REKORD ZA DESNICU

Izbori u Francuskoj: François Hollande i Nicolas Sarkozy u drugom krugu, Marine Le Pen najbolji rezultat u povijesti

 AP Photo/Michel Euler

Nekoliko minuta nakon 20 sati, nakon što su zatvorena i posljednja od 85 tisuća biračkih mjesta širom Francuske, objavljeni su i prvi neslužbeni rezultati prema kojima posve očekivano i prema najavama agencija, socijalistički kandidat François Hollande i aktualni predsjednik konzevativac Nicolas Sarkozy ulaze u drugi krug predsjedničkih izbora.

Prema anketama agencije IPSOS za France Télévision, Radio France i Le Monde François Hollande osvojio je u prvom krugu izbora 28,4 posto glasova koliko su mu otprilike i predviđala ranija istraživanja. Ovo je njegova prva velika pobjeda, ali svakako i jak vjetar u leđa uoči drugog kruga izbora predviđenog za 06. svibnja.

Treba reći i kako je njegova današnja pobjeda, jedna od gotovo najboljih u povijesti predsjedničkih izbora socijalističkih kandidata, ako izuzmemo Françoisa Mitteranda koji je 1988. osvojio 34 posto glasova. Rezultat aktualnoga predsjednika Nicolasa Sarkozya od 25,5 posto lošiji je od očekivanog i to na nekoliko postotaka. Iznađenje ovih izbora je i odličan rezultat krajnje desničarke Marine Le Pen kojoj ni najoptimističnija istraživanja nisu predviđala 20 posto glasova koliko je prema prvim pristiglim anekatama osvojila kandidatkinja krajnje desnog Front Nationala te time zauzela čvrtsu treću poziciju.

Ovakav rezultat Marine Le Pen pokazuje i kako desno orjentirani birači u Francuskoj ipak predstavljaju većinu. Iako su najvećim iznanađenjem izbora mediji unaprijed proglasili krajnjeg ljevičara Jean-Luca Mélenchona, Marina Le Pen osvojila je gotovo 9 posto više glasova te je Mélenchon od najvećeg iznenađenja u samo nekoliko sati proglašen jednim od gubitnika izbora, budući da su očito birači njegov program na kraju ocijenili nerealnim, utopističkim, skupim te teško provedivim.

Mélenchonu su posljednja istraživanja uoči izbora predviđala između 12 i 15 posto. Centrist François Bayrou na petom je mjestu s osvojenih manje od 10 posto glasova čime nije uspio dostignuti svoj rezultat i uspjeh na posljednjim predjedničkim izborima 2007. godine.

Ovakav izborni rezultat potvrda je i velike bipolarizacije francuskog biračkog tijela, a bit će zanimljivo vidjeti nakon glasovanja 06. svibnja tko će na kraju biti novi francuski predsjednik, a budući da će birači Marine Le Pen gotovo sigurno svoje glasove dati Sarkozyju. Pojedini su lijevo orjentirani kandidati među kojima i Jean Luc Mélenchon, ali i kandidatkinja ekološke stranke Eva Joly neposredno nakon večerašnje objave rezultata, odmah svoje birače pozvali da u drugom krugu svoj gas daju socijalističkome kandidatu Hollandu.

Iako su i Hollande i Sarkozy posljednjih tjedana upozoravali na mogućnost velike apstinencije, birači su ovog puta iznenadili te je odaziv bio neznatno veći od 80 posto što je jedan od najboljih odaziva na izborima za predsjednika Republike u novijoj francuskoj povijesti.

Komentar Inoslava Beškera: Francuska je desnije nego što se nadala

Desnica je moralni pobjednik prvog kruga francuskih predsjedničkih izbora. Socijalistički kandidat François Hollande prošao je bolje nego se nadao, ali njegova najavljena pobjeda u drugom krugu je neizvjesnija negoli se činila prije otvaranja biralištâ . Prvi krug izbora jest bio referendum protiv Nicholasa Sarkozyja - ali u pomoć mu mogu priteći oni koji su glasali za Marinu Le Pen i njezinu Nacionalnu frontu, koja više nije onoliko crna, koliko je bila pod njezinim ocem Jeanom-Marieom.

Jean-Marie Le Pen je prije 10 godina ušao u drugi krug, ali s nešto manje od 17 posto glasova, zahvaljujući tome što su Lionel Jospin i Jean-Pierre Chevènement jedan drugome pilili granu. Marine Le Pen je osvojila više-manje 20 posto. To je za krajnju desnicu povijesni doseg.

I tu je problem za Hollandea: ako se zbroje glasovi desnice, za Marinu Le Pen i za Sarkozyja, tu se u prvom krugu sabralo lijepih 45 posto - a ako se zbroje glasovi socijalista Hollandea i ekskomunista, pa ekssocijalista Jeana-Luca Mélenchona na čelu Fronte ljevice, stiže se u najbolju ruku do 40 posto.

Prvi krug je iskren, utoliko što tada birači biraju po sklonostima - a u drugome obično pretežu averzije: pobjeđuje onaj koji je oduran manjem postotku Francuza.

Mélenchon podržava Hollandea u drugom krugu, ali nije rečeno da će ga svi njegovi birači podržati. Nije sigurno ni da će ona petina Francuza koji su glasali za Le Pen podržati Sarkozyja, ali je sigurno da neće Hollandea.

Ključ će držati centristi. François Bayrou, kandidat Demokratskog pokreta, ima nešto manje od 9 posto. Hollande mora biti vještiji od pehlivana da u sljedeća dva tjedna privuče Bayrouove glasače, pazeći da ne izgubi Mélenchonove. To sliči na kvadraturu kruga.

Zapravo, glavna je šansa Holandeu da pretegne antipatija spram Sarkozyja, nedovoljno elegantnoga, nedovoljno gospodina. O toj različici ovisi ne samo tko će vladati Francuskom, nego i tko će držati drugu uzdu Evropske unije u sljedećih pet godina, na francuskoj polovici osovine Berlin-Pariz. ( Inoslav Bešker)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 20:01