Nakon što su trodnevni pregovori propali, a Sjedinjene Države tijekom vikenda uvele 50 posto carine na kanadsku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara – od hokejaških palica preko građevinskog materijala poput cementa do vina, žestokih pića i tekstila – kanadski premijer Mark Carney odgovorio je oštro, nazvavši nove carine “pogrešnom procjenom”, okrivivši za slom pregovora “neekonomske” i “nepravedne” zahtjeve Trumpove administracije te najavio da će Kanada od 8. rujna uzvratiti po principu “dolar za dolar”.
Carney je objavio da će kanadske protumjere obuhvatiti čelik, mliječne proizvode, kućanske aparate, poljoprivrednu opremu, celulozu, papir i elektroniku, a na novinarsko pitanje radi li se o trgovinskom ratu, kanadski premijer bio je nedvosmislen: “U ratu ste kad vas napadnu. Mi smo napadnuti”, poručio je.
Na reakciju Bijele kuće nije trebalo dugo čekati. Američki predsjednik Donald Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social u ponedjeljak poslijepodne zaprijetio je da će od 1. siječnja 2027. dodatno uvesti carine od 50 posto na uvoz automobila, kamiona, automobilskih dijelova i čelika.
“Kanada godinama pljačka Sjedinjene Američke Države. Njihove ridikulozno visoke carine na naše poljoprivrednike i poljoprivredne proizvode učinile su život nemogućim za ove velike američke domoljube i dugo su stvarale deficit od 60 milijardi dolara između naše dvije zemlje. Nije održivo i više neće ići! Prvog siječnja 2027. carine na sve automobile, kamione, velike i male, automobilske dijelove i čelik bit će povećane na 50 posto. Ako se proizvodi u SAD-u, bez carina. Kanadu se više neće tretirati kao [američku] državu! U trgovini, a i na druge načine, među najgorim su nacijama na svijetu s kojima se treba nositi. Osjećaju se povlaštenima, a ipak, nama ne treba Kanada, oni trebaju nas! Devedeset i pet posto svog poslovanja obavljaju sa SAD-om, s nama, upravo suprotno!”, napisao je Trump.
Novi Trumpov udar na Kanadu pomno prati cijeli svijet, a iz SAD-a već dolaze brojne kritike novih agresivnih trgovinskih poteza protiv saveznika.
The Wall Street Journal u uredničkom je komentaru žestoko kritizirao Donalda Trumpa zbog ponovnog pokretanja trgovinskog rata s Kanadom samo nekoliko tjedana uoči izbora za Kongres na polovici predsjedničkog mandata, ocijenivši da je “svoj najgluplji plan učinio još glupljim” uvođenjem carina od 50 posto na robu vrijednu 20 milijardi dolara protiv bliskog saveznika i susjeda te poručivši da najnoviji potez američkog predsjednika nema nikakvog “ekonomskog ni političkog smisla”.
WSJ: ‘Glupo, besmisleno i najgorem trenutku za republikance‘
Uredništvo WSJ-a, kako prenosi The Daily Beast, zapitalo se zašto je Trump odlučio dodatno zaoštriti carinski rat s Kanadom kada to nema nikakvog “ekonomskog ni političkog smisla”, i to u posebno važnom trenutku za predsjednika i Republikansku stranku. “Predsjednik Trump prošle je godine prigovorio kada smo njegove carine protiv Kanade i Meksika nazvali najglupljim trgovinskim ratom u povijesti”, napisalo je uredništvo. “Ovog je vikenda to postalo još gluplje, kada je gospodin Trump eskalirao situaciju novim krugom carina na uvoz iz Kanade, samo deset tjedana prije izbora za Kongres”, dodali su.
Trumpove carine na kanadsku robu stupile su na snagu u subotu, nakon što su propali pregovori dviju zemalja kojima se pokušalo spriječiti potencijalno razorne carine. Carine obuhvaćaju dugačak popis kanadskih proizvoda, uključujući hokejaške palice, poljoprivredne proizvode, vino i cement. Carine će plaćati kompanije koje tu robu uvoze u SAD, a trošak će se naposljetku prebaciti na potrošače.
Trump je carine uveo na temelju gotovo zaboravljenog zakona, članka 338. Zakona o carinama iz 1930. godine, koji predsjedniku omogućuje uvođenje carina protiv zemalja koje izravno ili neizravno diskriminiraju “trgovinu Sjedinjenih Država”. Trump je prvi američki predsjednik koji je iskoristio taj zakon iz razdoblja Velike depresije za uvođenje carina.
Carney je upozorio da će kanadska vlada od 8. rujna uvesti protumjere protiv SAD-a, no uredništvo WSJ-a istaknulo je da bi se obje strane “još uvijek mogle maknuti s ruba provalije”, ali i da bi Trumpova eskalacija “politički mogla dodatno otežati položaj gospodina Carneyja jer Kanađani ne vole kada ih Washington maltretira”.
Novi trgovinski rat, čiji bi se troškovi prelili na američke potrošače, mogao bi dodatno pogoršati financijske teškoće desetaka milijuna Amerikanaca koji već trpe posljedice krize troškova života.
Američki predsjednik, kako se navodi, tijekom svog drugog mandata bilježi izrazito loše rezultate u anketama o gospodarstvu, dok se birači okreću protiv Trumpa zbog njegovih prvotnih planova uvođenja carina i rata protiv Irana, koji je doveo do naglog rasta cijena goriva. Nezadovoljstvo Trumpovim upravljanjem gospodarstvom, navodi se u uredničkom komentaru, moglo bi ugroziti rezultate republikanaca na izborima u studenome, na kojima bi Republikanska stranka mogla izgubiti kontrolu i nad Zastupničkim domom i nad Senatom.
“Trumpov najnoviji krug carina pogodit će niz potrošačkih proizvoda, građevinskih materijala i komponenti za proizvodnju. Republikance već žestoko napadaju na predizbornim skupovima zbog njegovih carina i inflacije”, istaknulo je uredništvo WSJ-a. “Jedan od razloga za Trumpovu izrazito nisku popularnost jest to što birači smatraju da Trump vodi nesmotrene ratove bez ikakve strategije – a kada je riječ o trgovini, u pravu su”, zaključilo je uredništvo WSJ-a, kako je prenio The Daily Beast.
Trumpu je Kanada jedna od glavnih meta od samog početka drugog mandata. Već 20. siječnja 2025., na dan inauguracije, potpisao je memorandum kojim je od članova kabineta zatražio procjenu “nezakonitih migracijskih tokova i tokova droge” iz Kanade, Meksika i Kine.
Kanada na Trumpovom nišanu
Dva tjedna kasnije, 1. veljače, uslijedio je prvi udarac Ottawi – 25 posto carine na kanadsku i meksičku robu te 10 posto na energente. Mjera je formalno opravdana proglašenjem izvanrednog stanja zbog krijumčarenja fentanila i ilegalne imigracije, iako je promet fentanila preko kanadske granice statistički zanemariv u odnosu na meksičku.
Kanada je, kako je izvijestila Hina, uzvratila carinama na robu vrijednu 30 milijardi dolara, koje su se u roku od tri tjedna proširile na 155 milijardi.
Retorika je od početka bila jednako oštra koliko i trgovinska politika. Trump je tadašnjeg premijera Justin Trudeaua počeo javno nazivati “guvernerom” te je otvoreno sugerirao da bi Kanada trebala postati 51. američka savezna država.
Ta je prijetnja suverenitetu, više nego same carine, u Kanadi izazvala val nacionalnog bijesa koji je odigrao ključnu ulogu u iznenađujućem povratku Liberalne stranke na vlast početkom 2025., nakon što je Carney naslijedio Trudeaua.
Kroz 2025. carine su se širile sektor po sektor – u travnju su uvedene 25-postotne carine na automobile, u lipnju 50-postotne na sav uvezeni čelik i aluminij, u kolovozu dodatnih 35 posto na niz kanadske robe.
Usporedno, pravosudni sustav SAD-a djelomično je ograničio Trumpovu politiku, budući da su savezni sudovi poništili dio najoštrijih carina, ocijenivši da je pozivanje na Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA) neustavno. Vrhovni sud SAD-a u veljači ove godine presudom u omjeru sudaca 6 naspram 3 potvrdio je da se taj zakon ne može koristiti za ovakve opsežne carinske mjere.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....