RASPRAVA U BRUXELLESU

INFOGRAFIKA Summit EU: Nijemci za euroobveznice, ali uz stroga pravila potrošnje

Šefovi država ili vlada EU do kasno u noć raspravljali su na summitu u Bruxellesu o raznim idejama kako riješiti krizu u eurozoni, spriječiti izlazak Grčke iz članstva te osigurati gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta.

Konkretnih odluka na ovom summitu nije bilo jer je karakter rasprave bio neformalan. Ipak, u Bruxellesu se nadaju da je summit, iako je otkrio mnoge podjele unutar EU, poslužio za pripremu formalnog summita 28. i 29. lipnja, na kojem bi se donijele konkretne odluke.

Najveće podjele

Najveće podjele među članicama ipak su bile oko izdavanja zajedničkih euroobveznica. Njemačka i Francuska po tom su pitanju na suprotnim stranama.

Angela Merkel ponovila je da te obveznice nisu rješenje, dok je njemački ministar ekonomije Philipp Rösler bio jasniji, rekavši da bi takve obveznice slale krivu poruku jer bi se smanjio pritisak za reforme kod nekih država članica i one bi podcijenile potrebu za većom fiskalnom disciplinom.

No, francuski predsjednik Francois Hollande ponovio je da bi obveznice pomogle rastu i stvaranju radnih mjesta.

Neki dužnosnici EU smatraju da bi se rješenje moglo pronaći jer bi Njemačka mogla prihvatiti euroobveznice, ali samo pod uvjetom da se prije eventualnog izdavanja osigura da će sve članice poštivati stroga pravila.

Startna pozicija

Dakle, Nijemci bi mogli prihvatiti takve obveznice samo na kraju procesa, i to je ključna razlika u odnosu na Francusku koja vidi izdavanje takvih obveznica na samom početku kao startnu poziciju za rast.

Oko 2 sata poslije ponoći predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy rekao je da je bilo različitih stavova oko euroobveznica, ali da je vidljiv konsenzus oko potrebe za jačanje ekonomske i monetarne unije. Van Rompuy je zadužen da do sljedećeg summita, uz suradnju s EK, pripremi plan o dubljoj monetarnoj i ekonomskoj integraciji kao sredstvu rješenja krize.

Nakon summita bilo je vidljivo da doista svi žele vidjeti Grčku i dalje kao članicu eurozone, ali ne pod svaku cijenu. I Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Barroso, kao i lideri glavnih država članica poput njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Hollandea, rekli su da Grčka treba ostati u eurozoni, ali da treba poštivati svoje obveze.

- Eurozona je pokazala veliku solidarnost prema Grčkoj kojoj smo već distribuirali, zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom, gotovo 150 milijardi eura od 2010. - rekao je Van Rompuy.

Konzultacije do summita

Mnoge države EU boje se izlaska Grčke iz eurozone jer bi to moglo dovesti do masivnih povlačenja novca iz banaka ne samo u Grčkoj već i u nekim drugim članicama. Zato su EU lideri jučer ponovili poruku Grčkoj da i dalje ima potporu, ali nema prostora za odustajanje od mjera štednje.

Unutar EU sada će uslijediti konzultacije do summita u lipnju, a istodobno će se pratiti i razvoj događaja u Grčkoj.

Što su državne obveznice?

Države posuđuju novac prodajući obveznice investitorima. Obveznica je IOU (I owe you) dokument. U zamjenu za investitorov novac, država se obvezuje plaćati fiksnu kamatu u određenom razdoblju, primjerice četiri posto godišnje u sljedećih deset godina. Na kraju ugovorenog razdoblja investitoru se vraća uložena glavnica, a dug se briše. Državne obveznice u pravilu se tretiraju kao ultrakonzervativna dugoročna ulaganja. Kupci su najčešće mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i banke, a nerijetko i privatni investitori. Najznačajniji su model državnog zaduživanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:33