OSNIVAČ MICROSOFTA

INSPIRATIVAN ČLANAK BILLA GATESA 'Borba protiv polia u Indiji promijenila mi je sliku svijeta'

 AFP

Osnivač Microsofta, najbogatiji čovjek na svijetu i suosvnivač jedne od najjačih humanitarnih fondacija na svijetu Bill Gates, napisao je jako inspirativan članak za publikaciju “Reimagining India: Unlocking the Potential of asia’s Next Superpower” tvrtke McKinsey&Co.

Kao suvalsnik Bill and Melinda Gates fondacije opisao je kako mu je susret s borbom protiv polia u Indiji promijenio sliku svijeta i prenio dragocjenu lekciju koju možemo naučiti od Indijaca i primijeniti je na sve što mislimo da će nas dovesti do pravednijeg i boljeg života za sve, tajming je odličan, sad kad se baš ovdje pitamo kako se organizirati i što nam treba da bismo izborili bolji život za sve u društvu. Ovo je izvadak koji je iz članka prenio Wall Street Journal.

“Naša fondacija počela je raditi u Indiji prije deset godina, u vrijeme kad su mnogi strahovali da će zemlja postati žarište širenja HIV-a i AIDS-a. Otada smo se proširili na druga područja, uključujući cijepljenje, planiranje obitelji i razvoj poljoprivrede. U svemu tome Melinda i ja vidjeli smo mnoge primjere dramatičnog doprinosa koji daju siromašni Indijci, ali nigdje se ta snaga nije pokazala jasnije nego u borbi za iskorjenjivanje polia. Indijski uspjesi u tome su među najimpresivnijim uspjesima u svjetskom zdravstvu.

I Indiju sam počeo putovati 1980.-ih, privukla me fascinacija tom drevnom zemljom koja drži do svoje povijesti i gaji velike ambicije za budućnost. Imao sam profesionalni interes ali i osobni. Microsoft se širio, trebali smo sve više talenata i privukla me vitalnost i spontanost Indijaca.

Nekoliko godina kasnije s kolegama sam letio u Bangalore. Dok smo se približavali, kroz prozor sam ugledao područje gusto nabijenih, sićušnih ruševnih kuća koje se se protezale kilometrima. U tom trenutku jedan od mojih kolega iz Indije ponosno je izjavio: “U Bangaloreu nemamo slamova.” Zbog poricanja ili iz čiste nevinosti, moj prijatelj nije htio vidjeti “drugu” Indiju. Lako je zažmiriti na sirotinju. Ali ako to napravimo, ne vidimo sav potencijal društva.

Kad smo Melinda i ja pokretali svoju fondaciju u Indiji, upoznavali smo ljude iz područja kao što je to nad kojim smo onda letjeli. Bili su slabo obrazovani, lošeg zdravlja, živjeli u slumovima ili siromašnim ruralnim područjima - to su bili ljudi koje mnogi stručnjaci optužuju da vuku Indiju unatrag. Ali naše iskustvo bilo je suprotno: Ono što su drugi zvali slabost, moglo je biti velika snaga.

Godine 1988. oko 350.000 novih slučajeva polia godišnje uništavalo je djecu u 125 zemalja. Svjetska zdravstvena skupština postavila si je za cilj eliminirati tu bolest u cijelome svijetu. Napredovali su brzo. Do 1994. u Americi više nije bilo polia. Uskoro je zabilježen i zadnji slučaj u Kini, na Pacifiku, zadnji u Europi.

Do 2000. broj slučajeva polia smanjio se 99 posto, ali posao na suzbijanju nije bio 99 posto gotov. Preostali slučajevi ostali su koncentrirani u manjem broju zemalja a Indija je bila jedna od njih. Ništa čudno. Indijski urbani centri su među najgušće naseljenima na svijetu. Ruralne zajednice rasute su po nepreglednoj, često nedostupnoj zemlji. Država pati od loših sanitarnih uvjeta.

Njezinih 1,2 milijarde stanovnika su visoko mobilni i svake godine rodi se 27 milijuna novih Indijaca. Stručnjaci predviđaju da će polio prije biti eliminiran svugdje nego u Indiji. ali Indija ih je sve iznenadila: zemlja je više od dvije godine oslobođena polia. Indijski uspjeh mogao bi biti primjer za neke od najvaćnijih borbi za dobrobit ljudi na bilo kojem području. Ključna za indijski uspjeh bilo je sudjelovanje najsiromašnijih, najranjivijih članova društva.

Da bi uspjela, svaka tako velika kampanja mora imati jasan cilj, sveobuhvatan plan i precizno mjerenje napretka. Kampanja protiv polia u Indiji otišla je i korak naprijed: zatražila je i dobila podršku apsolutno cijelog indijskog društva, od liječnika preko običnih građana do najsiromašnijih seljaka.

Srce plana bila je jednostavna i inspirativna misija: pronaći djecu. Da bi pobijedili polio cijepljenjem morate pokriti do 95 posto populacije na ugroženom području. To se ne može izmjeriti osim ako ne znate koliko je točno tamo djece, gdje su i jesu li cijepljena.

Indija je na taj izazov odgovorila vojskom od više od 2 milijuna volontera koji su opisivali svako selo, kolibu i slam i organizirali cijepljenja. Krenuli su s najboljim kartama koje su mogli naći u Indiji i usput ih poboljšavali. Hodali su kilometrima svaki dan i radili do kasno u noć. Pronalazili su djecu u najzabitjim područjima rijeke Kosi, u Biharu, u najsiromašnijim naseljima Uttar Pradesha, tamo gdje nema struje, gdje je stalno poplavljeno, gdje se ne može putevima.

Pronalazili su sinove i kćeri migranata na autobusnim i željezničkim postajama, pratili obitelji na putu za poslom.

Kad smo Melinda i ja u ožujku 2011. posjetili Indiju, bila su prošla dva mjseca od zadnjeg zabiljećenog slučaja polia, otišli smo u ciglanu gdje su radnici radili za malo novca, satima i satima, živeći u blatnim potleušicama. Upoznali smo mladu majku i pitali je jesu li joj djeca cijepljena. Ušla je u kolibu, uzela torbu u kojoj je bilo sve što ima, prekopala je i ponosno izvadila knjižicu imunizacije s imenima sve svoje djece u kojoj je pisalo da su primili cjepivo protiv polia, i to nekoliko puta. Bili smo zadivljeni.

Gdje god su otišli indijski volonteri, lokalno stanovništvo im je pomagalo. U jednom slamu u Kalkuti grupa školaraca koji se nazivaju Daredevils uključili su se svom snagom. Njihovo naselje nikad nije imalo kućne brojeve pa su ih oni dodijelili i napisali. S doniranim mobitelima spojili su se na GPS, sami napravili digitalnu mapu i na njoj obilježili svaku kuću u kojoj su djeca cijepljena.

Bitka protiv polia nije gotova, ni u Indiji ni u svijetu, novi slučajevi dolaze iz Istočne Afrike (Nigerija je novo svjetsko žarište), iz Sirije i podsjećaju koliko je važno iskorijeniti tu bolest posvuda. Ali to ćemo uspjeti samo ako svijet nastavi ovako financirati tu borbu, ako ne odutane. Možemo je za samo šest godina iskorijeniti u cijelom svijetu.

Postignuća indijskih volontera i djece i političara neće nestati s poliom. Sad kad su indijska djeca pronađena, mogu njih i njihove obitelji cijepiti protiv drugih bolesti, mogu im osigurati čistu vodu, obrazovanje, zdravstvene savjete majkama, djeci, mogu podržati poljoprivrednike, sve što ljudima treba za zdrav i produktivan život.

Prije mnogo godina, kad smo slijetali u Bangalore, nisam znao gotovo ništa od onoga što sada znam o Indiji. Vidio sam njihov očigeldan talent i energiju ali, kao i mome kolegi, promakla mi je skrivena snaga - da bogati, moćni i siromašni mogu raditi zajedno, na zajedničkom cilju. “ Bill Gates

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:05