Rusija već slavi stratešku pobjedu. Naime, još uoči novih pregovora o završetku rata u Ukrajini, koji su tijekom današnjeg dana krenuli u Abu Dhabiju, američka administracija pristala je otvoriti i pitanje budućeg sigurnosnog poretka u Europi. A upravo je to jedna od stvari koje Moskva godinama pokušava progurati, piše The Washington Post.
Ruski predsjednik Vladimir Putin još od početka invazije 2022. tvrdi da je Rusija morala reagirati zbog širenja NATO-a na istok i navodnog progona etničkih Rusa u istočnoj Ukrajini. SAD i europski saveznici te su tvrdnje odbacili kao neutemeljene.
Međutim, na pregovaračkom stolu sada bi se mogla naći i ideja o stvaranju „šire europske sigurnosne arhitekture“. Američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner, Trumpov zet, time bi mogli otvoriti vrlo složeno pitanje o kojem, upozoravaju europski dužnosnici i stručnjaci, nemaju dovoljno znanja.
Strah je da bi takvi razgovori mogli ići na ruku Kremlju: Rusija bi dobila priliku ponovno raspravljati o tome kako bi trebala izgledati europska sigurnost, iako je upravo ona svojim ratovima i napadima na susjede srušila postojeće dogovore.
Europljani zato poručuju da se o tome ne može razgovarati dok Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine.
„Europska sigurnosna arhitektura već postoji. Problem je u tome što Rusija stalno krši sporazume na kojima se ona temelji“, rekla je šefica europske diplomacije Kaja Kallas, misleći na NATO i Europsku uniju.
Kremlj objavio tko će pregovarati o kraju rata u Ukrajini. Europljanima nema mjesta za stolom
Europa ne želi da se o sigurnosti govori iza njezinih leđa
Europske države usto ne žele da Washington i Moskva o njihovoj sigurnosti razgovaraju iza njihovih leđa. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da traže sudjelovanje svojih predstavnika na pregovorima u Abu Dhabiju.
Daniel Fried, bivši američki pomoćnik državnog tajnika za Europu, prilično je oštro kritizirao Trumpove pregovarače.
„Užasno je što Kushner i Witkoff ne znaju s čim imaju posla. Predsjednik može za posebnog izaslanika imenovati prijatelja, ali mora slušati stručnjake. Svatko im je mogao reći da je razgovor o poslijeratnoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi upravo ono što Kremlj želi“, rekao je.
Trumpova administracija već mjesecima pokušava vratiti Rusiju za pregovarački stol, ali bez većeg uspjeha. Moskva ne pokazuje spremnost na ustupke, a istodobno nastavlja napade na ukrajinske gradove. U prošlotjednom ruskom napadu na mjesto podjele humanitarne pomoći u Zaporiškoj oblasti poginule su najmanje 53 osobe.
Dodatni problem, upozoravaju sadašnji i bivši američki sigurnosni dužnosnici, jest nedostatak iskustva Witkoffa i Kushnera u ovakvim pregovorima. Smatraju da bi Rusija to mogla iskoristiti, pogotovo zato što američka strana već spominje mogućnost poslovnih dogovora s Moskvom, iako prekid vatre nije ni blizu.
„To se uvijek događa kada pregovore prepustite poslovnim ljudima“, rekao je jedan američki dužnosnik pod uvjetom da ostane anoniman.
Trump: Ukrajina bi mogla zavrtšiti u ‘malo drugačijem obliku‘
Trump je u nedjelju, u intervjuu za CBS-ovu emisiju „60 Minutes“, izjavio da vjeruje kako su „vrlo blizu postizanja dogovora“. Dodao je i da bi Ukrajina nakon rata vjerojatno mogla „završiti u malo drukčijem obliku“.
Kushner je u četvrtak na društvenim mrežama iznio što bi novi sigurnosni okvir trebao sadržavati: redovite sigurnosne razgovore, pouzdane kanale komunikacije u kriznim situacijama, veću transparentnost vojnih aktivnosti i mjere za smanjenje opasnosti od eskalacije. Naglasio je da svaki dogovor mora poštovati suverenitet, teritorijalni integritet i pravo svake države da samostalno donosi odluke.
No, bivši američki i europski dužnosnici podsjećaju da su takvi dogovori već postojali. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Rusija i Zapad sklopili su niz sporazuma, među kojima je i Temeljni akt NATO-a i Rusije iz 1997. godine. Problem je što ih je Moskva kasnije sama pogazila napadima na susjedne zemlje, uključujući Gruziju i Ukrajinu.
„Sve to zvuči sjajno. Problem je što je upravo takvu sigurnosnu arhitekturu Rusija pokušala uništiti“, rekao je Eric Ciaramella, bivši visoki dužnosnik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dodao je da poštovanje granica i prava država da same biraju saveze nije ono što Moskva želi.
Fried podsjeća da je Rusija još 2021. od SAD-a tražila povlačenje NATO-a na granice iz 1997. godine, što bi značilo veliko ograničavanje njegova utjecaja u istočnoj Europi.
„Znamo što Rusija želi – ponovno uspostaviti granicu Željezne zavjese kao granicu svoje sfere dominacije“, rekao je.
Što zapravo Trump smjera za Europu? Otkriveno pet ciljeva, stigla je i jedna loša vijest
Prema riječima dužnosnika upoznatog s pregovorima, Kushner kao mogući model spominje Vijeće NATO-Rusija, osnovano nakon Hladnog rata. No ono je suspendirano 2014., nakon ruske aneksije Krima. Fried smatra da takav model više nije dovoljan, posebno nakon što je Moskva počela provoditi i hibridne operacije protiv europskih država.
„Problem nije u tome što ne postoji sigurnosna arhitektura. Problem je što su je Rusi srušili i sada žele ponovno pregovarati o njezinim temeljima“, rekao je Fried. Dodao je da Rusija možda ima legitimne sigurnosne interese, ali ih ostvaruje na način zbog kojeg se nijedna druga država ne može osjećati sigurno.
Otvaranje pitanja europske sigurnosti u sklopu pregovora o Ukrajini upravo je ono što Moskva već dugo priželjkuje. Istodobno, to pokazuje koliko Trumpova administracija želi postići bilo kakav pomak nakon višemjesečnog zastoja u pregovorima i sve većeg opterećenja ratom s Iranom.
„Možda Trump jednostavno želi neku pobjedu“, zaključio je Fried.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....