Ključni događaji
• Rusi su napali energetska i plinska postrojenja u Ukrajini
• Kremlj prijeti odgovorom na "militarizaciju Europe"
• Erdoğanov poziv EU: "Obnovite pregovore s Turskom i uključite nas u naoružavanje"
• Poljski premijer Tusk usporedio je Viktora Orbána s izdajicom
• Trump predložio ‘denuklearizaciju‘, Rusi poručili: ‘To se treba ticati i Europe‘
Sve događaje vezane uz turbulentne političke pregovore u kontekstu primirja u Ukrajini pratili smo i jučer. Detalje provjerite OVDJE
Petero mrtvih u ruskom napadu na istoku Ukrajine
Ruske snage napale su kasno u petak grad Dobropilija u istočnoj Ukrajini, ubivši pet osoba i ranivši njih 15, rekao je regionalni guverner.
Guverner Vadim Filatov, pišući u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekao je da su ruske snage pokrenule tri noćna udara na grad sjeverno od Pokrovska, jedne od žarišnih točaka njihovog napredovanja kroz istočnu Ukrajinu.
Filatov je rekao da su u napadu, prema prvim informacijama, oštećena četiri nebodera..
Zaharova: Sankcije nas nije spriječile
Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova rekla je da su Sjedinjene Američke Države mjesecima bile usredotočenu na pobjedu Ukrajine u sukobu s Rusijom te da je predsjednik SAD-a Donald Trump pokazao da vidi da Ukrajina ne stoji dobro na bojišnici, piše CNN.
- Najvažniji je prvi redak (objave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na društvenoj mreži Truth Social). Već mnogo mjeseci SAD je bio usredotočen na pobjedu Ukrajine. Sada postoji priznanje stvarnosti da je ukrajinska pozicija na bojnom polju loša - rekla je Zaharova.
- Ukrajina je izgubila jer je vjerovala (administraciji prošlog predsjednika SAD-a Joea Bidena) i na nju se oslanjala. Kad je riječ o novim sankcijama, suočili smo se s mnogim sankcijama i one nas nisu spriječile - dodala je Zaharova.
Trump: Vjerujem da Putin želi mir
Ukrajina mora stati na loptu i obaviti posao, poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump iz Ovalnog ureda, odgovarajući na pitanja o ratu u Ukrajini.
- Iskreno, teže mi je nositi se s Ukrajinom. Moguće je da je lakše surađivati s Rusijom, što je čudno, jer ona ima sve karte - rekao je.
Na pitanje vjeruje li ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kada kaže da želi mir, Trump odgovara: "Da... vjerujem mu".
- Mislim da nam dobro ide s Rusijom - rekao je Trump.
BBC piše da je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da Rusija Ukrajinu bombardira sa zastrašujućim intenzitetom.
Trumpov savjetnik Mike Waltz rekao je ranije da vjeruje da će se situacija s Ukrajinom ponovno stabilizirati, a Trump sličan stav izrekao tijekom odgovaranja na pitanja novinara u Bijeloj kući.
Trump je priznao i da se Ukrajina pati te da je Putin napada jače nego ikad. Američki je predsjednik rekao da nije siguran želi li se dogovoriti te da bi se rat u Ukrajini mogao pretvoriti u Treći svjetski.
Kada ga je jedan novinar pitao zašto europske zemlje nemaju vlastiti plan za okončavanje rata u Ukrajini, Trump je rekao da se na neka pitanja ne može dati odgovor. "(Europa) ne zna okončati rat", rekao je američki predsjednik te dodao da on ima ideju za okončavanje sukoba.
Jedan je novinar Trumpa pitao zašto Amerika Ukrajini ne želi poslati protuzračnu pomoć, pogotovo nakon što je sam rekao da Rusija Ukrajinu napada jače nego ikad. Trump je rekao da je to dobro pitanje te on mora znati da je Ukrajina spremna za dogovor. "Ako se ne žele dogovoriti, mi odlazimo otamo", rekao je Trump i dodao da pokušava zaustaviti smrt.
Trump je rekao da misli da Putin trenutno radi ono što bi bilo tko napravio te dodao da misli da ruski predsjednik želi postići dogovor i okončati rat.
Trumpov savjetnik Waltz rekao je da Rusi trpe velike gubitke i rat u Ukrajini usporedio s mlincem za meso. Waltz je rekao da će on i ministar vanjskih poslova SAD-a Marco Rubio idućeg tjedna otići u Saudijsku Arabiju te da će tamo s ukrajinskom delegacijom razgovarati o okončavanju rata.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u petak da je njegova zemlja spremna za mir i to brzi te da je predložila konkretne korake.
- Svaki dan, novi ruski napadi i stvarnost dokazuju da je Rusija ta koju se mora natjerati na mir. Nju se mora natjerati da zaustavi rat, pristupi ozbiljnoj diplomaciji, garantira sigurnost i dugotrajan te pouzdan mir - rekao je Zelenski.
Jegor Černjev, ukrajinski parlamentarac i predsjednik ukrajinske delegacije pri Sjevernoatlantskom savezu, rekao je da je Ukrajina spremna za mir, ali da neće pristati na sve.
- Ne smijemo zaboraviti tko je agresor, a tko žrtva. Nepošteno je očekivati od žrtve da se preda i odustane - rekao je Černjev.
Komentirajući Trumpvu tvrdnju da Rusija ima sve karte, Černjev je rekao da se Ukrajina tri godine bori protiv velike zemlje.
- Imamo i mi neke karte. Možemo se obraniti - rekao je Černjev.
Tehnološka tvrtka Maxar rekla je da BBC-u da Amerika ne dopušta Ukrajini da pristupi neki satelitskim snimkama koje pravi.
Zelenskom porastao rejting nakon okršaja s Trumpom
Rejting ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog porastao je za 10 postotnih bodova nakon njegove svađe s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, piše Guardian.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazala je da 67% ispitanika vjeruje Zelenskom, u odnosu na 57% mjesec dana ranije.
Istraživanje je provedeno od 14. veljače do 4. ožujka – vrijeme koje je bilo izazovno za Zelenskog jer su odnosi Kijeva sa Sjedinjenim Državama zapali u krizu nakon sastanka u Ovalnom uredu 28. veljače.
Anton Hrushetskyi, izvršni direktor KIIS-a, rekao je da je anketa pokazala da se Ukrajinci okupljaju iza Zelenskog više od tri godine nakon ruske invazije punog opsega.
“Ukrajinci percipiraju retoriku nove američke administracije kao napad na cijelu Ukrajinu i sve Ukrajince”, rekao je Hrushetskii u izjavi.
Rekao je da Ukrajinci žele mir, ali ne mir koji ima previsoku cijenu.
Broj mrtvih u jutrošnjem granatiranju Harkiva popeo se na osam
Stižu fotografije iz ukrajinskog grada Harkiva koji je jutros bio meta žestokih ruskih napada. Spasioci su iz ruševina izvukli živu ženu koja sada prima liječničku pomoć. Operacije potrage i spašavanja se nastavljaju dok vatra bjesni na mjestu udara. Obližnja stambena zgrada pretrpjela je štetu, zbog čega su svi njezini stanari evakuirani. Hitne službe su u potpunosti mobilizirane. Broj mrtvih u jutrošnjem granatiranju sada se popeo na osam.
Bugarski državljani iz Engleske proglašeni krivima za špijuniranje za Rusiju
Laboratorijska tehničarka Katrin Ivanova (33), kozmetičarka Vanja Gaberova (30) te slikar i dekorater Tihomir Ivančev (39) - svi bugarski državljani koji su prije nego što su uhićeni živjeli u Londonu u Engleskoj - proglašeni su u petak krivima za špijunažu, piše The Guardian.
Ivanova, Gaberova i Ivančev bili su članovi špijunske grupe koju je vodio austrijski poslovanjak Jan Marsalek. Nakon što je tvrtka koju je vodio propala zbog prevare teške 1,9 milijardi eura, Marsalek je 2020. pobjegao u Rusiju i još je u bijegu.
Marsalek je nadzirao istraživačkog novinara Hristu Grozeva. On je pomogao povezati ruske špijune u Bugarskoj, Austriji i Španjolskoj s trovanjem ruskog opozicijskog političara Alekseja Navaljnog. Ivanova, Ivančev i Gaberova sudjelovali su u toj operaciji.
Marsalek je članovima kriminalne bande, pa tako i Ivanovoj, naredio da ukradu mobitele ukrajinskih vojnika koji su navodno sudjelovali u vojnim vježbama u američkoj vojarni u Stuttgartu u Njemačkoj. U toj su akciji koristili uređaj za prisluškivanje vojne kvalitete. Bande takve uređaje dotad nikad nisu koristile.
Marsaleku je šefovao 47-godišnji Orlin Roussev iz Great Yarmoutha u Engleskoj. Sjedište njegovog špijunskog ureda bilo je u bivšoj gostinjskoj kući u gradu Norfolku u Engleskoj. U toj je kući pronađena oprema za nadzor vrijedna više stotina tisuća britanskih funti.
Roussev je priznao da je provodio špijunske akcije, a isto je napravio njegov sekundant Bizer Dzhambazov (43). Ivanova, Gaberova i Ivančev tvrdili su da nisu krivi za špijuniranje. Zato su izvedeni pred sud, a suđenje nakon kojeg su proglašeni krivima trajalo je gotovo tri mjeseca.
Dzhambazov je bio u dugotrajnoj vezi s Ivanovom, ali i Gaberovom. Njegova veza s Gaberovom trajala je godinu i pol. Ivančev je bio bivši partner Gaberove.
Poljska povećava vojnu potrošnju i nudi vojnu obuku svakom odraslom muškarcu
Poljska vlada planira ponuditi vojnu obuku svakom odraslom muškarcu. Premijer Donald Tusk rekao je donjem domu parlamenta da je ideja stvoriti rezervne snage "adekvatne mogućim prijetnjama".
Poljska je na istočnom krilu NATO-a i dijeli granicu s Ukrajinom. Zabrinutost je postala pojačana nakon što je predsjednik Trump Kijevu prestao pružati vojnu potporu i obavještajne podatke.
Poljski predsjednik Andrzej Duda predložio je uvrštavanje obrambenih izdataka od najmanje 4 posto BDP-a u ustav zemlje.
Poljska trenutačno troši veći udio BDP-a na obranu od bilo koje druge članice NATO-a, uključujući Sjedinjene Države.
Prošle je godine, prema procjenama NATO-a, dosegnuo 4,1 posto BDP-a, a ove bi godine mogao porasti na 4,7 posto.
Donald Tusk, premijer, rekao je u parlamentu da se trošenje 5 posto na obranu čini "nužnim" i da Poljaci imaju "puno rada" pred sobom, piše Sky News.
Trump: Snažno razmatram nove velike sankcije Rusiji
Donald Trump upravo je, u novom neočekivanom preokretu, na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da razmatra nove sankcije Rusiji.
"Na temelju činjenice da Rusija u ovom trenutku apsolutno uništava Ukrajinu na bojnom polju, snažno razmatram sankcije u bankarskom sektoru velikih razmjera, te druge sankcije i carine Rusiji dok se ne postigne prekid vatre i KONAČNO RJEŠENJE O MIRU. Poručujem Rusiji i Ukrajini, sjednite za stol odmah, prije nego što bude prekasno. Hvala!!!", napisao je Trump.
Fico: Ukrajincima nećemo slati ni novac ni oružje
Slovački premijer Robert Fico ponovio je da njegova zemlja neće Ukrajini slati "niti novac niti oružje" koji bi joj pomogli u ratu protiv Rusije. Istaknuo je i da se Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu nije obvezalo na pružanje obvezne financijske i vojne pomoći.
- Svaka pomoć Ukrajini i dalje bi bila na dobrovoljnoj bazi, a Slovačka sigurno nije među zemljama koje će je pružati.
Naglasio je da će Bratislava izvršiti maksimalan pritisak na Kijev da se riješi pitanje obnove opskrbe ruskog prirodnog plina za srednju Europu preko Ukrajine.
Putin podržao Vučića: ‘Nedopustivo je miješanje u političku situaciju u Srbiji‘
Vladimir Putin u današnjem je razgovoru sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem istaknuo da je "nedopustivo vanjsko miješanje u unutarnju političku situaciju u Srbiji", izvijestila je press služba Kremlja. Također je izrazio solidarnost s predsjednikom Republike Srbije Miloradom Dodikom. Opširnije pročitajte OVDJE.
Tusk usporedio Orbána s izdajicom: ‘Putinova Rusija želi takve korisne idiote‘
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je "jasno da je svaka nada, koju je Ukrajina imala u čvrsta sigurnosna jamstva s fizičkom prisutnošću SAD-a, sve manja". Smatra da bi Poljska trebala nastaviti tražiti najbolje moguće odnose s SAD-om, no poručio da moraju imati spreman odgovor na "duboku korekciju američkih prioriteta".
- Nemojmo se pretvarati da smo zadovoljni time. Naša je sigurnost izravno povezana ne samo s prvom linijom u Ukrajini, nego i s budućim statusom te zemlje.
Tusk je otkrio i da će podržati povlačenje Poljske iz Konvencije o kazetnom streljivu, nakon što se na taj potez zbog ruske prijetnje odlučila Litva. Poljaci uz to žele napustiti i Ottawsku konvenciju o protupješačkim minama.
Tusk se žestoko okomio i na mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je jučer odbio potpisati zaključke Europskog vijeća o Ukrajini, neizravno ga proglasivši "korisnim idiotom".
- Putinova Rusija želi iskoristiti izdajice europskih interesa ili korisne idiote. Ni biste htjeli jučer biti u Orbánovoj koži. Šveđani, Danci, Francuzi, čak i Slovaci koji su šutjeli (Robert Fico, op. a.), svi su se složili sa zaključcima i mislili na budućnost Ukrajine.
Tusk, koji je po struci povjesničar, na kraju je povukao paralelu s grčkim odmetnikom Efijaltom, koji je prema legendi iza leđa grčke vojske proveo Perzijance u klancu Termopile, gdje su izginuli spartanski kralj Leonida i 300 Spartanaca. Zbog toga je postao sinonim za izdajicu.
- Na kraju su ga prezirali i oni koji su ga angažirali i oni koje je izdao - nimalo diplomatski poentirao je poljski premijer.
Rusi reagirali na Trumpov prijedlog o ‘denuklearizaciji‘
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da bi "bilo sjajno kada bismo se svi riješili nuklearnog oružja", reagirao je i službeni Kremlj. Iz Moskve poručuju da bi rasprave trebale uključivati i europske nuklearne arsenale, prenosi Sky News.
Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je jutros novinarima da je dijalog između SAD-a i Rusije o kontroli naoružanja "neophodan, posebno u pogledu strateške stabilnosti".
Ipak, iz Moskve su istaknuli da je govor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sadržavao "poruku nuklearne ucjene".
Trump je u četvrtak iznio ideju o "denuklearizaciji".
- Znam da Rusija i mi imamo daleko najviše nuklearnog oružja. Kina će imati isti broj za otprilike četiri ili pet godina. Bilo bi sjajno kada bismo se svi mogli denuklearizirati jer je moć nuklearnog oružja luda - poručio je američki predsjednik.
Rusi sve bliže ukrajinskom gradu Kostjantinivka
Vitalij Ševčenko, BBC-jev urednik za Rusiju, piše da se gradu Kostjantinivka, industrijskom središtu u Donjeckoj oblasti, "približava prva linija" s obzirom na sve učestalije napade u blizini te u samom gradu.
U najnovijem ruskom granatiranju stambenih dijelova Kosjantinivke poginula je jedna osoba, a jedna je ranjena. Napadi su se nastavili i nakon što su na lice mjesta stigli djelatnici hitne pomoći, pa su operacije spašavanja bile obustavljene dok granatiranje nije prestalo. Ukrajinske službe priopćile su da su oštećene 33 stambene zgrade i osam stambenih blokova.
Bivši hrvatski veleposlanik u Ukrajini: Gledao sam karte po kojima bi dijelili Ukrajinu
Nekadašnji veleposlanik u Ukrajini, Đuro Vidmarović, komentirao je trenutnu situaciju s ratom u Ukrajini za N1 televiziju, naglašavajući da se promjene u svijetu događaju brže nego ikada u povijesti.
- Gledao sam najnovije karte Ukrajine koje dolaze iz Moskve, okupirani dio bi se prihvatio kao gotov čin i bio kao Krim inkorporiran u Rusiju - rekao je između ostalog Vidmarović. Više pročitajte OVDJE.
Ukrajincima stigao prvi dio novčane pomoći Velike Britanije
Ukrajina je objavila da je primila prvi dio novčane pomoći od Velike Britanije teške ukupno milijardu dolara, prenosi Sky News. Radi se o sredstvima koje su Rusiji zamrznuta nakon početka rata.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je da će novac biti namijenjen ojačanju ukrajinskih obrambenih sposobnosti.
- Očekujemo da će sva državna imovina Ruske Federacije biti konfiscirana i prenesena u korist naše zemlje u budućnosti.
Erdoğan: ‘Vrijeme je da obnovimo pregovore o ulasku u EU. Uključite nas u naoružavanje‘
Nakon sastanka u Bruxellesu, oglasio se i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan koji je pozvao Europsku uniju da obnovi pristupne pregovore s Turskom, ali i da ih uključi u planove o naoružavanju. Pregovori o ulasku Turske u EU otvoreni su još 2005. godine, no godinama su u zastoju.
- Ostajemo pri našem cilju punopravnog članstva. Očekujemo da će EU usvojiti strateški i vizionarski stav i nastaviti pregovore o pristupanju. Također vjerujemo da nema opravdanja za isključivanje Turske iz programa EU za obnovu i obrambenu nabavu - izjavio je Erdoğan na online konferenciji koju je organizirala EU.
Prije toga je rekao da podržava prekid zračne i pomorske agresije u Ukrajini "kao mjeru izgradnje povjerenja među stranama". Istaknuo je da je potrebno uspostaviti "čvrsto diplomatsko tlo" na kojem će sukobljene strane sjesti za pregovarački stol radi postizanja "pravednog, trajnog i časnog mira".
Na primirje u zraku i na moru danas je ponovno pozvao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poručivši da je Rusija "jedini izvor rata u ovoj zemlji".
Kremlj prijeti odgovorom na "militarizaciju Europe"
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov na svojem je dnevnom brifingu s novinarima rekao da će Kremlj možda morati odgovoriti na "konfrontacijsku retoriku" iz Bruxellesa te da je najavljena militarizacija "usmjerena protiv Ruske Federacije".
- Potencijalno, to može biti predmet duboke zabrinutosti za nas. Odgovor bi mogle biti relevantne recipročne mjere kako bismo osigurali svoju sigurnost. Ova konfrontirajuća retorika i rasprave u Bruxellesu i ostalim europskim prijestolnicama ozbiljno su u suprotnosti s traženjem načina mirnog rješenja u Ukrajini - rekao je Peskov.
Peskov je potvrdio da je Rusija "u kontaktu" sa SAD-om o pripremama za razgovore o Ukrajini, ali dodao da nema novih detalja. Također, Moskva još uvijek nije imenovala glavnog pregovarača za razgovore o miru u Ukrajini.
Ruski analitičar: Ako Francuzi upotrijebe nuklearno oružje, prijeti im tisuću Černobila
Korištenje nuklearnog oružja koje najavljuje Emmanuel Macron bi za posljedicu moglo stvoriti nekoliko Černobila. Teritorij Francuske bi zapravo prestao postojati - rekao je Aleksej Leonkov, urednik ruskog vojnog magazina Arsenal Otečestva, u razgovoru za režimsku novinsku agenciju Sputnik. Više pročitajte OVDJE.
Deset ljudi ozlijeđeno u napadima, uključujući jedno dijete
Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko objavio je nove detalje napada koji su Rusi noćas izveli na energetsku i plinsku infrastrukturu u Ukrajini. Ozlijeđeno je najmanje 10 ljudi, od čega jedno dijete, rekao je.
- Moskva pokušava povrijediti obične Ukrajnice napadima na postrojenja za proizvodnju energije i plina. Putinov režim nas želi ostaviti bez svjetla i topline, a najveću štetu nanijeti običnim građanima - rekao je Galuščenko.
Rusija je u više navrata gađala elektroenergetsku mrežu Ukrajine otkako je prije više od tri godine izvršila invaziju na susjednu zemlju. Noćašnje napade na Telegramu je potvrdilo i Rusko ministarstvo obrane.
"Ciljevi napada su postignuti i sve mete su pogođene", objavili su.
Ukrajinci prvi put koristili francuske borbene avione Mirage 2000
Ukrajinske zračne snage noćas su u obrani ukrajinskog neba prvi put koristile francuske borbene avione Mirage 2000, koji su u Ukrajinu stigli prije mjesec dana.
Ukrajinska je vojska objavila da je tijekom noći oborila 34 ruske rakete i 100 dronova, a većina je bila usmjerena na energetska i plinska postrojenja.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u lipnju prošle godine obećao da će se ukrajinski piloti obučavati na Mirageu 2000, što je bio važan doprinos u vojnoj pomoći Ukrajini.
"Ukrajinski piloti koji su nekoliko mjeseci trenirali u Francuskoj sada će braniti nebo nad Ukrajinom", objavio je tada francuski ministar obrane Sébastien Lecornu.
Britanski diplomat: Putin će pristati na mir samo ako mu to bude atraktivno
Vladimir Putin pristat će na primirje u Ukrajini samo ako će to biti "pod njegovim uvjetima", rekao je za Sky News britanski diplomat i bivši veleposlanik u Rusiji Sir Laurie Bristow.
On ističe da prekid vatre Kremlju mora biti "atraktivan".
- Putinovi uvjeti znače da mu prekid vatre mora biti privlačnija perspektiva od nastavka rata. A primirje se može dogoditi na jedan od dva načina. Ili je oslabljena Ukrajina ili Rusija. U ovom trenutku, čini mi se da je Ukrajina na bojištu oslabljena obustavom američke vojne potpore - rekao je Bristow.
Rusi dronovima i raketama napali ukrajinska plinska postrojenja
Ruske snage pogodile su energetsku i plinsku infrastrukturu Ukrajine u svom najnovijem napadu bespilotnim letjelicama i raketama, rekao je u petak ukrajinski ministar energetike.
- Još jednom se energetska i plinska infrastruktura u raznim regijama Ukrajine našla pod masivnom raketnom vatrom i vatrom iz bespilotnih letjelica - objavio je ministar energetike German Galuščenko na Facebooku.
U napadu su oštećena postrojenja za proizvodnju prirodnog plina ukrajinske državne naftne i plinske tvrtke Naftogaz, navodi se u priopćenju tvrtke.
- Oštećena su proizvodna postrojenja koja osiguravaju proizvodnju plina. Srećom, nije bilo žrtava - objavio je Naftogaz na Telegramu.
Guverner Ternopila na zapadu Vjačeslav Nehoda rekao je da je napad pogodio kritično industrijsko postrojenje pa najavio moguća ograničenja opskrbe plinom. Ukrajinska protuzračna obrana oborila je projektil i nije bilo žrtava, rekao je u objavi na Telegramu.
U sjeveroistočnom gradu Harkivu, ruske snage napale su civilno poduzeće i ranile najmanje pet osoba, a u sjevernoj regiji Černihivu pogođen je proizvodni pogon, tvrde guverneri.
Rusija, koja je svoje napade raketama i bespilotnim letjelicama prethodno usmjeravala na ukrajinski elektroenergetski sektor, posljednjih je mjeseci oštro pojačala svoje napade na ukrajinska skladišta plina i proizvodna polja.
Orbán: Europa se želi uništiti! Nakon nekoliko tjedana shvatit će da nemaju novca
EU si ne može priuštiti financiranje vojnih napora Ukrajine jer financijska pomoć SAD-a više nije zajamčena, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u petak nakon što su čelnici 26 zemalja EU-a bez Mađarske potpisali izjavu u kojoj su izrazili podršku Ukrajini.
Orban, saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji također njeguje veze s Moskvom, rekao je za državni radio da će njegova vlada u Mađarskoj pokrenuti "javno savjetovanje" o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji u nadolazećim tjednima.
Mađarski premijer, na vlasti od 2010., pokreće tu državnu političku kampanju dok su pred njim izbori 2026., a gospodarstvo tek izlazi iz inflacijske krize. Osim toga problem mu predstavlja rastuća nova oporbena stranka koja predstavlja najveći izazov njegovoj vladavini dosad.
Europski čelnici u četvrtak su podržali planove za veću potrošnju na obranu i nastavak stajanja uz Ukrajinu u svijetu uzdrmanom preokretom američke politike Donalda Trumpa.
Obrambeni samit Europske unije u Bruxellesu održao se usred bojazni da bi Rusija, ohrabrena ratom u Ukrajini, mogla sljedeće napasti neku državu EU i da se Europa više ne može osloniti na SAD da će joj priteći u pomoć.
Ali Orban, koji je od početka rata odbijao slati oružje Ukrajini i održavao bliske odnose s Moskvom, rekao je da bi Europa umjesto produljenja rata trebala podržati Trumpove mirovne pregovore.
Rekao je da bi način na koji EU sada želi podržati Ukrajinu, istovremeno povećavajući europsku potrošnju za obranu, "uništio Europu".
- Ako sada SAD odustane (od financiranja rata)... kako bi ostalih 26 država članica imalo priliku odvesti ovaj rat do kraja? - rekao je Orban za državni radio.
- Danas se čini da sam stavio veto. Ali za nekoliko tjedana oni će se vratiti i pokazat će se da nema novca za te ciljeve.
Grafikon: Ukupna pomoć Ukrajini po zemljama do kraja 2024.
Trump je rekao da Europa mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost. U četvrtak je izrazio sumnju u svoju spremnost da brani saveznike Washingtona u NATO-u, rekavši da to neće učiniti ako ne plaćaju dovoljno za vlastitu obranu.
Njegova odluka da prijeđe s čvrste potpore SAD-a Ukrajini na pomirljiviji stav prema Moskvi duboko je uznemirila Europljane koji Rusiju vide kao najveću prijetnju.
Kina: Ukrajini treba pravedan, trajan i obvezujući mirovni sporazum
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je da je Kina voljna surađivati s međunarodnom zajednicom kako bi Ukrajini donijela "pravedan, trajan i obvezujući mirovni sporazum", prenosi Sky News.
Istaknuo je da je važno postići sporazum koji "svaka strana može prihvatiti".
- Voljni smo surađivati u skladu sa željama relevantnih strana kako bi se postiglo konačno rješenje krize i trajni mir, te ćemo nastaviti igrati konstruktivnu ulogu - rekao je Wang.
Rusi napali mete na zapadu Ukrajine, Poljska digla avione
Poljska je jutros objavila da je digla avione zbog "intenzivne aktivnosti" ruskih zračnih snaga koje su izvele napade na objekte koji se nalaze, između ostalog, i u zapadnoj Ukrajini, prenosi BBC.
"Poljski i saveznički zrakoplovi počeli su djelovati u našem zračnom prostoru. Operativni zapovjednik aktivirao je sve raspoložive snage i sredstva kojima je raspolagao. Dežurni borbeni zrakoplovi su postrojeni, a zemaljski sustavi protuzračne obrane i radarsko izviđanje u najvišem su stupnju pripravnosti", priopćilo je Operativno zapovjedništvo Poljskih oružanih snaga.
Poljska vojska rutinski izdaje takvo priopćenje kada ruski projektili napadaju mete u zapadnoj Ukrajini.
Trump doveo u pitanje predanost NATO-u i solidarnost saveznika, Macron mu odgovorio
Donald Trump je u četvrtak doveo u pitanje i predanost Sjedinjenih Država NATO-u i solidarnost savezničkih zemalja unutar transatlantskog obrambenog saveza, izazvavši reakciju Emmanuela Macrona, koji je pozvao na "poštovanje".
"Ako ne plate, neću ih braniti", rekao je novinarima u Ovalnom uredu.
Trump je često postavljao pitanje trebaju li Sjedinjene Države -- daleko najveća vojska u transatlantskom savezu i krajnji jamac europske sigurnosti od Drugog svjetskog rata -- nastaviti svoju središnju ulogu u NATO-u.
Republikanac, koji je započeo svoj drugi mandat u siječnju, stalno kritizira da neke članice NATO-a ne izdvajaju dovoljno za svoje obrambene proračune i da se previše oslanjaju na Sjedinjene Države.
"Trebali bi plaćati više", rekao je.
"Moj najveći problem s NATO-om (...) je taj da kada bi Sjedinjene Države imale problem i mi bismo pozvali Francusku ili druge zemlje koje neću imenovati i rekli ‘imamo problem‘, mislite li da bi došli i pomogli nam, kao što bi trebali? Nisam siguran...", rekao je Trump.
"Mi smo lojalni i vjerni saveznici", odgovorio je Emmanuel Macron.
"Uvijek smo bili tu jedni za druge", rekao je Macron novinarima u Bruxellesu nakon sastanka čelnika EU-a na kojem su se dogovorili o jačanju obrane Europe.
Francuski predsjednik je naglasio da Francuska osjeća "poštovanje i prijateljstvo" prema Sjedinjenim Državama i njihovim čelnicima te da i sama "ima pravo zahtijevati istu stvar" od Amerikanaca.
U jednoj se zgradi nalazi rješenje svih aktualnih problema koje Europa ima s naoružanjem i Vladimirom Putinom
Adut u rukavu sa svih strana pritisnute Europe, koja se trenutačno muči tražeći odgovor na prijetnju iz Rusije, mogla bi biti zamrznuta ruska imovina na Zapadu o kojoj se posljednjih tjedana sve više priča. Riječ je o približno 300 milijardi eura koje je Kremlj uoči rata držao spremljene u zapadnim bankama, a koje su, prema mišljenju mnogih, rješenje na pladnju za financijske probleme ukrajinske i europske obrane. Više pročitajte OVDJE.
Nakon teških uvreda, Putin je stao pred kamere i, čini se, otvoreno zaprijetio Macronu
Vladimir Putin je u četvrtak, dan nakon što je Emmanuel Macron prozvao Moskvu prijetnjom Europi i govorio o zaštiti drugih europskih država francuskim vojnim arsenalom, rekao da su neki ljudi "zaboravili što se dogodilo Napoleonu". Više pročitajte OVDJE.
Plenković nakon završetka kritičnog summita o Ukrajini: ‘Gotovo je nevjerojatno što se danas dogodilo...‘
Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak nakon završetka izvanrednog samita da Europska unija vrlo brzo napreduje u jačanju svojih obrambenih sposobnosti.
“Kad pogledate što smo danas sve usvojili, gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara jedan novi fond namijenjen isključivo za financiranje obrane u iznosu od 150 milijardi eura”, rekao je Plenković nakon završetka samita. Više pročitajte OVDJE.
Trump najavio da ide u Saudijsku Arabiju: ‘I Ukrajinci i Rusi žele dogovor jer nemaju izbora‘
Američki predsjednik Donald Trump iznio je svoje mišljenje o pregovorima usmjerenim na okončanje rata u Ukrajini.
Mislim da Ukrajina želi sklopiti dogovor jer nemaju izbora", rekao je on novinarima u Ovalnom uredu.
"Također mislim da Rusija želi sklopiti dogovor na jedan određeni drugačiji način - drugačiji način koji samo ja znam - ni oni nemaju izbora", rekao je Trump, kako prenosi BBC.
Američko izaslanstvo trenutačno planira sastanak s ukrajinskim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji idućeg tjedna - što su potvrdili američki dužnosnici i Volodimir Zelenski - a novinari su američkog predsjednika pitali hoće li također posjetiti zemlju kako bi se sastao s Vladimirom Putinom.
"Ne znam, ne mogu vam reći", odgovorio je i dodao: "Idem u Saudijsku Arabiju".
Kako je prenijela Al Arabiya, Trump je u četvrtak rekao da planira putovati u Saudijsku Arabiju u idućih mjesec i pol dana. "Imam sjajan odnos s njima i bili su jako fini. Ali oni će potrošiti puno novca (na) američke tvrtke za kupnju vojne opreme i drugih stvari", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.
Nije jasno hoće li Saudijska Arabija biti njegov prvi službeni posjet inozemstvu, ali je nagovijestio da bi to mogao biti slučaj.
Tijekom svog prvog mandata, Trump je prekršio tradiciju putovavši prvo u Rijad.
Trump je također rekao kako očekuje da će se u jednom trenutku sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Saudijskoj Arabiji, ali nije rekao hoće li to učiniti tijekom nadolazećeg putovanja.
Trump je također ponovno upozorio da SAD neće braniti NATO saveznike koji ‘ne plaćaju‘ dovoljno za vlastitu obranu, prenosi The Guardian.
"Mislim da je to zdrav razum", rekao je američki predsjednik novinarima u Ovalnom uredu.
Trump je dalje rekao da bi zemlje NATO-a "trebale plaćati više". "To stvarno nije dovoljno", rekao je.
Države EU-a koje su članice NATO-a pozvane na koordinaciju uoči samita Saveza
Čelnici država članica EU-a pozvali su sve države koje su ujedno i članice NATO-a da se koordiniraju prije samita Saveza koji će se održati u lipnju ove godine u Haagu.
“Europsko vijeće poziva države članice koje su također saveznice u NATO-u na koordinaciju uoči samita NATO-a u lipnju 2025. godine”, kaže se u zaključcima o europskoj obrani koju su šefovi država ili vlada EU-a usvojili na izvanrednom samitu u Bruxellesu.
U zaključcima se “naglašava važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle”.
Nakon što je nova američka administracija predsjednika Donalda Trumpa napravila potpuni zaokret prema Ukrajini i transatlantskoj suradnji, članice EU-a zadnjih dana nastoje uspostaviti suradnju s donedavnom članicom Velikom Britanijom, zatim s Turskom, Kanadom i nizom drugih zemalja koje se ne slažu s Trumpovim pristupom.
U zaključcima se kaže da će države Europske unije ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale svoju sigurnost, obrambenu spremnost, smanjile stratešku ovisnost, riješile kritične nedostatke u sposobnostima. Cilj je ojačati europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu diljem Unije kako bi mogla bolje i u dovoljnim količinama opskrbljivati opremom, što bi trebalo pridonijeti jačanju europske industrijske i tehnološke konkurentnosti.
Navodi se da “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost u promjenjivom okruženju predstavljaju egzistencijalni izazov za Europsku uniju”.
Europsko vijeće u svojim zaključcima naglašava potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu.
Pozdravlja se prijedlog Komisije da se državama članicama dopusti prekoračenje dopuštenih ograničenja za proračunske deficite ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Pritom se ističe da je potrebno osigurati “održivost duga”, što je ustupak zemljama članicama poput Nizozemske ili Austrije, koje inzistiraju na fiskalnoj disciplini.
Pozivaju Komisiju da predloži dodatne izvore financiranja za obranu na razini EU-a.
Primaju na znanje namjeru Komisije da predloži novi instrument EU-a kojim bi se državama članicama osigurali zajmovi za koje bi jamčio europski proračun u iznosu do 150 milijardi eura.
Čelnici pozivaju Upravni odbor Europske investicijske banke (EIB) da razmotri kreditiranje isključivo obrambenih projekata. EIB trenutačno može financirati samo projekte namijenjene za dvojnu, civilnu i vojnu namjenu.
U zaključcima je utvrđen prvi popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU-a: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.
Također se naglašava da obrana svih kopnenih, zračnih i pomorskih granica EU-a pridonosi sigurnosti Europe u cjelini, posebno u pogledu istočne granice EU-a, s obzirom na prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija.
Čelnici naglašavaju važnost sustavnijeg objedinjavanja potražnje, usklađivanja zahtjeva i zajedničke nabave s ciljem smanjenja ukupnih troškova, osiguravanja standardizacije i interoperabilnosti.
I Zelenski ide u Saudijsku Arabiju: ‘Sastanak s Amerikancima idući tjedan‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da će se ukrajinski pregovarači idući tjedan sastati s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji te da u tu zemlju putuje i on.
"Sljedeći ponedjeljak imam planiran posjet Saudijskoj Arabiji na sastanak s prijestolonasljednikom (Mohammedom bin Salmanom). Nakon toga moj će tim ostati u Saudijskoj Arabiji kako bi radio s našim američkim partnerima", stoji u objavi na društvenim mrežama, kako prenosi BBC.
Zelenski je također poručio da će Ukrajina "konstruktivno" surađivati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na postizanju "brzog" i "trajnog" mira.
Putovanje Zelenskog u Saudijsku Arabiju 10. ožujka je unaprijed planirani posjet, prenosi BBC. Ukrajinski predsjednik prvotno se trebao sastati s najvišim saudijskim dužnosnicima prošlog mjeseca, no odlučio je odgoditi svoj put zbog američko-ruskih pregovora koji su održani 18. veljače, na koje Kijev nije bio pozvan.
Zaključci Europskog vijeća o Ukrajini: Svi za, samo Orban protiv
Svih 27 čelnika država članica podržali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26, bez mađarskog premijera Viktora Orbana.
U tekstu o Ukrajini priložena je rečenica “čvrsto podržan od strane 26 država članica”. Ta rečenica pridodana je tekstu zaključaka, ali nije dio zaključaka, objasnili su iz Europskog vijeća.
Nakon usvajanja zaključaka, čelnici su nastavili raspravu o Ukrajini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....