Kinez u gumenjaku opalio šamar komunističkoj vrhušci u Pekingu: Kroz ratno brodovlje sâm doplovio do Tajvana

Jedan Kinez je u subotu prešao visoko militarizirani Tajvanski tjesnac u malom gumenom čamcu u potrazi za 'slobodom i demokracijom', objavila je tajvanska policija, piše CNN.

Prema policijskom kapetanu Shih Chun-hsuu, muškarac, prezimena Zhou, primijećen je u petak kasno navečer u blizini luke Taichung na Tajvanu nakon prelaska otprilike 80 kilometara vodenog puta iz provincije Fujian, na istočnoj kineskoj obali.

Putovao je u gumenom čamcu s izvanbrodskim motorom u kojem je prevozio i 90 litara goriva.

Zhou je zadržan u ranim satima u subotu, a policiji je rekao da je napravio pauzu na otoku Tajvan tragajući za 'slobodom i demokracijom'. Trenutno je u karanteni dok policija istražuje njegovu priču i provjerava da nije bjegunac od pravde.

Tjesnac pun vojske

Tajvanski tjesnac jedan je od vojskom najnakrcanijih dijelova svijeta, a njime patroliraju i kineska i tajvanska mornarica. Prema nedavnoj procjeni američkog Ministarstva obrane, samo Kina u regiji ima više od 255 brodova Obalne straže, kao i desetke teško naoružanih ratnih brodova. Tjesnacem se također redovno prevoze sredstva američke mornarice u operacijama slobode plovidbe.

Republika Kina (ROC), kako je službeno ime Tajvana, nije članica Ujedinjenih naroda niti je obvezuje Konvencija o izbjeglicama. Otok ne dopušta ljudima da službeno zatraže azil, a svima koji su proglašeni krivima za ilegalni ulazak u zemlju prijeti do tri godine zatvora i novčana kazna od 90.000 novih tajvanskih dolara (3200 američkih dolara).

Zhou je pod istragom zbog kršenja tajvanskih zakona o nacionalnoj sigurnosti i imigraciji, navodi se u priopćenju policije.

Napetosti između Tajvana i Kine rastu posljednjih mjeseci, jer je Peking pojačao zračne i pomorske vježbe u blizini tog otoka koji Komunistička partija smatra dijelom svog teritorija i obećava da će se 'ponovo ujediniti' s kopnenom Kinom, čak i silom ako bude potrebno.

'Priprema za vojni napad'

U intervjuu za britanski Sky News prošlog tjedna, tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu rekao je da se Kina 'priprema za posljednji vojni napad' na otok, obećavajući da će se 'braniti do samog kraja'.

'Tajvan je slučajno na prvom mjestu kineske ekspanzije autoritarnog poretka', rekao je Wu. 'A ako Kina zauzme Tajvan, mislim da će posljedice biti globalne.'

Angažiranost Washingtona oko Taipeija dramatično se povećao za vrijeme predsjednika Donalda Trumpa, trend koji se velikim dijelom nastavio i za predsjednika Joea Bidena.

Prošlog mjeseca, State Department je objavio nove smjernice koje odražavaju 'naš produbljujući neslužbeni odnos', omogućujući raznim vladinim tijelima i dužnosnicima da više surađuju s tajvanskim kolegama, iako Washington službeno ne priznaje RPC.

'Ozbiljno se zalažemo za to da Tajvan bude sposoban obraniti se', rekao je u travnju državni tajnik Anthony Blinken. 'Bila bi ozbiljna pogreška da bilo tko pokuša nasilno promijeniti taj status quo.'