'IS je opasnost za regiju, ali i za Dansku'

Velikoj, SAD-om predvođenoj međunarodnoj koaliciji protiv Islamske države, koju čini 50-ak zemalja, nedavno se priključila i Danska. Naime, parlament te države je krajem rujna velikom većinom prihvatio odluku o uključenju Danske u napade na militante IS-a na sjeveru Iraka i odobrio slanje sedam borbenih aviona F-16 te više od 100 vojnika na to područje.

- IS predstavlja ozbiljnu prijetnju za stanovništvo regije, kao i za Dansku. Sretan sam što postoji široka podrška za naše sudjelovanje - ustvrdio je tada Martin Lidegaard, danski ministar vanjskih poslova.

Udar na IS je logičan

O Islamskoj državi, Siriji, Ukrajini i imigrantskoj politici prošli smo tjedan u Kopenhagenu razgovarali s Michaelom Ehrenreichom, direktorom nevladine organizacije Danski savjet za vanjsku politiku.

Priključenje koaliciji protiv IS-a za Dansku - čija se vanjska politika temelji na tri stupa, i to EU, NATO-u i pomoći zemljama u razvoju - bilo je logičan korak. Danska je, objašnjava Ehrenreich, i prije bila zagovaratelj “aktivnosti” te je sudjelovala i u prijašnjim akcijama u Iraku, Afganistanu, Libiji i Maliju.

- Dio smo internacionalne koalicije u Iraku i ustupili smo sedam borbenih zrakoplova F-16. Za to je postojala široka podrška, samo je jedna stranka glasala protiv te odluke u parlamentu. Priključenje koaliciji podržava i 60 posto stanovništva - tvrdi Ehrenreich.

No, što je sa Sirijom, pitali smo. Militanti IS-a, naime, pod kontrolom ne drže samo velika područja Iraka, nego i Sirije. Upravo je sirijska Raka glavni grad brutalnog kalifata. Pitanje Sirije i građanskog rata, objašnjava, mnogo je složenije.

Agresija na Krim

- Avioni mogu ići u Siriju, no u ovom slučaju slijedimo američki pristup o pronalasku političkog rješenja - objašnjava Ehrenreich koji odbacuje mogućnost sudjelovanja danskih vojnika u direktnim borbama protiv Islamske države. To trenutačno, napominje, nije opcija.

Što se tiče Ukrajine, Danska zagovara stranu vlade u Kijevu pa događaje na Krimu smatra agresijom. - Sudjelujemo i u sankcijama. Neke tvrtke trpe posljedice, na području izvoza, ali unatoč tome postoji velika podrška za takav pristup. Vrlo je bitno zauzeti stajalište i suprotstaviti se Rusiji - smatra.

‘Nismo ksenofobni’

Dotaknuli smo se i pitanja imigranata - goruće teme u nizu država EU, pa i u Danskoj. Ona se, nakon prvotnog priljeva radne snage s Balkana i iz Turske, počela suočavati s dolaskom imigranata iz zemalja kao što su Irak, Pakistan i Somalija. To je, tvrdi Ehrenreich, nova situacija na koju se Danska treba prilagoditi.

- Dansko društvo nije ksenofobno i definitivno nije rasističko. No, Danska nije SAD koji su osnovali i izgradili imigranti, Britanija ili Francuska. Radi se o drugačijoj državi i jednostavno joj treba da se prilagodi na ovu, drugačiju situaciju, a te stvari izazivaju rasprave kao, uostalom, i drugdje - objašnjava Ehrenreich.

Posebno je pitanje muslimanskih imigranata u Danskoj, u kojoj živi oko 270 tisuća muslimana. - Oni imaju ista prava kao i svi drugi. No, pošteno je reći da su neki Danci zabrinuti jer se radi o drugačijoj kulturi, religiji, pristupu. Ipak, vlasti su vrlo aktivne po tom pitanju. No, bilo bi pogrešno zatvoriti oči i ustvrditi da nema problema.