U srpnju očekujemo da ćemo iz alternativnih izvora osigurati oko 100 posto prosječnih mjesečnih potreba za naftom, rekla je japanska premijerka Sanae Takaichi na sastanku kabineta održanom u četvrtak poslijepodne. SAD postaje glavni dobavljač deseterostrukim povećanjem uvoza u odnosu na prošlu godinu. Oko 90 posto potreba za naftom Japana prolazilo je Hormuškim tjesnacem prije američko-izraelskog napada na Iran i Libanon.
Vijest koja će svakako izazvati zabrinutost zaljevskih zemalja jer je Japan veliki kupac, a kriza oko Hormuza neumitno će ubrzati prelazak zemalja ovisnih o fosilnim gorivima na obnovljive izvore energije, uz dodatak nuklearne, koja jamči sigurnost tranzicije.
Dalekosežni plan
Kina, koja misli dalekosežno, stvorila je moćnu industriju zelene tehnologije pa i njome, kao i rijetkim metalima, vlada svjetskim tržištem. Zaljevske zemlje već su pokrenule projekte koji se relativno brzo mogu ostvariti radi osiguranja izvoza neovisno o Hormuzu, ali rat protiv Irana energetsku sigurnost čini prioritetnom temom svih država. Pojavili su se naslovi o Donaldu Trumpu, zagovaratelju fosilnih goriva, kao ubrzavatelju zelene tranzicije zbog agresije na Iran.
Bloomberg javlja da su se savjetnici za nacionalnu sigurnost Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) ovaj tjedan susreli prvi put od početka rata 28. veljače. UAE je pretrpio štetu iranskim napadima, sudjelovao je u odmazdi udarima na Islamsku Republiku u nadi rušenja režima, ali svjestan je da trenutačno stanje ni rata ni mira stvara dugoročne, teško popravljive gubitke. Uz to, rat će završiti, a Iran ostaje gdje je i bio, s druge strane Zaljeva. Teheranu je u cilju razgovarati sa svima, osobito s izraelskim saveznicima (UAE je Abrahamskim sporazumima normalizirao odnose s Izraelom), kako bi izvršio pritisak na agresorsku dvojku. Dvije zemlje imale su razvijene ekonomske odnose, a ukidanje sankcija Iranu omogućilo bi nove, unosnije poslove. S Iranom su sada u izravnom kontaktu tri ključna aktera Zaljeva: UAE, Saudijska Arabija i Katar. Oman nastoji zadržati neutralnu poziciju, ali su mu zasmetale prijetnje SAD-a napadima. Kuvajt se drži po strani.
Brojne varijable
U jednadžbu s brojnim varijablama treba dodati i Rusiju, koja nije očekivala da će Ukrajina tako brzo sklopiti sporazume o vojnoj suradnji u obrani od besposadnih letjelica sa zemljama Zaljeva. Moskva bi htjela povratak Trumpa pregovorima jer se Europa pozicionira kao pregovarač, što bi onemogućilo ostvarenje cilja – kontrole cijele Donecke oblasti, pa i dijelova koje nije okupirala. Kina se i dalje može osloniti na zalihe nafte, ubrzala je sagorijevanje ugljena u energetskoj mješavini, odgovara joj američko fokusiranje na Zaljev u kojem troši zalihe sofisticiranog naoružanja i pokazuje Pekingu operativne i taktičke oblike ratovanja. Ipak, dovoljno je vremena prošlo i rado bi da kriza prestane te da nastavi kupovati jeftinu iransku naftu. A i poraz SAD-a išao bi joj u prilog jer bi narušio predodžbu o SAD-u kao najvećoj svjetskoj sili. Europska središnja banka podigla je referentne kamate jer inflacija prijeti i EU želi da kriza što prije završi.
Netanyahuu prijeti kraj karijere? Žestok istup premijerke koje se Iranci plaše, a Trump joj se divi
"To je vrlo snažan okvirni sporazum koji je pomalo konceptualan", rekao je Trump novinarima u četvrtak, nastojeći pokazati da razumije i kompleksnije riječi.
Prvi korak
Valja podsjetiti da nije riječ o mirovnom sporazumu, nego o prvom koraku koji bi zacrtao nastavak pregovora o složenim pitanjima poput nuklearnog programa. Američki predsjednik tvrdi da će biti potpisan tijekom vikenda, a Teheran je oprezniji, navodeći da su "veliki dijelovi sporazuma finalizirani", ali još nije došlo do konačnog rješenja. Trump se hvasta da "u Iranu neće biti nuklearnog oružja, ni razvijenog ni kupljenog".
Islamska Republika nasušno treba novac radi sanacije šteta, ali i da stanovništvu ponudi olakšanje životnih uvjeta. U tom sklopu vjerojatno bi bili skloni otvaranju Hormuškog tjesnaca, uz američko ukidanje blokade, kako bi iranska nafta također krenula put kupaca. Tržišni analitičari očekuju da će otvaranjem tjesnaca doći do pada cijena nafte jer će Zaljev ponuditi mnogo nafte, ali Teheranu to ne smeta, svaki dolar im je zlata vrijedan.
Ključna poznata nepoznanica je Libanon. Izgledno je da Trump nema kontrolu nad izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji se suočava s egzistencijalnom prijetnjom: ako Iran i SAD sklope okvirni sporazum koji uključuje prekid sukoba u Libanonu, na izbore izlazi kao gubitnik dvaju ratova koje je sam pokrenuo – usprkos dubokom prodoru u libanonski teritorij. Hezbolah i Hamas i dalje su živi i aktivni. U tom kontekstu treba gledati izraelski napad na Bejrut, iako je Netanyahu obećao Trumpu da će se suzdržati. Izrael je u ovom trenutku odsudni remetilački čimbenik koji će vjerojatno pokušati potkopati postizanje dogovora.
Sklapanje okvirnog sporazuma koji otvara Hormuški tjesnac bio bi velik uspjeh, a Bloomberg je u petak oko podneva javio da bi okvirni sporazum mogao biti potpisan u Švicarskoj već u nedjelju, uoči summita G7.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....