije godine prije nego dogovor stupi na snagu, zemlje će prvo morati izvijestiti koliki su napredak ostvarile u prijelazu s fosilnog goriva (ugljen, plin, nafta) na obnovljivu energiju (vjetar, sunce).

Ti će izvještaji biti polazište za nove obveze u smanjenju emisija koje će zamijeniti one što će stupiti na snagu 2020.

Ne budu li se te obveze ubrzo revidirale u smislu smanjenog ispuštanja ugljikova dioksida, svijet bi se u idućih deset godina mogao sučeliti s prijetnjom porasta temperature od 3 Celzijeva stupnja.

Kina, Indija i druge zemlje u razvoju žele svoje obveze uvjetovati jamstvom da će im međunarodna zajednica s više milijarda dolara pomoći u prilagodbi njihovih gospodarstava na obnovljive izvore energije.

Mnogi se nadaju da će se goleme razlike između zemalja ublažiti razvojem novih, manje skupih, tehnologija sa smanjenim ispuštanjem CO2 i utvrđivanjem njegove svjetske cijene.

"Zelena energija mora biti svima pristupačna, to je glavni izazov" za zemlje u razvoju, istaknuo je indijski pregovarač Ajay Mathur.

Indijski premijer Narendra Modi u nedjelju je sudjelovanje na konferenciji zaključio riječima: "Nakon završetka konferencije nema ni dobitnika ni gubitnika. Pobijedila je klimatska pravda i svi ćemo raditi na zelenijoj budućnosti".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 18:31