Teheran je mirovni sporazum uvjetovao prekidom rata u Libanonu, testirajući može li američki predsjednik Donald Trump držati Izrael pod kontrolom, piše londonski Times. Neprestani napadi Izraela na jug Libanona prijetili su ponovnim rasplamsavanjem većeg sukoba i otežavali pregovore SAD-a i Irana. Preliminarnim sporazumom od 17. lipnja objavljena je obustava vojnih operacija na svim bojištima, pa i u Libanonu, no potpisnici su samo Iran i SAD.
Izrael je dosad odbijao poštivati primirje između Irana i SAD-a dogovoreno 7. travnja, no u nedjelju je SAD natjerao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da prestane s napadima na jug Libanona. Više od milijun ljudi izbjeglo je iz južnog Bejruta nakon izraelske naredbe za evakuaciju, u izraelskim napadima ubijeno je više od 3500 ljudi u Libanonu, prenosi američki NPR.
No Izrael nije prisiljen povući se iz južnog Libanona, a Netanyahu je u ponedjeljak potvrdio da će trupe IDF-a ostati raspoređene na tom području koliko god bude potrebno. Izrael je izveo invaziju na Libanon, što objašnjavaju potrebom da zaštite svoja pogranična područja od napada Hezbolaha, šijitske milicije koju podržava Iran.
Os otpora
Izrael je pristao obustaviti napade na Hezbolah, no novi napadi nisu isključeni. "Naši borci u južnom Libanonu imaju punu slobodu djelovanja kako bi spriječili bilo kakvu izravnu ili rastuću prijetnju njima ili stanovnicima sjevera", rekao je Netanyahu. Libanonska vlada nada se da bi Izrael mogao predati okupirane teritorije libanonskoj vojsci.
Hezbolah je izrastao u najmoćniju miliciju na Bliskom istoku. On je glavni oslonac Iranu, najjača skupina koju Iran podržava, nakon jemenskih hutista te Hamasa i Islamskog džihada u Gazi, navodi agencija Bloomberg. Stručnjaci na koje se agencija poziva tvrde da je Hezbolah puno bliži iranskom režimu od Hamasa i hutista. Od ubojstva lidera Hasana Nasralaha Hezbolahom direktno upravlja Iranska revolucionarna garda. Zapovjednik Hezbolaha Hasan Nasralah ubijen je u izraelskom zračnom napadu na zapovjedništvo Hezbolaha u Bejrutu u rujnu 2024. godine.
Počinju novi pregovori Izraela i Libanona, zasjenjeni su iranskom željom za kontrolom
Izrael udara na Hezbolah jer je Hezbolah pucao na Izrael nakon što je izraelska vojska pokrenula krvavu odmazdu za Hamasov napad na Izrael u listopadu 2023. Nekoliko dana poslije Hezbolah je izveo napade na sjever Izraela. Sada je jasno da je Iran sumnjao u efikasnost te taktike, rekao je stručnjak za Hezbolah u Atlantic Councilu Nicholas Blanford. Izrael je pokrenuo opsežnu operaciju uništenja Hezbolaha.
Hezbolah je ponovno počeo s napadima na Izrael u ožujku, nakon što su SAD i Izrael napadom 28. veljače počeli rat s Iranom. Hezbolah se redovito naziva proiranskom skupinom, ali tek je sada prvi put u povijesti došao u sukob s Izraelom ne na temelju svojih izračuna, nego na temelju iranskog zahtjeva, ističe za The Times Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine (ICG). Ni sada Teheran ne želi okrenuti leđa Hezbolahu jer ako se rat nastavi, ponovno će mu trebati "os otpora" Hezbolaha i hutista.
Okupacija juga Libanona
Poput Hamasa, Hezbolah nije samo vojna skupina, nego i politička stranka i jaka socijalna mreža. Muslimani šijiti čine oko 30 posto stanovništva Libanona, Hezbolah je osnovan 1982. kao reakcija na izraelsku okupaciju juga Libanona. Izraelci su tada okupacijom htjeli riješiti napade palestinskih skupina na Izrael.
Prema sporazumu o prekidu vatre iz studenoga 2024., Izrael je zadržao pet vojnih punktova u južnom Libanonu, a posljednjih mjeseci zauzeo je ukupno 15 punktova, pa drže liniju deset kilometara dalje od granice. Izrael je zračnim napadima sravnio sa zemljom veći dio južnog predgrađa Bejruta gdje je Hezbolah imao sjedište, piše Bloomberg. Pozvali su stanovništvo na evakuaciju, uz upozorenje da se nitko neće moći vratiti kući sve dok Hezbolah predstavlja prijetnju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....