Bismarck je vjerojatno najpoznatiji bojni brod u povijesti. U opću kulturu su ga uveli prvenstveno Britanci, kojima je ta čelična tvrđava potopila njihov nacionalni ponos, bojni brod Hood, što je izazvalo vjerojatno najveću potjeru za jednim brodom u povijesti.
Konstrukcija Bismarcka je započela 1936. godine - s dužinom od 241 m i 50.000 tona istisnine bio je najveći bojni brod ikad sagrađen u Europi do tada. Naoružanje mu je bilo ogromno - 8 topova od 381 mm, 12 od 150 mm, 16 od 105 mm te niz manjih topova za blisku protuzračnu obranu. Broj je imao veliku brzinu od 30 čvorova, domet od preko 15.000 km i posadu od preko 2000 članova. Imao je i radar dometa 20 km, a zaštićen je bio i oklopnim pojasom od 320 mm, povrh unutarnjeg oklopa u konfiguraciji kornjačinog oklopa.
Na svoju prvu i jedinu borbenu misiju, operaciju Rheinübung, Bismarck je isplovio 19. 5. 1941. godine s krstaricom Prinz Eugen. U tom trenutku bio je to jedini kapitalni brod dostupan njemačkoj mornarici.
Praćen od početka od strane britanskih krstarica, 23.5. Bismarck je presrela britanska eskadra od dva bojna broda, Hood i Prince of Wales. Nedugo nakon početka, Bismarck je postigao pogodak uslijed kojeg je eksplodiralo skladište streljiva na bojnom brodu Hood, najvećem i najpoznatijem brodu britanske mornarice. Od 1421 osobe na brodu, samo su tri preživjele. Prince of Wales je također pogođen nekoliko puta i morao se povući. Međutim, Bismarck je također bio pogođen u prednje skladište goriva, zbog čega je odlučeno da se operacija prekine i brod zaobiđe Veliku Britaniju i uplovi u Brest, gdje je trebao biti popravljen i zajedno s bojnim krstašima klase Scharnhorst ponovno zaploviti u Atlantik.
Potapanje Hooda izazvalo je paniku u Ujedinjenom Kraljevstvu te su svi dostupni brodovi od Sjeverne Amerike do Gibraltara poslani u potjeru. Bismarck je lociran zrakoplovima i pretrpio je dva napada u kojima je pogođen ukupno četiri puta. Treći torpedo u drugom napadu zaglavio je kormila u zaokretu, zbog čega je bojni brod mogao ploviti samo u krug. U tom položaju su ga iduće jutro, 27.5., presreli bojni brodovi Rodney i King George V, koji su postigli rane pogotke i onesposobili mu naoružanje. Nakon sat i pol nemilosrdnog bombardiranja, Bismarck je još uvijek plutao, kad je donesena odluka da se brod napusti i otvoreni su ventili za potapanje. Od 2,200 članova posade, samo 114 ih je spašeno iz Atlantika.
Ako vas zanimaju svi detalji o bojnom brodu Bismarck, od tehničkih pojedinosti do pune priče o operaciji Rheinübung, preporučujemo seriju videa na ovu temu na Youtube kanalu Codex Militaria. Na tom kanalu stručni sugovornik Jutarnjeg lista Matija Blaće, inače česti gost u podcastu Jutarnjeg Prva Linija, producira i prezentira vojno-povijesni sadržaj.