INTERAKTIVNA KARTA Ugledni ekonomisti s Oxforda utvrdili: Ovih 40 država nadrapalo bi u slučaju usporavanja rasta Kine. Među njima je i Hrvatska

Već nekoliko mjeseci svjetskim tržištima širi se bojazan da će kinesko gospodarstvo u narednim godinama rasti manje od očekivanja. Predviđanja koja su napravili stručnjaci s Oxford Economics, a prenio ih je Telegraph , pokazuju kako bi sporiji rast BDP-a u Kini utjecao na 40 drugih država diljem svijeta, uključujući Hrvatsku.

Prognoza koju su iznijeli stručnjaci dosta je crna i predviđa 4.8 postotnih poena manji rast BDP-a u Kini kroz naredne dvije godine (pretpostavka je da će se drastično smanjiti investiranje u nekretnine) u odnosu na situaciju u kojoj do pada kineske ekonomije ne bi došlo. To znači da bi se sa sadašnjih sedam posto, rast BDP-a spustio na tek nešto više od dva posto do 2018.

Razlozi za blagi početak panike na tržištima su rezultati slabiji od očekivanja koje je kineska ekonomija ostvarila u ovoj godini te signali da i vladajuća kasta u Pekingu smatra da im gospodarstvo previše usporava. Tako je prije mjesec dana ukinuta politika jednog djeteta u nadi da će se popraviti demografska slika stanovništva koje stari puno brže nego što ekonomski rast to može pratiti.

Stoga je kineska Komunistička partija pokrenula program ozbiljnih reformi kojima je cilj preorijentirati gospodarstvo ovisno o industriji i snažno orijentirano na izvoz prema modelu kojim dominiraju uslužne djelatnosti i u kojem rast pretežno generira potrošnja. Ako se taj prijelaz ostvari po planu, kineska ekonomija bi rasla između 7 i 8 posto godišnje (kao u periodu 2012-14) i razloga za brigu ne bi bilo.

No, za slučaj da se to ne ostvari posljedice za cijeli svijet mogle bi biti drastične, s gotovo sigurnim ulaskom u novu recesiju. Kinesko gospodarstvo drugo je najveće na svijetu i prema procjenama CIA World Factbook u 2014. je njihov BDP (mjeren po kumulativnoj kupovnoj moći) oko 18 bilijuna dolara. Cijela EU tek je neznatno ispred, dok je gospodarstvo SAD-a manje za oko 650 milijardi dolara, stoga je logično da će kinesko usporavanje za sobom povući cijeli svijet.

"Pad kineske ekonomije imao bi dalekosežan utjecaj na globalnu ekonomiju, pogotovo na rastuća tržišta, iako ni napredne ekonomije ne bi ostale imune", rekao je Jamie Thompson, čelnik odjela za makroekonomska predviđanja na Oxford Economics. Primjerice, smanjili bi se kineski apetiti za raznim sirovinama, od različitih metala pa sve do nafte, čija bi cijena mogla pasti na 36 dolara po barelu (trenutno se kreće oko 44).

Najgore bi prošla ruska ekonomija čiji bi rast BDP-a bio manji za 4.2 postotna poena. Kod Čilea bi ta brojka iznosila -3.8 postotnih poena, u Južnoj Koreji -3.3, dok bi gospodarstva Saudijske Arabije, Australije i Japana rasla 2.6 postotnih poena manje nego u slučaju da ne dođe do kineskog pada. Velike zapadne demokracije bi se mnogo bolje nosile s padom - SAD, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka bi osjetili manji rast između 0.7 i 0.9 postotnih poena.

No, Hrvatska bi, s obzirom na krhko stanje naše ekonomije, smanjenje rasta za 1.2 postotna poena u razdoblju 2016-17 ipak malo jače osjetila.

Telegraph je objavio i interaktivnu kartu s prikazom utjecaja mogućeg kineskog ekonomskog sunovrata na svih 40 država. Kartu pogledajte OVDJE .