Kinu ozbiljno brine ‘Indo-pacifički NATO‘: ‘To je opasna strategija, posljedice bi mogle biti nezamislive‘

Bauk 'Indo-pacifičkog NATO-a' ubrzava odvajanje Kine od Zapada, naslovio je Financial Times analizu koju su sastavili njegovi dopisnici Edward White i Tom Mitchell.

Oni podsjećaju kako su kineski dužnosnici i analitičari tjednima podržavali tvrdnje Rusije da je širenje NATO-a u Europi izazvalo njegovu invaziju na Ukrajinu. Sada, kaže Financial Times, upozoravaju na novu sablast kako bi opravdali svoju potporu ruskom ratu: "Indo-pacifički NATO" koji bi u konačnici mogao natjerati Kinu da se odvoji od Zapada i postigne samodostatnost u svemu, od hrane do poluvodiča.

Otkako su Xi Jinping i Joe Biden tijekom dvosatnog telefonskog razgovora 18. ožujka odbili odstupiti od svojih međusobno suprotstavljenih procjena sukoba, kineski diplomati krenuli su u retoričku ofenzivu, tvrdeći da su savezi predvođeni SAD-om prijete Pekingu kao i Moskvi.

Većina njihovog bijesa usmjerena je na strategiju "slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika" koju je Biden naslijedio od Donalda Trumpa, a koja nastoji povezati SAD, Japan, Australiju i Indiju u jedinstvenu frontu protiv Kine.

"Nato je nastavio jačati i širiti se, te je vojno intervenirao u zemljama poput Jugoslavije, Iraka, Sirije i Afganistana", rekao je Le Yucheng, zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova dan nakon razgovora kineskog i američkog predsjednika.

'Opasno kao i širenje NATO-a na istok Europe'

"Indo-pacifička strategija jednako je opasna kao i NATO-ova strategija širenja na istok u Europi", dodao je Le. "Ako se to ne kontrolira, to bi donijelo nezamislive posljedice i na kraju gurnulo azijsko-pacifičko [područje] preko ruba ponora."

U pokušaju da se suprotstavi Bidenovu "zbiljskom cilju" uspostavljanja "indo-pacifičke verzije NATO-a", Leov šef, ministar vanjskih poslova Wang Yi, sastao se u petak u New Delhiju sa svojim indijskim kolegom Subrahmanyamom Jaishankarom.

Wang se u utorak obratio Organizaciji islamske suradnje u Islamabadu, gdje je govorio o 400 milijardi dolara u projektima pod vodstvom Kine u 54 islamske zemlje. I Kina, i Indija, i Pakistan, koje zajedno broje tri milijarde stanovnika, suzdržale su se od glasanja za rezolucije Ujedinjenih naroda kojom je osuđena ruska invazija Ukrajine.

Alicia García Herrero, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičko područje u francuskoj investicijskoj banci Natixis, rekla je da Kina, dok ukrajinska kriza zbližava SAD i EU, nastoji svoje ortaštvo s Rusijom dopuniti jačim gospodarskim i diplomatskim vezama s velikim zemljama svijeta u razvoju i nacijama bogatima resursima na Srednjem istoku.

Dok SAD i EU pokušavaju gurnuti Kinu u kut, rekla je da je "Kina zauzela i proširila taj kut ... Kina gradi ovu sferu utjecaja što njenu [strategiju] samodostatnosti čini puno vjerodostojnijom".

Ni Lexiong, neovisni vojni analitičar u Shanghaiju, kaže da je Kina mora procjenjivati stanje u Ukrajini i svoje odnose s Rusijom u dugoročnoj perspektivi. "Ako se ne bavimo [krizom u Ukrajini] ispravno, za 30 godina će se Zapad prema Kini odnositi na isti način na koji se odnosi prema Rusiji", rekao je Ni.

Kineski dužnosnici se sve više brinu da bi takav tretman mogao uključivati ​​široke sankcije slične onima koje su SAD i EU nametnule Rusiji. U tom slučaju, tvrdili su, Kina bi trebala podršku Rusije onoliko koliko je Rusiji sada potrebna podrška Kine.

Strateški obračun sa SAD-om

Hu Xijin, bivši urednik kineskog nacionalističkog lista Global Times, rekao je da bi Xijevo "neograničeno" ortaštvo s Putinom dobro poslužilo Kini u svakom "strateškom obračunu" sa SAD-om oko Tajvana ili slične žarišne točke.

"S Rusijom kao partnerom, ako SAD provedu maksimalnu stratešku prisilu protiv Kine, Kina se neće bojati američke energetske blokade, a naša opskrba hranom bit će sigurna", napisao je u nedavnoj kolumni. "Tako će biti i s [našom opskrbom] drugim sirovinama

"Moramo stalno jačati vlastitu snagu kako bi SAD osjetile da je sukob s Kinom sve nepodnošljiviji. Rusija je najvažniji partner Kine pri postizanju tog cilja."

Rusija će, međutim, biti od male pomoći Kini u osiguravanju zaliha visokotehnoloških komponenti koje su vitalne za njezinu golemu proizvodnu bazu, kao što su poluvodiči, kao i uglavnom zapadnjački strojevi i softver nužan za njihovu izradu, primjećuje Financial Times.

Dan Wang iz konzultantske tvrtke Gavekal Dragonomics, sa sjedištem u Pekingu, istaknuo je da bi, ako bi se Kina ikada suočila sa sankcijama sličnima onima nametnutim Rusiji, "one bile razorne za sposobnost Kine da ostane proizvodna velesila".

Kao rezultat toga, tvrdi Andrew Gilholm iz konzultantske tvrtke Control Risks, Xi mora slijediti "razdvajanje prema kineskim uvjetima". To će podrazumijevati osiguranje, uz pomoć Rusije, opskrbe hranom i energijom uz izbjegavanje američkih sankcija na tehnologiju, financije i druga područja u kojima Kina još ovisi o Zapadu.

"Ideja je uvijek bila povećati diversifikaciju i samodostatnost Kine što je brže moguće", rekao je Gilholm. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu "motivacija je otišla na drugu razinu: to se sada mora promatrati gotovo kao pitanje nacionalne sigurnosti, i to egzistencijalno".

Kina je ukinula fitosanitarna ograničenja na uvoz ruske pšenice 24. veljače, istog dana kada su Putinove trupe napale Ukrajinu, i sada može sebi čestitati što se oduprla zahtjevima SAD-a za reformama svoga državnoga poljoprivrednog sektora tijekom trgovinskog rata dviju zemalja 2018-2019.

"Peking se vjerojatno osjeća zadovoljnim svojim pristupom", rekao je Darin Friedrichs iz Sitonia Consultinga, konzultantske tvrtke za poljoprivredu u Šangaju. "Oni su zadržali visoku razinu državne kontrole i zaliha. I sada, dok se mnoge druge zemlje bore za zalihe, Kinezi su relativno zaštićeni", dodao je. "Ta je politika prilično uspješna i namijenjena za ovakva vremena" – navodi Financial Times.