'IMAM PAMETNIJA POSLA. PRIPREMAM NOVU KNJIGU, A PRESUDU OČEKUJEM KAO POŠTANSKU POŠILJKU' Šešelj se još nije očitovao o pozivu haškog tužiteljstva

Vođa Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj izjavio je u srijedu, u povodu žalbene rasprave koja se održala pred Haškim sudom, kako "ima pametnija posla" i da ga presuda tribunala, odnosno Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) ne zanima.

Šešelj se još nije očitovao o današnjem pozivu haškog tužiteljstva žalbenom vijeću MICT-a da mu poništi oslobađajuću presudu, ali je uoči žalbenog postupka u Haagu zahtjev tužiteljstva ocijenio kao "glupost", ustvrdivši kako ne postoje argumenti da bude poništena presuda kojom je oslobođen krivnje za ratne zločine.

"Zahtjev tužiteljstva je glupost jer ne postoje nikakvi argumenti. Da bi presuda pala, tužilac mora dokazati da je prekršeno pravo ili da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Međutim, ne može dokazati ni jedno ni drugo i svaki civilizirani sud obustavio bi suđenje i donio oslobađajuću presudu", rekao je za komercijalnu provladinu TV Pink Šešelj.

Poručivši kako ima "pametnija posla" od praćenja procesa u Haagu, Šešelj je rekao da priprema novu knjigu, a presudu očekuje kao poštansku pošiljku.

"Radim na novoj knjizi. Presudu će mi poslati poštom. Šta god da se dogodi, imam neoborive argumente da su moja prava kršena, pa je nemoguće ni da me naš sud izruči. Postupak traje već 15 godina, što nije razuman rok, te ne vjerujem da bi i naš sud donio odluku da me izruči", rekao je Šešelj.

On, ipak, nije isključio mogućnost da oslobađajuća presuda bude poništena i zatraženo novo suđenje, ali kaže da je za to "svaki razuman rok prošao".

Svoj dragovoljni odlazak u Haag s namjerom "da pobjedi ili da pogine" i odluku da se brani sam, Šešelj danas objašnjava kao najracionalniju moguću.

"Da sam ušao u tu kolotečinu i prihvatio odvjetnika kojeg su mi željeli nametnuti, vjerojatno bih već uvelike robijao. Postupio sam najracionalnije i ne postoji odvjetnik koji bi me bolje branio od mene samog", rekao je Šešelj.

Haško tužiteljstvo u srijedu je pozvalo žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) da poništi oslobađajuću presudu vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća koje je unatoč obilju dokaza u presudi donijelo "zapanjujući zaključak" da nije bilo sustavnog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata kao ni Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.

Uz ocjenu kako "ključna pitanja u predmetu nisu presuđena na pravilan način", tužitelj Mathias Marcussen na žalbenoj je raspravi u Den Haagu nazvao "zapanjujućim" zaključak presude da tužitelji nisu dokazali sustavni i rasprostranjeni napad na civile u Hrvatskoj i BiH.

"Žrtve i svjedoci imaju pravo čuti objašnjenje kako ovo raspravno vijeće može doći do toga zaključka", kazao je Marcussen i poručio da je presuda po tim zaključcima u suprotnosti s većinom drugih presuda ICTY-ja.

Prvostupanjskom presudom, koju je Haški tribunal donio u ožujku 2016. godine, Vojislav Šešelj oslobođen je svih optužbi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.

Šešelj nije nazočio žalbenoj raspravi, a moći će u pisanom obliku odgovoriti na usmeno izlaganje tužitelja.

Haško tužiteljstvo u žalbenom podnesku podnesenom prošle godine zatražilo je od žalbenoga vijeća MICT-a da utvrdi da je raspravno vijeće teško pogriješilo kada je oslobodilo vođu srpskih radikala svake odgovornosti za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH te nad vojvođanskim Hrvatima u okviru udruženog zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem te da Šešelja proglasi krivim i osudi na 28 godina zatvora ili alternativno naloži ponavljanje suđenja.

Tužiteljstvo smatra dokazanim da je Šešelj tom zločinačkom pothvatu značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te je tako poticao na zločine.

Šešelj je u pritvoru Haškog tribunala bio je od 2003. godine kada je dragovoljno otišao u Haag, pa do studenog 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog narušenog zdravlja. On nije nazočio ni izricanju prvostupanjske presude 31. ožujka 2015. a u međuvremenu se beogradskim medijima pohvalio da je potpuno izliječen od raka.