Hoće li SAD dobiti 51. državu? Prijedlog već pred Kongresom, republikanci najavili žestoki otpor

Američki Kongres danas će glasati o prijedlogu da se administrativni okrug glavnog grada Washingtona, poznat kao District of Columbia, proglasi 51. saveznom državom SAD-a. Prijedlog će gotovo sigurno proći kroz Donji dom, no u Senatu ga očekuje teška borba s neizvjesnim ishodom.

Pitanje Washingtona već je desetljećima predmet rasprava. Iako je originalno zamišljen kao posebni teritorij, danas urbano područje grada ima više stanovnika nego savezne države Vermont ili Wyoming, koji svi uredno plaćaju savezne poreze, glasaju za predsjednika i mogu služiti u vojsci, ali nemaju svoje predstavnike ni u jednom domu Kongresa.

Washington nema pravo ni na svoju nacionalnu gardu, što je bilo posebno vidljivo za vrijeme nereda 6. siječnja, kada lokalna policija nije mogla suzbiti prosvjednike koji su jurišali na Capitol. Za slanje nacionalne garde preko državnih granica, iz susjednih država Marylanda ili Virginije, bila je potrebna dozvola Bijele kuće, koja je tog dana kasnila.

Prema prijedlogu koji će danas vjerojatno proći Donji dom, Washington bi trebao dobiti jednog zastupnika u Donjem domu, u skladu s brojem stanovnika, te dvoje senatora, kao i svaka druga savezna država.

Kako su glasači u Washingtonu većinom demokrati - etničke manjine predstavljaju većinu u tom gradu - republikanci se posebno protive prijedlogu, strahujući da bi pretvaranje Washingtona u saveznu državu trajno osiguralo demokratima dodatna dva zastupnika u Senatu, u kojem obje stranke sada imaju po pedeset zastupnika.

Republikanci stoga predlažu alternativna rješenja, poput oslobađanja građana Washingtona od saveznih poreza, ili pripajanje većine teritorija Washingtona Marylandu. Oba rješenja zadržale bi isti broj senatora, a građani se ne bi više mogli buniti da plaćaju poreze bez da njihovi predstavnici sudjeluju u zakonodavnoj vlasti.

Jednom kada prijedlog dođe pred Senat, suočit će se sa žestokom opozicijom republikanskih senatora, koji će gotovo sigurno pokušati zaustaviti zakon filibusterom. Čak i ako demokrati uspiju progurati zakon o osnivanju nove savezne države i kroz Senat, priča neće biti gotova, jer će se bitka potom preseliti na sudove, gdje će republikanci tvrditi da za proglašenje Washingtona državom nije dovoljna odluka Kongresa.

Prema pravnom stručnjaku Zacku Smithu iz konzervativnog think tanka Heritage Institute, osnivanje Washingtona kao posebnog okruga, te njegova ograničenja, su opisani i zadani u prvom članku američkog ustava, te bi za promjenu njegovog statusa bio potreban ustavni amandman.

Čak i ako Washington postane država, Smith je kazao za AP kako očekuje da će novu najmlađu saveznu državu preplaviti val tužbi, koji bi mogao trajati godinama. “U osnovi bi vidjeli jako puno postupaka,” kazao je Smith. “Svaki novi zakon koji bi donijela nova država bio bi doveden u pitanje. Stvari bi godinama bile nejasne.”

Ako se pita američka javnost, većina građana danas bi podržala pretvaranje Washingtona u saveznu državu, no donedavno nije bilo tako. U anketama provedenim 2018., većina je građana pružala tek mlaku podršku istom planu.

Prijelomni je trenutak za mnoge bilo nasilno suzbijanje mirnih prosvjeda u ljeto prošle godine, kada je tadašnji predsjednik Donald Trump pregazio autoritet gradonačelnice Muriel Bowser, i prosvjednike rastjerao uz pomoć saveznih agencija, kako bi mogao pozirati za fotografije ispred crkve preko puta Bijele kuće. Da je Washington bio savezna država, takvu bi akciju bilo nemoguće izvesti bez odobrenja njezina guvernera.