Potencijalna kopnena invazija pojasa Gaze s ciljem potpunog uništenja Hamasa toliko je kompleksna i izazovna da je trenutačno nemoguće procijeniti koliko bi trajala i koliko bi života, na obje strane, odnijela, kažu stručne analize.
Posljednji je put izraelska vojska IDF sličnu operaciju izvela kada je ušla u Libanon 1982. godine, ali ni ta akcija zapravo nije usporediva, vjeruju analitičari, podsjećajući da je dosad izraelska vojska vojnike slala da na tom području izvode ograničene akcije, primjerice uništavanje nekog tunela.
Novi rat protiv Hamasa testirat će dvije suprotstavljene metode ratovanja, piše New York Times. Izraelska vojska, najmoćnija na Bliskom istoku, bori se protiv neprijatelja koji želi iskoristiti sve prednosti urbane obrane - od mina i snajperskih položaja do utvrđenih uporišta - ali će primijeniti i niz niskotehnoloških taktika koje bi trebale otupiti izraelsku tehnološku nadmoć.
Mreže tunela
Prema mišljenju Shimona Arada, umirovljenog pukovnika IDF-a, za Hamas najviše rade saćaste mreže iskopanih tunela, koje su do sada odvraćale Izrael od opsežnih kopnenih operacija unutar Gaze.
Kao i u 11-dnevnom ratu 2021., kada su izraelske snage ostale izvan Gaze, borci Hamasa imaju prednost koju vojni analitičari opisuju kao "antipristup" i "uskraćivanje područja".
Izraelska vojska primijenit će, navodi u analizi američki dnevnik New York Times, svoju tzv. "doktrinu pobjede", koja od zračnih snaga zahtijeva popis unaprijed provjerenih ciljeva koji će se brzo, jedan po jedan, uništavati. Taj je koncept već u igri, budući da borbeni zrakoplovi intenzivno bombardiraju velike dijelove Gaze, zaustavljajući se samo da natoče gorivo, često u zraku.
Kampanja ima za cilj nadmašiti sposobnost Hamasa da se pregrupira i, prema osobi upoznatoj s raspravama iz kojih je nastala ta doktrina 2020. godine, "postići maksimalne ciljeve prije nego što međunarodna zajednica izvrši politički pritisak da se uspori vojno djelovanje u Gazi".
John Spencer, bivši američki bojnik koji vodi studije urbanog ratovanja na Institutu modernog rata s West Pointa, upozorava da je sigurno samo da će borba biti krvava. "Ne možete promijeniti prirodu urbanog ratovanja. Bit će puno kolateralne štete", kazao je za New York Times.
Vojni poligon
Izrael je razvio neke od najnaprednijih svjetskih treninga urbanog ratovanja u pripremi za takve sukobe, navode stručnjaci. Vježbe se odvijaju u Baladiji, području površine 5000 hektara na jugu Izraela, 30-ak kilometara udaljenom od Gaze. Ovaj vojni poligon izgrađen je 2005. godine kao replika tipičnog arapskog grada sa 600 zgrada, uključujući džamije i stari utvrđeni dio grada, raspoređenih oko uskih ulica.
Jedna vojna tehnika koja se vježba je ulazak u zgrade probijanjem bočnih zidova kako bi se izbjegla minirana vrata. Kada uđu unutra, vojnici pucaju kroz unutarnje zidove kako bi izbjegli snajpersku vatru, na stubišta ili otvorene dijelove na ulici.
Druga taktika je korištenje visokih oklopnih buldožera za oslobađanje puta jedinicama koje se bore na tlu. Izrael je modificirao i ojačao oklopima jednu verziju buldožera Caterpillar i to će vozilo, u slučaju prolaska putevima u Gazi, biti ključno za izraelsku stranu. Oklop je dovoljan da obrani vozilo od raketnih bacača koje naveliko koriste palestinski militanti. Postoji verzija vozila za daljinsko upravljanje.
Anthony King, profesor ratnih studija na Sveučilištu Exeter i autor knjige "Urbano ratovanje 21. stoljeću", rekao je da će prvi korak Izraela vjerojatno uključivati izgradnju "slojevite cilindrične udarne snage iz zraka" koja će "sezati do 60.000 stopa iznad područja borbe".
"Mikrodronovi i jurišni helikopteri bit će na najnižoj razini. Nad njima će biti nadzorni dronovi i dronovi-kamikaze, zatim borbeni zrakoplovi i - na samom vrhu - strateški izviđački zrakoplovi. Svi će oni biti povezani", objasnio je King i dodao: "Poslije toga slijede oklopne vožnje ulicama i artiljerija koja probija put. Bit će vrlo destruktivno".
Probijanje linija
Prije nego što izraelske snage dođu do Hamasovih urbanih uporišta, moraju probiti niz obrambenih linija koje će uključivati mine, zasjede i minobacačke udare, stoji i u nedavnom izvještaju Nadave Moraga, bivšeg izraelskog savjetnika za sigurnost.
Teški minobacači, mitraljezi, protutenkovsko oružje, snajperisti i možda bombaši samoubojice čekat će na periferiji gradova u Gazi. A tada tek dolaze tuneli, čija gradnja košta i do tri milijuna dolara. Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da je od 2007. godine izgrađeno 1370 tunela. Izrael je kao protumjeru kupio veliku količinu senzora za podzemno kretanje te je izgradio zidove koji bi trebali spriječiti izlaz militanata u Izrael. U podzemnim hodnicima nalaze se zapovjedništvo, skladišta i transportne linije Hamasa. Prosječna dubina na kojima se probijaju je između 10 i 20 metara, a visoki su do dva metra.
Proboj kroz njih zahtijevat će intenzivnu, blisku borbu i korištenje "spužvastih bombi", kemijske supstance koja zatvara male ulaze. "Ne uništava tunele, ali omogućuje vojnicima da idu dalje i ne moraju istjerivati neprijateljske trupe iz svakog tunela", naglasio je Spencer.
Uoči iduće faze izraelskog rata protiv Hamasa spominje se bitka za grad Faludžu nakon savezničke invazije na Irak 2003. - 2004. Naime, tamošnje borbe odličan su primjer urbanog ratovanja, a riječ je o najžešćim borbama s kojima se suočila moćna američka vojska.
Kao primjer se uzima i rusko uništavanje ukrajinskih gradova, uključujući Mariupolj, raketnim i topničkim udarima u ranoj fazi invazije 2022. godine.
Razbijanje Hamasa uz spašavanje izraelskih talaca i minimiziranje civilnih žrtava bit će iznimno složena, a prema nekima i nemoguća misija za IDF. Zato neki već spominju da će se pod pritiskom javnosti izraelske snage ipak osloniti na zračne udare, koji povećavaju mogućnost kolateralne štete, ali štede živote izraelskih vojnika, za razliku od kopnene ofenzive.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....