KADROVIRANJE UGROŽAVA SIGURNOST U BiH? Napad na generala otvorio pitanje po kakvim kriterijima se zapošljava u sigurnosnim službama

Zaposlenik Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA), koji je prošlog tjedna aktivirao eksplozivnu napravu u blizini automobila generala oružanih snaga BiH Ante Jeleča, vjerojatno će dobiti otkaz, no taj je izgred otvorio pitanje koga se to i po kakvim kriterijama zapošljava u sigurnosnim službama u BiH, ističu u ponedjeljak lokalni mediji.

Osman Mehmedagić, koji je prošlog tjedna imenovan za novog ravnatelja OSA-e, potvrdio je za "Dnevni avaz" kako je već pokrenut stegovni postupak protiv zaposlenika te agencije Zlatana Hume (24).

Istragom Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije utvrđeno je kako je upravo on iz jurećeg automobila, u tunelu Salakovac kod Mostara, u petak navečer bacio pirotehničku napravu koja je eksplodirala pored automobila u kojemu je bio načelnik Zajedničkog stožera oružanih snaga BiH general-pukovnik Anto Jeleč.

U ovom izgredu nitko nije ozlijeđen, no on je izazvao silno uznemirenje javnosti jer se odmah počelo nagađati kako je riječ o pokušaju atentata na generala Jeleča. Tužiteljica Maja Čišić izjavila je kako se cijeli slučaj za sada tretira kao izazivanje opće opasnosti.

"(Humo) nije imao namjeru izvršiti atentat na generala i ugroziti njegov život, no naravno da ga je ugrozio", kazala je tužiteljica ističući kako je riječ o iznimno opasnom postupku koji je mogao dovesti do tragičnih posljedica.

Zašto je Humo bacio napravu i otkud mu uopće takva pomisao za sada nije jasno i to istraga tek treba otkriti, no novi ravnatelj OSA-e ne dvoji da će to mladog agenta stajati posla.

"Mi smo već pokrenuli postupak unutar OSA-e", potvrdio je Memhedagić navodeći kao je prvi korak suspenziju uz oduzimanje službene značke i udaljenje s posla do okončanja stegovnog postupka.

"Vjerojatno će sve biti okvalificirano kao teška povreda dužnosti, koja predviđa raskid radnog odnosa", kazao je Mehmedagić ističići kako za zaposlene u OSA-i moraju vrijediti isti zakoni kao i za sve druge građane. Priznao je istodobno kako su zapošljavanje i rad s mladim kadrovima te agencije tek "dio dubljeg problema".

Kadroviranje u obavještajnim agencijama

Obavještajno-sigurnosna agencija BiH sastavni je dio projekta reforme sigurnosnog sektora u BiH, koji je proveden 2004. godine uz izravno angažiranje međunarodne zajednice. Do tada su u toj zemlji postojale odvojene, često suparničke entitetske obavještajne agencije koje su bile pod izravnim političkim utjecajima stranaka na vlasti.

Cilj uspostave OSA-e bio je stvoriti profesionalnu i depolitiziranu službu, a cijeli taj projekt izravno je nadzirala američka vlada.

Ravnatelj CIA-e John Brennan posebnim je pismom u travnju ove godine tadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Mladena Ivanića podsjetio kako su SAD trajno zainteresirane za to te kako je Washingtonu stoga iznimno važno vidjeti tko će na čelu OSA-e zamijeniti Almira Džuvu, koji je tu agenciju vodio od njezina osnutka.

Džuvo je radeći ovaj posao ostao samozatajan, uz tek rijetke istupe u javnosti od kojih je najviše pozornosti izazvao onaj u kojemu je još 2010. godine kazao kako u BiH postoji više od tri tisuće osoba sklonih islamskom radikalizmu koje su potencijalna sigurnosna prijetnja. "Da znate što ja znam nitko od vas ne bi mirno spavao", kazao je Džuvo izvijestivši tada parlamentarce o sigurnosnom stanju u zemlji.

Džuvu je prošlog tjedna Predsjedništvo BiH imenovalo za novog veleposlanika pri NATO-u i sada čeka suglasnost Bruxellesa, a odlukom Vijeća ministara na mjestu ravnatelja OSA-e zamijenio ga je dugogodišnji voditelj OSA-inog odjela za tajni nadzor i dokumentiranje Mehmedagić, za čijeg je zamjenika istododobno postavljen dosadašnji šef područnog ureda u Banjoj Luci Trifko Buha.

Ova su imenovanja izravan rezultat političko-nacionalnih kadrovskih kombinatorika pa je Mehmedagić kandidiran u ime Stranke demokratske akcije (SDA), dok je Buha napredovao kao kadar kojega protežira Srpska demokratska stranka (SDS).

Mehmedagićevo imenovanje odmah je potaknulo prigovore i to uglavnom iz Banje Luke, odakle su inzistirali na činjenici da je on tijekom rata bio tjelesni čuvar, a potom i šef osiguranja predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, koji je, tvrdi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, "kontrolirao sve obavještajne i sigurnosne strukture", sugerirajući kako je on zapravo sudjelovao u projektu dovođenja islamskih dragovoljaca u BiH tijekom rata u toj zemlji te se stoga protiv tog nasljeđa sada neće ni boriti.

Dodik je pritom ignorirao činjenicu kako utjecajno parlamentarno povjerenstvo za nadzor nad OSA-om nadzire upravo njegov čovjek, bliski stranački suradnik Nikola Špirić, nekadašnji predsjedatelj Vijeća ministara BiH i ministar financija. Špirić je u ovom povjerenstvu također podupro izbor Mehmedagića, no ni kod Špirićeva imenovanja stvari nisu tekle glatko jer se tome protivio SDS zbog činjenice da je Špirićev sin zaposlen u OSA-i pa se isticalo da takvo imenovanje predstavlja izravan sukob interesa.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić potvrdio je kako je suglasan s tim da je došlo vrijeme ispitati tko i kako dolazi raditi u agencije poput OSA-e i dolaze li tamo ljudi "samo zato što su nečiji sinovi ili rođaci".