Iranski predsjednik Masud Pezeškian obnovio je ideju o premještanju glavnog grada te zemlje zbog sve većih izazova s kojima se suočava sadašnji glavni grad Teheran, a kojeg muče prometne gužve, nestašice vode, loše upravljanje resursima, ekstremno onečišćenje zraka i slijeganje tla uslijed prirodnih procesa i ljudske aktivnosti, piše France24.
Pezeškian je u rujnu rekao da ‘nemamo drugog izbora nego premjestiti ekonomsko i političko središte zemlje na jug i blizu mora‘.
Ta ideja, zapravo, nije nova i sporadično se pojavljivala nakon Islamske revolucije 1979., no svaki put je odbačena zbog enormnih troškova tog poduhvata.
No u siječnju je glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani rekla da vlasti razmatraju moguće preseljenje i to u regiju Makran.
Makran je uglavnom nerazvijeno obalno područje u Omanskom zaljevu, koje s jedne strane graniči sa siromašnom pokrajinom Sistan-Baluchistan, a s druge s pokrajinom Hormozgan.
‘Makran je ‘izgubljeni raj‘ kojeg moramo transformirati u buduće gospodarsko središte Irana i regije‘, rekao je ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
Oživljavanje planova preseljenja ponovno je pokrenulo raspravu o njihovoj nužnosti, a mnogi ističu povijesni i strateški značaj Teherana.
Zastupnik Ali Khazaei rekao je da koji god budući grad bude odabran, mora uzeti u obzir ‘bogatu kulturu‘ Irana.
PROČITAJTE VIŠE - Indonezija seli glavni grad, dosadašnja metropola koja tone ostaje ekonomski centar
Grad muče silni problemi
Teheran, kojeg je Muhamed-han Kadžar proglasio glavnim gradom 1786. godine, služio je kao političko, administrativno i kulturno središte Irana više od dva stoljeća.
Pokrajina Teheran trenutačno je dom za oko 18 milijuna ljudi, kao i dva milijuna ljudi koji tijekom dana dolaze u grad na posao, rekao je guverner Mohamad Sadegh Motamedian.
Teheran nema izlaz na more I leži na visoravni u podnožju snijegom prekrivenog planinskog lanca Alborz. U ovom velegradu, visoki se neboderi izmjenjuju s povijesnim palačama, užurbanim tržnicama i zelenim parkovima.
S druge strane, regija Makran je poznata po ribarskim selima, pješčanim plažama i drevnoj povijesti koja datira još iz vremena Aleksandra Velikog.
Ipak, mnogi se protive mogućem preseljenju.
‘Ovo bi bio potpuno pogrešan potez jer Teheran doista predstavlja Iran. Ovaj grad je simbol povijesne dinastije Qajar, simbol modernosti i urbanog života‘, rekao je 28-godišnji inženjer Kamjar Babaei, stanovnik glavnog grada.
Profesor urbanog planiranja Ali Kaksar Rafsanjani naglasio je ‘strateški položaj‘ Teherana.
Grad je ‘siguran i prikladan u izvanrednim i ratnim situacijama‘, rekao je I dodao da je Makran ‘vrlo ranjiv‘ jer se nalazi u Omanskom zaljevu.
Skupo preseljenje
Bivši gradonačelnik Teherana Piruz Hanači kaže da se problemi glavnog grada mogu riješiti, no potrebne su mjere za razvoj grada i znatna ulaganja. Nije, međutim, rekao koji bi bio iznos tih ulaganja.
U travnju 2024., tadašnji ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi rekao je da bi preseljenje prijestolnice moglo koštati ‘oko 100 milijardi dolara‘.
Lokalna novinska agencija ISNA odvagala je prednosti i nedostatke preseljenja u Makran, rekavši da regija ima ‘potencijal da postane važno komercijalno i gospodarsko središte‘.
No, također je istaknuto da bi preseljenje dodatno povećalo ionako teška financijska opterećenja Irana, koja su dijelom rezultat više desetljeća međunarodnih sankcija.
PROČITAJTE VIŠE - Deset milijuna ljudi seli se iz metropole u džunglu, eksperti ogorčeni: ‘Sprema se katastrofa!‘
Iranski list Etemad je među prednostima preseljenja u Makran naveo ‘regionalni razvoj, pristup otvorenom moru i smanjenu osjetljivost na potrese‘, za razliku od Teherana koji je na trusnom području.
No dodao je da bi taj potez predstavljao goleme logističke izazove koji bi značajno poremetili živote građana.
Neki su tome dodali i ranjivost regije Makran na klimatske promjene.
‘Klimatske promjene i nedostatak vode u regiji Makran, u kombinaciji sa sve višim temperaturama i smanjenjem količine oborina, stvorili su vrlo osjetljive uvjete okoliša koji ograničavaju potencijal razvoja‘, napisao je Kabar Online citirajući ekologa Hoseina Moradija.
No Banafšeha Kejnouša, suradnica na Međunarodnom institutu za iranske studije, smatra da bi izbor Makrana mogao biti strateški važan potez.
‘Odabirom Makrana kao mogućeg sljedećeg glavnog grada, Iran se želi natjecati s morskim lukama poput Dubaija i Gvadara‘ u susjednom Pakistanu, rekla je u objavi na X.
Dodala je da će to pružiti poticaj obližnjem obalnom gradu Čabaharu da se razvije ‘unatoč sankcijama‘ i, što je ključno, ‘ponovno potvrditi ulogu Irana kao važnog igrača u plovnom putu Perzijskog zaljeva‘.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....