JULIETA VALLS NOYES

INTERVJU S AMERIČKOM AMBASADORICOM Otkrila nam je što Trumpova pobjeda znači za odnose RH s SAD-om i progovorila o utjecaju Moskve u regiji

Rusija se ponaša bitno drskije i agresivnije na svjetskoj sceni i to je vidljivo iz njezina ponašanja u Ukrajini. S velikim smo zadovoljstvom primili informaciju da se premijer Plenković, prilikom svog prvog boravka u Europskom vijeću u Bruxellesu susreo s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom
 Boris Kovačev / CROPIX

Sjedinjene Američke Države u Hrvatskoj predstavlja ambasadorica, gospođa Julieta Valls Noyes koja je stigla krajem ljeta prošle godine. Hrvatska je već ugošćivala ambasadorice, i sada predstavljaju značajan dio diplomatskog kora, a i uz svima poznatog Petera Galbraitha za mjesto prvog službenog predstavnika SAD-a u Hrvatskoj bilo se spominjalo žensko ime. Dolazak pak ambasadorice Valls Noyes u trenutku kad je prva žena u Americi krenula u utrku za Bijelu kuću mnogi su već bili vidjeli kao znak da će žene preuzeti Sjedinjene Države. Naime, kao moguća se državna tajnica spominjala sadašnja pomoćnica, u ovim krajevima jako dobro poznata Victoria Nuland. Dakle, ambasadorica Valls Noyes u Zagrebu je provela veći dio američke predizborne kampanje, a u srijedu, kad se očekivalo proglašenje pobjednika, organizirala doručak kako bi se obratila hrvatskoj javnosti. Odmjerena, diplomatski jasna, poručila je okupljenima, nakon što je Hillary Clinton priznala poraz, da će Hrvatska ostati američkom saveznicom (Donald Trump je u kampanji poručio svim članicama NATO-a koje imaju izdvajanje za obranu manje od 2 posto da ne računaju na bezuvjetnu američku podršku, a Hrvatska je u toj skupini) te, pojednostavimo, da neće biti većih promjena u politici.

I kod svih ostavila dojam da joj se može vjerovati. Jer, riječ je o izuzetno iskusnoj diplomatkinji koja iza sebe, uz muža (umirovljenog diplomata) i troje djece, ima vrlo respektabilnu karijeru. Službu je počela 1985. godine, a među prvim su pozicijama bile Gvatemala i Panama. U potonjoj je zemlji kao voditeljica Političkog odjela u ambasadi od 1999. do 2002. organizirala svečanu predaju Panamskog kanala pod kontrolu te države, ali i ispregovarala sporazum o statusu američkih snaga, za što je dobila Nagradu za istaknute zasluge. Radila je i u ambasadi u Madridu te Svetoj Stolici, bila je vicekonzulica na meksičkoj granici, a u Državnom tajništvu je bila na vrlo interesantnim i zahtjevnim poslovima: zamjenica direktora Operativnog centra, 24-satnog središta za upravljanje krizama i komunikacije Državnog tajništva, direktorica Ureda za multilateralna i globalna pitanja u Odjelu za demokraciju, ljudska prava i rad te zamjenica direktora Ureda za planiranje politike i koordinacije za zapadnu hemisferu.

Neposredno prije dolaska u Hrvatsku bila je zamjenica pomoćnika državnog tajnika u Odjelu za europske i euroazijske poslove, a prije toga zamjenica izvršnog tajnika na poslu nadgledanja pripreme materijala i putovanja državnog tajnika: orgainizirala je gotovo 20 putovanja dva državna tajnika i proputovala gotovo 300.000 kilometara i posjetila sve kontinente.

Ambasadorica Valls Noyes je osim toga izuzetno simpatična osoba, vedra, vesela i otvorena, u ovih godinu dana izuzetno prisutna na brojnim javnim događajima u Zagrebu i Hrvatskoj. A njezine aktivnosti možete pratiti i na njezinu Twitteru. No, kako kažu naši drugi diplomatski izvori, izuzetno učinkovita i kad to situacija zahtijeva čvrsta i nepokolebljiva, ali uvijek spremna na traženje kompromisa koji bi išao u korist Hrvatske i Sjedinjenih Država.

Razgovarali smo u četvrtak u njezinu uredu u ambasadi u Buzinu s pogledom na polja i Jakuševac.

Gospođo ambasadorice, Amerika je izabrala novog predsjednika. Što, kao profesionalna diplomatkinja, možete reći našim čitateljicama i čitateljima o rezultatu izbora?

- To je bila vrlo duga, iscrpljujuća i, otvoreno govoreći, teška kampanja. Rezultati izbora su pokazali da su američki građani prilično podijeljeni. No, ljepota ovih, ali i ljepota svih izbora u Sjedinjenim Državama je u tome da se nakon što izbori završe obje strane približe. Čuli ste izjave izabranog predsjednika Trumpa, državne tajnice Clinton i predsjednika Obame, gubitnica je priznala poraz i čestitala pobjedniku, predsjednik na odlasku je čestitao izabranom predsjedniku i odmah ga pozvao u Bijelu kuću. Novi, izabrani predsjednik pozvao je na ujedinjavanje američkog naroda te obećao da neće biti predsjednik samo onih koji su ga izabrali nego i onih koji su glasali protiv njega, i to je uistinu važan dio američke demokracije. Čak i nakon tako teške kampanje dolazi do zbližavanja i ujedinjavanja zemlje. Dakle, bilo je teško, bilo je dugo, ali sada je trenutak da naša zemlja krene zajedno dalje.

Mnoge u Hrvatskoj zbunjuje sustav elektora. Neki čak i u američkim medijima ističu da je riječ o anakronom modelu i da nije dobar za demokraciju.

- Riječ je o mehanizmu koji su definirali naši utemeljitelji, koji je zapisan u našem Ustavu. I ovo je peti slučaj da kandidat koji je osvojio više općih glasova nije osvojio elektorski kolegij. No, taj je model zamišljen kako bi jamčio jednaku zastupljenost za svaku saveznu državu i kako bi mnogostrukost pogleda bila uzeta u obzir. Informacije o tome možete naći, mislim, na našem Twitteru.

Nažalost, nisam stigao pratiti Twitter ambasade jer smo radili posebne priloge o izborima.

- Da, i ja sam bila iznenađena, imali ste više stranica o američkim izborima nego o Justinu Bieberu. Ili o Borisu Johnsonu.

U Hrvatskoj ste već godinu dana. Kako ocjenjujete suradnju naših dviju država i koju nam budućnost predviđate?

- Prije svega mislim da su odnosi između naših zemalja izvanredni i poboljšavaju se doslovce svaki dan. Imamo izuzetno snažnu suradnju na sigurnosnom planu, gdje naši vojnici već godinama služe doslovce rame uz rame u brojnim misijama, prije svega u Afganistanu i na Kosovu. Nastavit ćemo suradnju u mirovnim misijama UN-a i NATO-a. Bila sam nedavno u Slunju, gdje sam vidjela sjajan primjer bilateralne suradnje gdje su naši vojnici pristigli iz Njemačke sudjelovali u vježbi s hrvatskim vojnicima. I tu je bila više nego jasna snaga partnerstva. Ali također i osobni odnosi među našim vojnicima, prijateljstvo među njima koje je bilo predivno vidjeti. No, suradnja postoji i na drugim područjima, a ambasada u Zagrebu se fokusira na tri ključna polja: zajednička sigurnost, zajednički prosperitet i zajedničke vrijednosti. Definitivno je puno suradnje na području energije, zatim pitanje vladavine prava, zatim regionalni odnosi. Dakle, da ponovim i zaključim, surađujemo na puno razina i ta je suradnja snažnija svaki dan.

Spomenuli ste suradnju po pitanju energije.

- Hrvatska ima potencijal i mogućnost da bude regionalni centar za energetsku sigurnost za cijelu jugoistočnu Europu. I mislim da je to vrlo važno kad je riječ o pitanju energetskih pravaca i izvora dobave kako ne bi postojala monopolistička kontrola nad tim vrlo važnim sektorom koji je toliko važan za prosperitet i sigurnost Hrvatske i njezinih susjeda. Puno je rasprava i vidimo napredak da se uspostavi LNG terminal na otoku Krku, i to plutajući kao jeftinija varijanta koja se brže može staviti u pogon. I sad je vrijeme da se to konačno ostvari. Sada je važno da Vlada donese odluku o dioničarima, suvlasnicima i tu je uloga Vlade izuzetno važna jer odgovornost za cijeli projekt je raspodijeljena na više ministarstava i potrebna je koordinacija. I nužna je vrlo ozbiljna rasprava s poslovnim konzorcijem koji je izabran za rad na tom projektu, zatim traženje izvora financiranja, gdje je potrebno uključiti EU fondove i raditi s konzorcijem. Osim toga, potrebno je početi raditi na interkonekciji plinovoda kako bi plin mogao lako stići do planiranih tržišta. Puno je energije i vremena uloženo u stvaranje okvira za projekt i sada je vrijeme da se realizira.

Ima puno ljudi u Hrvatskoj koji vole teorije zavjere.

- Hrvatska nije jedina kad je riječ o tome.

Neki od njih kažu da SAD inzistira na LNG terminalu kako bi nam mogao prodavati svoj plin.

- Mislim da je to uistinu smiješno. Hrvatska bi trebala biti zainteresirana za taj projekt jer će dovesti do pada cijene energije u Hrvatskoj, a od sve energije koja će ići u susjedne zemlje i na druga tržišta Hrvatska će ostvarivati značajan profit. Stručnjak Europske komisije je na nedavnom sastanku u Saboru izjavio kako je potencijal za Hrvatsku da na tom projektu zaradi puno novca izuzetan. No, taj projekt ima izuzetnu stratešku vrijednost jer donosi energetsku sigurnost i diverzifikaciju izvora u ovom dijelu svijeta.

Kako američke tvrtke i američka vlada ocjenjuju investicijsku klimu u Hrvatskoj?

- Američke tvrtke donose odluke o ulaganju isključivo na temelju komercijalnih kriterija. Mislim da je u tom svjetlu izuzetno važna nedavna odluka IBM-a da u Hrvatskoj uspostavi poslovni centar jasna naznaka da vide hrvatske radnike kompetentnima, da vide snažan potencijal radne snage te da je operacija niskobudžetna. I to je signal da postoji potencijal za ulaganja. Dakle, Hrvatska se natječe na svjetskom tržištu investicija, sve zemlje u svijetu se natječu i žele nove investicije. Svaka od zemalja u kojima sam službovala postavljala je isto pitanje - kada će nam doći američke investicije.

Možda ipak ne Sveta Stolica.

- Ha, ha. Svaka zemlja želi američke investicije. Ali, to je odgovornost svake pojedine zemlje da kreira uvjete, investicijsku klimu koja će privući ulaganja. Za to je ključno da se investitori osjećaju sigurnima kad je riječ o vladavini prava, sigurnosti ugovora, brzom rješavanju ulagačkih sporova, stvarima kao što je registriranje vlasništva, poreznim zakonima. Cijeli je niz faktora koji utječu. Znam da se Vlada premijera Andreja Plenkovića fokusira na ta pitanja i da postoji niz poteza koje planiraju kako bi poboljšali investicijsku klimu. I rado ćemo im u tome pomoći ako postoji neka uloga koju SAD u tome može odigrati.

Spomenuli ste i sigurnosnu suradnju.

- Kao partneri i saveznici u NATO-u imamo obvezu, Hrvatska, SAD i ostalih 26 članica, za zajedničku obranu. I napad na jednoga je napad na sve nas. I nije tu samo obveza vezana uz Savez, već i uz prijateljstvo i obveze koje proizlaze iz bliske suradnje da dijelimo informacije, pružamo podršku jedni drugima i da surađujemo na sve načine koji nam mogu pomoći da zaustavimo bilo koju prijetnju koja se može pojaviti.

I konačno, pitanje koje je stalno prisutno: kako stoji stvar s ukidanjem viza?

- Dakle, da još jednom ponovimo. Uvjete za ukidanje viza propisuje američki Kongres i oni su dobro poznati. Predsjednik i administracija nemaju nikakvog utjecaja na ta pravila. Hrvatska za sada ne ispunjava te uvjete. No, kako bismo hrvatskim građanima olakšali obnavljanje viza, mi smo ovdje u ambasadi, u mjeri u kojoj nam je to dopušteno, prije nekoliko mjeseci lansirali novi program. Cijeli postupak stavili smo na internet i sada oni više ne moraju dolaziti ovamo. I imamo jako pozitivne reakcije građana, jako puno ljudi koristi tu mogućnost. Mi, dakle, činimo što je u našoj moći, ali konačna je odluka na Kongresu.

Sve se otvorenije govori o snažnom utjecaju Rusije u regiji. Vidite li ga i u Hrvatskoj?

- Mislim da je jasno da se Rusija ponaša bitno drskije i agresivnije na svjetskoj sceni i to je vidljivo iz njezina ponašanja u Ukrajini. Jednako tako iz nastojanja da se onemogući ulazak Crne Gore u NATO. Vidimo i izvještaje o mogućem pokušaju utjecaja na ishod izbora u toj zemlji. Dakle, Rusija svakako igra bitno oštriju ulogu. Kad je riječ o Hrvatskoj, s velikim smo zadovoljstvom primili informaciju da se premijer Plenković, na svom prvom boravku na Europskom vijeću, odmah nakon fomiranja Vlade, u Bruxellesu na marginama sastanka susreo s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom. Tom je prigodom još jednom jasno dao do znanja da Hrvatska u potpunosti podržava ukrajinski teritorijalni integritet i suverenitet te zapadne vrijednosti prava na samoodređenje i sigurnost te na otvoreno suprotstavljanje ruskom nasilništvu. To je bio vrlo jak i pozitivan signal jer su to vrijednosti koje dijeli SAD i drago nam je da su nam zajedničke s Hrvatskom.

U Hrvatskoj se s velikim interesom promatra inicijativa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o poveznici Baltik, Jadran, Crno more. No, i ovdje postoje teoretičari zavjere koji tvrde da je to stvarno američka inicijativa.

- To je stvarno inicijativa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Mi samo mislimo da je riječ o izvanrednoj ideji i inicijativi i mi apsolutno podržavamo njezinu viziju i njezin strateški pristup tim pitanjima. Dakle, ideja je izvorno hrvatska, a SAD je snažno podržava. Riječ je o važnoj inicijativi koja okuplja 12 zemalja članica EU uz istočni europski bok, zemalja koje, iako predstavljaju 22 posto stanovištva EU, imaju samo 9 posto udjela u BDP-u EU. Dakle, jasno je da je riječ o zemljama koje imaju ogroman potencijal za rast zbog velikog broja stanovnika i lokacije, ali riječ je o zemljama koje moraju učiniti više po pitanju uzajamnog povezivanja kad je riječ o energiji, infrastrukturi, trgovini, ulaganjima. Mi vidimo veliki potencijal u toj regiji i upravo je zato riječ o vrlo uzbudljivoj inicijativi na koju gledamo s velikim interesom i podrškom. I drago nam je što će Poljska iduće godine biti domaćinom novog sastanka inicijative. Osim toga, ambasada SAD-a, iako ovo nije, ponavljam, američka inicijativa, organizirat će posjet dva ugledna stručnjaka krajem ovog mjeseca. To su Dávid Korányi, direktor inicijative za euroazijsku energetsku budućnost u Atlantskom vijeću, i Ian Brzezinski, jedan od vodećih ljudi u Brent Scowcroft Centru za međunarodnu sigurnost. Oni će se u Zagrebu sresti s brojnim dužnosnicima i stručnjacima i raspraviti pitanja vezana uz inicijativu predsjednice Grabar-Kitarović. Njih su dvojica nedavno objavili izvješće “Kompletiranje Europe”, a imaju bogato iskustvo koje mogu podijeliti kako bi ta inicijativa bila plodonosna. Fokusirat će se na geostrateške prednosti regionalne suradnje i područja potencijalnog rasta za Hrvatsku na području energije, trgovine, transporta i digitalnog sektora. Riječ je o posjetu koji dolazi u pravi trenutak i vezan je uz inicijativu koja je započela u pravi trenutak.

Kako vam je bilo raditi kao diplomatkinji, dakle ženi, u Vatikanu?

- Predivno. Bilo je sjajno, uživala sam. Bilo je to interesantno razdoblje, bilo je jako puno tema od zajedničkog interesa, prije svega pitanje ilegalne trgovine ljudima. Stekla sam puno prijatelja koji su mi ostali prijatelji. Bilo je to predivno iskustvo.

Organizirali ste i posjet predsjednika Baracka Obame?

- Da, njegov prvi posjet, dok je papa još bio Benedikt XVI. Došao je i kasnije posjetiti papu Franju, ali tada sam već bila otišla.

Bili ste i u Gvatemali.

- Da, ondje mi se rodila kći.

Kako vidite razvoj stanja u tom dijelu svijeta?

- Da, imaju niz problema vezanih uz sigurnost, demokratske vrijednosti, razvoj slobodnog tržišta i ostvarivanje koristi od toga te pomoć onima najpotrebitijima. Puno je izazova u toj regiji i SAD je više nego spreman pomoći kako bi te zemlje ostvarile svoje potencijale.

A sada jedno od posljednjih pitanja: čiji je pršut bolji, hrvatski ili španjolski.

- Da.

Hvala.

- Ali niste me pitali za talijanski.

Ne, budući da ste službovali u drugoj zemlji, Svetoj Stolici. I konačno, radio sam puno intervjua s ambasadorima i svaki put ih pitam kako im se sviđa Hrvatska. Vas želim pitati što vam se u Hrvatskoj ne sviđa?

- (Šutnja) To je jako teško pitanje. Jer, ja stvarno volim Hrvatsku, ljudi su tako topli u ovoj izuzetno lijepoj zemlji. S izvanrednom hranom, divnim vinom i vrlo bogatim kulturnim životom. Ali reći ću vam što me čini tužnom. Kad šećem Zagrebom i vidim predivnu arhitekturu i predivne zgrade i svu tu ljepotu koja je izložena turistima da je vide, rastuže me grafiti po zidovima. Rastužuje me što ljudi ne cijene tu ljepotu i misle da je smiju okaljati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:11