Iran i Oman blizu su finalizacije predloženog okvira za komercijalni brodski promet kroz Hormuški tjesnac, ali sporazum neće automatski dovesti do nastavka prometa tim plovnim putom, poručio je u četvrtak zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Garibabadi u intervjuu za iransku državnu novinsku agenciju IRNA, uz dodatak da vlasti u Teheranu ne pregovaraju sa SAD-om, iako se o tome piše u medijima.
Tekući pregovori između Irana i Omana ključni su jer bi mogli dovesti do potpunog obnavljanja prometa kroz najvažnije svjetsko energetsko čvorište. Garibabadi je napomenuo da traju više od tri tjedna i da su omogućili postizanje općeg dogovora o predloženim rutama za dolazni i odlazni brodski promet. U razgovorima se raspravljalo i o tehničkim pitanjima, sigurnosti i suverenitetu Irana i Omana te o prijedlogu za uspostavu zajedničkog koordinacijskog centra za upravljanje pomorskim prometom i prikupljanje informacija s brodova.
Procurio konačni sporazum? Poražavajući je i alarmantan
Prema predloženom aranžmanu, dio novih koridora za dolazni i odlazni promet prolazit će kroz iranske vode, što je odstupanje od sustava koji je funkcionirao desetljećima, prema kojem se komercijalni promet odvijao kroz omanske vode, napomenuo je Garibabadi. Dodao je da će predložena ruta u početku biti na snazi dva do četiri mjeseca ili možda dulje, a njezina provedba zahtijevat će zasebnu odluku najvišeg iranskog vodstva.
"Ovaj sporazum sam po sebi ne znači da će Hormuški tjesnac biti ponovno otvoren", rekao je iranski dužnosnik, dodajući da njegovo otvaranje i dalje ovisi o određenim preduvjetima. A oni se odnose na Sjedinjene Države koje Iran optužuje za ponovno pokretanje pomorske blokade, nastavak vojne akcije i ponovno uvođenje sankcija. SAD je nastavio napade nakon što je Iran pucao na brodove koji su prolazili kroz tjesnac.
Jedna od glavnih točaka neslaganja između Teherana i Washingtona je iranska prijetnja uvođenjem pristojbe plovilima koja žele prijeći tjesnac. Iran traži pristojbe između pet i sedam posto cijene tereta s brodova koji koriste tjesnac, prema riječima visokog iranskog dužnosnika kojeg je citirao Reuters. Oman raspravlja o pristojbama od oko tri posto, a Washington ne želi nikakve pristojbe.
U utorak je američki predsjednik Donald Trump upozorio da će Iran biti "vrlo teško pogođen" ako se tjesnac ne otvori "vrlo brzo". I drugi američki dužnosnici su više puta ponovili da nikad neće pristati na to da Iran kontrolira pristup najvažnijoj svjetskoj trgovinskoj ruti za opskrbu energijom.
Američki potpredsjednik J. D. Vance u srijedu je upozorio da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i zahtijevati vrijeme, ocijenivši da su "Iranci izuzetno teški ljudi" i da imaju "fragmentiran sistem". Dodao je kako je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsjednika Sjedinjenih Država.
CNN: Iran je pronašao slabu točku, ugroženi su bilijuni dolara
"Mislim da će se na kraju dogoditi to da će cijene nafte, koje su danas bile 79 dolara, pasti i ostati niske. Iran nikad neće imati nuklearno oružje, a Sjedinjene Američke Države bit će u jačoj poziciji", rekao je Vance.
Ali, s Trumpom se nikada ne zna što slijedi. Početkom lipnja je američki predsjednik zaprijetio da će SAD napasti Oman ako ta država zajedno s Iranom pokuša kontrolirati Hormuški tjesnac. Time je reagirao na izvješće iranske državne televizije o nacrtu sporazuma prema kojemu bi Iran i Oman zajednički regulirali promet u Hormuzu.
"Oman će se ponašati kao i svi ostali ili ćemo to morati dignuti u zrak", odgovorio je Trump na pitanje bi li prihvatio takav sporazum. Nekoliko dana poslije, u noći 15. lipnja, Donald Trump je najavio sklapanje mirovnog sporazuma s Iranom i otvaranje Hormuškog tjesnaca.
"Ovime dajem puno dopuštenje za nesmetano otvaranje Hormuškog tjesnaca i istodobno odobravam trenutačno ukidanje pomorske blokade od strane Sjedinjenih Država. Brodovi svijeta, upalite motore. Neka nafta teče!", izjavio je američki predsjednik.
Prema nacrtu sporazuma (formalno "memorandum o razumijevanju"), Iran je morao odmah deblokirati Hormuški tjesnac za prolazak svih komercijalnih brodova, a zauzvrat SAD ukinuti pomorsku blokadu iranskih luka. Osim toga, Washington se obvezao ukinuti naftne sankcije protiv Irana na određeno razdoblje, što bi Iranu omogućilo prodaju nafte i ostvarivanje prihoda.
Zauzvrat, Iran se trebao obvezati da neće proizvoditi niti nabavljati nuklearno oružje te da će održavati status quo u nuklearnom području dok se ne postigne konačni sporazum. To znači da će se Teheran suzdržati od daljnjeg obogaćivanja uranija i širenja svojih nuklearnih postrojenja tijekom pregovora. Mir je potrajao dvadeset dana, a onda su opet počeli sukobi, no Iranci ne žele popustiti. Iranski režim želi naplaćivati prolazak kroz tjesnac, ali SAD, Kina i mnogi drugi to odbijaju.
U tome ih podržava međunarodno pravo. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) jamči brodovima i zrakoplovima svih država tzv. pravo na tranzitni prolaz kroz međunarodne tjesnace koji spajaju dijelove otvorenog mora. Pravila UNCLOS-a izričito navode da priobalne države ne smiju ometati taj tranzit, ali mogu naplaćivati samo ograničene naknade za konkretne usluge, kao što su pilotaža (vođenje broda) i tegljenje.
Drugo je kada se radi o kanalima poput Sueskog i Panamskog, koji su umjetni vodeni putovi koje su suverene države sagradile i koje održavaju uz goleme troškove. Ali, oba ta kanala naplaćuju takse koje su u prosjeku upola manje od iznosa koji sada traži Iran.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....