Istraga otkrila od koga Rusija nabavlja oružje: ‘To je dobra vijest i znak da sankcije djeluju!‘

Vojna oprema za ruske operacije u Ukrajini pristiže iz Iraka uz pomoć iranskih krijumčara oružja, prema informacijama pripadnika iračkih milicija koje podržava Iran i regionalnih obavještajnih službi.

Prema saznanju Guardiana, u Rusiju su iz Iraka poslani ručni lanseri granata (RPG), protutenkovske rakete i sustav za lansiranje raketa projektiran u Brazilu. Izvor koji je pomogao u organizaciji prijevoza izjavio je za britanski medij da je Teheran Moskvi donirao protuzračni raketni sustav Bavar 373 iranske proizvodnje, koji je karakteristikama sličan ruskom S-300. Iranci su Rusima, navodno, vratili i jedan sustav S-300 koji su prethodno bili kupili od Moskve.

Nakon što su američke i zapadne trupe svrgnule iračkog diktatora Sadama Huseina 2003. godine, SAD je opskrbljivao iračku vojsku u obrani vlade u Bagdadu od raznih pobuna. Nakon desetljeća rata zemlja je prepuna oružja. Velik dio oružja legalno je prešao u ruke šijitskih milicija koje podržava Iran, a koje se protive američkoj prisutnosti u zemlji. Od 2016. te jedinice su službeno inkorporirane u iračke oružane snage kako bi pomogle u borbi protiv takozvane Islamske države. "Kalifat" su pomogli uništiti, ali su postali zloglasni po brutalnom tretmanu sunitskih civila i u međuvremenu su postali istaknut dio iračkog sigurnosnog aparata. Dana 26. ožujka Hashd al-Shaabi, najistaknutija od tih šijitskih milicija, prenijela je oružje preko graničnog prijelaza Salamja, prema riječima zapovjednika odjela milicije koji nadzire prijelaz. Oružje je zatim preuzela iranska vojska i prevezla ga u Rusiju morskim putem.

Početkom travnja Hashd al-Shaabi je navodno rastavio i u dijelovima prenio dva višecijevna bacača raketa Astros II iz Iraka u Iran. Riječ je o brazilskom proizvodu, licenciranoj inačici sustava Sajil-60. ''Nije nas briga kamo ide teško oružje. Sve što je protiv SAD-a čini nas sretnima'', citirao je Guardian izvor iz milicije.

Tri teretna broda sposobna prenositi takve terete - dva pod ruskom zastavom i jedan pod iranskom - prešla su Kaspijsko more iz iranske luke Bandar Anzali do Astrahana, ruskog grada na rijeci Volgi.

"Ono što Rusima sada treba u Ukrajini su rakete. Takvo oružje zahtijeva određenu razinu vještine prilikom transporta jer su osjetljive i eksplozivne, ali to je itekako izvedivo. Osim toga, ta se aktivnost ne može zabilježiti s pomoću satelita jer se to oružje može prevoziti u običnim kontejnerima", rekao je za Guardian Yörük Işık, pomorski stručnjak iz Istanbula.

Ova razmjena oružja dokaz je da su zapadne sankcije utjecale na Moskvu, koja je prisiljena koristiti krijumčarsku trgovinu oružjem i osloniti se na Iran, svojeg vojnog saveznika u Siriji. Sankcije zapadnih zemalja uključuju zabranu robe dvostruke namjene - predmeta koji imaju civilnu i vojnu svrhu - kao što su rezervni dijelovi za vozila i neke vrste elektronike i predmeta vojne namjene.

"Druge zemlje, kao što je Kina, moraju biti vrlo oprezne s davanjem oružja Rusiji zbog nove situacije sa sankcijama. A Iran kao dio te osovine želi biti siguran da Rusija neće izgubiti ovaj rat. Destabilizacija Putinova režima imala bi velike implikacije za Iran, pogotovo u Siriji, gdje je Damask ovisan o ruskoj zračnoj potpori te ruskoj koordinaciji kako bi se izbjegao direktan konflikt s Izraelom", upozorio je Mohaned Hage Ali iz Carnegie Middle East Centera.

Prošlog tjedna ukrajinske obavještajne službe optužile su Gruziju da pomaže Rusiji u primanju sankcioniranog vojnog materijala, što predstavlja još jedan znak napora Kremlja da iskoristi međunarodnu mrežu krijumčara oružja. Gruzijske obavještajne službe poručile su da su ukrajinske tvrdnje neutemeljene. Također, američki dužnosnici optužili su Rusiju da je od Kine zatražila vojno oružje za operacije u Ukrajini.