Od druge ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, članice NATO-a provele su dosta vremena veličajući vlastite uspjehe. Nažalost, ukupna bilanca Zapada nije ni približno tako ružičasta. Nakon godinu dana valjalo bi razmisliti i o dugovima, piše u komentaru za britanski Telegraph John Bolton, nekadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost u Trumpovoj administraciji.
Bolton ističe kako SAD i njegovi saveznici uopće nisu uspjeli odvratiti rusku ofenzivu. Podsjeća da je u nekoliko navrata predsjednik Joe Biden izjavio da zapravo ne vjeruje da odvraćanje moguće, nego da Rusija može jedino biti kažnjena za agresiju.
Primjerice, mjesec dana nakon invazije, Biden je rekao:
- Da nešto raščistimo. Sjećate se, ako ste me pratili od početka, nisam rekao da će ga sankcije zaustaviti. Sankcije nikoga ne odvraćaju.
Bidenove neoprezne primjedbe možda su ohrabrile Rusiju, smatra Bolton. Podsjetio je što je Biden rekao na tiskovnoj konferenciji u siječnju 2022., prvoj u 10 mjeseci, na pitanje o mogućem ruskom napadu.
- Jedno je ako se radi o manjem upadu i onda završimo sa svađom o tome što učiniti ili ne učiniti. Ali ako stvarno učine ono za što su sposobni, to će biti katastrofa za Rusiju ako nastave degradirati Ukrajinu i odluče pokrenuti napad, rekao je Biden.
Ali neuspjeh u odvraćanju Kremlja nije samo posljedica Bidenovog traljavog geopolitičkog promišljanja. Krajnje indiferentan odgovor NATO-a na prvu rusku invaziju 2014. godine postavio je temelje za naizgled neizbježan nastavak, tvrdi bivši Trumpov savjetnik.
Zapad je stajao po strani kada su ruske snage intervenirale u Donbasu i zauzele Krim: nakon toga je nametnuo samo površne sankcije, pregovarao o neugodnim sporazumima Minska naklonjenima Moskvi i godinama činio jako malo da pruži bilo kakve zadovoljavajuće razine vojne pomoći i obuke ukrajinskm snagama. Bidenova katastrofalna odluka iz 2021. da se povuče iz Afganistana i njegov bljedunjavi sastanak s Putinom u Beču u lipnju iste godine također su bili značajni čimbenici.
Je li Zapad bio doista bespomoćan? Sasvim suprotno. Čak i kada su porasli rizici od ruske invazije krajem 2021. godine, SAD i njegovi saveznici mogli su značajno pojačati svoje isporuke oružja (i popratni protok snaga NATO-a u Ukrajini za pružanje obuke) kako bi pokazali odlučnost Zapada.
Bolton nastavlja kako su mogli nametnuti teške ekonomske sankcije Moskvi i zbog njezine agresije 2014. godine (bolje ikad nego nikad) i njezinog kontinuiranog, prijetećeg gomilanja vojnih trupa duž ukrajinske granice. Time bi jasno stavili do znanja da je NATO preokrenuo svoj nemaran pristup tijekom prve invazije i da se to neće ponoviti.
Teško je procijeniti bi li uspjeli odvratiti Rusiju, ali barem bi Ukrajina imala veće zalihe oružja i bila bolje pripremljena za agresiju Moskve u veljači 2022.
Bidenovo oklijevanje da učini nešto više od gunđanja o pripremama Moskve za invaziju uglavnom je proizašlo iz obavještajnih propusta koji su paralizirali prijestolnice NATO-a. Na zatvorenim briefinzima u Kongresu, nedugo nakon početka ruske invazije u veljači 2022., američki obavještajni stručnjaci predviđali su da će Kijev pasti za nekoliko dana, a cijela Ukrajina za nekoliko tjedana. Ako je bilo neslaganja među američkim agencijama, to nije dospjelo u medije, što znači da ga vjerojatno nije bilo, tvrdi Bolton.
Umjesto razvijanja strategije za pobjedu, NATO se odlučio za strategiju pomaganja gerilskom ratovanju ponudio Volodimiru Zelenskom i drugim ukrajinskim dužnosnicima napuštanje zemlje na sigurno. Zelenski je herojski i dostojanstveno odbio ponudu sigurnog tranzita do Poljske.
- Ne treba mi prijevoz, dajte mi municije.
Ruske snage su se na terenu pokazale daleko slabijima nego što se očekivalo, a NATO nije imao plan B. Nije bio spreman za uspjeh. Budite sigurni, naglašava Bolton, obavještajni propusti koji se tiču i ruskog i ukrajinskog borbenog oružja moraju se hitno ispraviti, kako nas Kina i drugi ne bi iznenadili, jer smo podcijenili sposobnosti našeg neprijatelja.
Godinu dana kasnije, NATO još uvijek nema strategiju za pobjedu. Bivši Trumpov savjetnik tvrdi da nije dovoljno reći da se ratni ciljevi i operativni smjer moraju prepustiti Ukrajincima.
Barem neki Europljani, osobito se to odnosi na Francusku i Njemačku, rano su se ponadali da bi prebacivanje odgovornosti na Ukrajinu moglo pomoći da se isforsiraju rani pregovori Kijeva i Moskve o okončanju sukoba.
Danas je ovaj pristup jednostavan način da zapadne vlade izbjegnu suočavanje sa stvarnošću; u Ukrajini se vodi svjetski rat, ne izravno sa snagama NATO-a. Rusiji leđa pokriva sporazum s Kinom i dobavljačima oružja poput Sjeverne Koreje i Irana. Svijet je pun neutralaca.
Članice NATO-a dugo su tvrdile, i još uvijek tvrde, da se Ukrajini mora vratiti puni suverenitet i teritorijalni integritet, što znači da granice koje je Ukrajina preuzela u ponoć 21. prosinca 1991. godine.
Unatoč tomu, Zapad nije bio u stanju ili nije želio izvući odgovarajuće zaključke iz svojih neuspjeha. Ističe da je potrebna strategija koja se bavi interesima NATO-a. Umjesto toga, već godinu dana imamo jedan spor za drugim oko toga koje sustave naoružanja isporučiti: Poljske MiG-ove, Himarse, tenkove, F-16... Ovo je pogrešan način da se dobije rat, rat čije se ciljeve čelnici NATO-a boje objaviti.
Popis sustava naoružanja svakako nije strategija, koja nastaje prvo donošenjem odluka o ciljevima, a zatim određivanjem i raspoređivanjem resursa potrebnih za njihovu realizaciju. Ako ne uspijemo sastaviti artikuliranu strategiju, oni koji se brinu da će se javnost NATO-a umoriti od još jednog beskonačnog rata, doista će imati razloga za brigu.
Ni Trumpova niti Bidenova administracija nisu uspjele odvratiti Rusiju. Umjesto toga, Putin odvraća NATO i saveznike od slanja učinkovitije pomoći Kijevu iz straha od eskalacije rata, a strepnja je obnovljena prije nekoliko dana najavama Ukrajine da planira vratiti Krim. S kojom vojskom, pita se Bolton. Tvrdi da su Putinove nuklearne prijetnje bile šuplje: ‘Trebao bi naučiti da je uporaba nuklearnog arsenala potpisivanje vlastite smrtne presude‘.
Zapad bi trebao prozvati Rusiju za blef, odlučiti što želi i onda to nastaviti, smatra Bolton.
Na kraju kolumne podsjeća da se nekadašnji američki predsjednik Abraham Lincoln jednom požalio da njegovi generali pate od sporosti. On bi danas znao prepoznati problem NATO-a. Moramo prekinuti konceptualne lance, ili će iduća veljača donijeti više retrospektive o drugoj godini ukrajinskog rata i onome što bi mogla donijeti treća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....