EKSKLUZIVNO

Jutarnji dobio uvid u važan dokument koji će biti predstavljen u srijedu: Srbija je u velikim problemima!

Jutarnji list imao je uvid u nacrt dokumenta koji Komisija tek treba objaviti, a ocjene su vrlo različite

Slavlje na beogradskoj Slaviji

 Darko Tomas/Cropix
Jutarnji list imao je uvid u nacrt dokumenta koji Komisija tek treba objaviti, a ocjene su vrlo različite

Europska komisija će u srijedu objaviti godišnja izvješća o napretku u procesu proširenja i zajednički dokument o tom procesu. Jutarnji list imao je uvid u nacrt tog dokumenta o kojem se i dalje raspravlja u tijelima Europske komisije. Novost ove godine je da će za najnaprednije zemlje u tom procesu Komisija objaviti i smjernice s rokovima što moraju učiniti kako bi postigle cilj. U toj skupini kao „dobri učenici” bit će Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok su daleko iza Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija, Gruzija i Turska.

Crna Gora je daleko ispred svih jer, prema procjeni Europske komisije, već do kraja ove godine može zaključiti sva pregovaračka poglavlja. Za Crnu Goru već se izrađuje i nacrt Pristupnog ugovora, koji će sadržavati i zaštitne klauzule u slučaju da ta zemlja prije ili poslije članstva nazaduje u provedbi preuzetih uvjeta. I nakon zatvaranja pristupnih pregovora može doći do odgode članstva, a nakon članstva do ukidanja prava glasa. No to su opcije koje ostaju kao krajnja mjera.

U ovogodišnjem izvješću o napretku Crne Gore Komisija navodi da će ovo vjerojatno biti zadnje takvo izvješće za Crnu Goru, s obzirom na to da predviđaju da će uskoro zaključiti pristupne pregovore i nakon toga će Komisija izrađivati „Izvješća o monitoringu” za zemlju koja pristupa, a ne „Izvješća o napretku” koja izrađuje za zemlje kandidatkinje.

Oštre kritike na račun Srbije

Najmanje su napredovale Srbija, Gruzija i Turska, a za te zemlje kandidatkinje čak se navodi da su u nekim područjima i nazadovale. Srbija nije postigla napredak u poglavljima vladavine prava, vanjske politike i normalizacije odnosa s Kosovom, dok joj se zamjera i stanje slobode medija, gdje je Srbija „nastavila nazadovati”.

U ovom izvješću kritizira se i veličanje Ratka Mladića nakon odavanja državnih i vojnih počasti na njegovu pogrebu, što je, navodi se u dokumentu, prepreka na europskom putu Srbije.

Ovo izvješće izrađeno je prije održavanja izbora na kojima je poražena lista Aleksandra Vučića pa se ocjena odnosi na rad dosadašnje vlade.

Srbija se kritizira i zbog oklijevanja u procesuiranju ratnih zločina. Velik dio izvješća posvećen je potrebi pomirenja u regiji i dobrosusjedskih odnosa.

image

Aleksandar Vučić, Ursula von der Leyen i Antonio Costa

Simon Wohlfahrt/Afp

„Na Zapadnom Balkanu prevladavanje nasljeđa iz sukoba 1990-ih ostaje važan element europskih integracija. Daljnji napori potrebni su kako bi se rješavala bilateralna pitanja, uključujući pitanja granica, nestalih osoba, odgovornosti za ratne zločine, pitanja sukcesije nakon raspada bivše Jugoslavije. Pomirenje se mora zasnivati na činjenicama i poštovanju žrtava”, stoji u dokumentu.

Kosovo i Srbija zaostaju zbog neriješenih odnosa

Kao poseban problem u regiji spominje se normalizacija odnosa između Kosova i Srbije, što je za obje zemlje uvjet za napredak na europskom putu. Komisija navodi da su unutarnja politička previranja i u Srbiji i na Kosovu bila prepreka za napredak u normalizaciji odnosa.

„Normalizacija nije samo zahtjev za europski put. Ona je ključna i za sigurnost, stabilnost i gospodarski razvoj društva i šire regije. Nedostatak napretka ima ekonomsku cijenu i riskira ostaviti obje strane iza drugih u vrijeme kada je proces proširenja dobio zamah”, kaže se u izvješću.

Politička fragmentacija je, smatra Europska komisija, bila i prepreka koja je otežavala napredak i djelovanje izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini.

„U Bosni i Hercegovini potrebno je unaprijediti neovisnost i nepristranost pravosuđa, a zakonodavne reforme i provjere integriteta ključne su za vraćanje povjerenja javnosti u pravosudni sustav”, navodi se u nacrtu. Pozitivnim se ocjenjuje nastavak pune usklađenosti BiH s vanjskom politikom Europske unije.

Albanija je, prema ocjeni Europske komisije, zabilježila dobar napredak u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i dalje je ozbiljan problem nastavak političkih prepucavanja i nedostatak izborne reforme. Komisija spominje i održavanje prosvjeda u Albaniji koji su počeli još u svibnju i naziva ih „najvećim građanskim pokretom nakon tranzicije u toj zemlji”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. listopad 2026 12:10