U nastavku donosimo:
- eskalaciju ruskih udara i noćašnji val dronova i raketa prema više ukrajinskih gradova
- fokus na balistički „Orešnik“: porijeklo sustava, konfiguraciju i ono što ga izdvaja od ostalog arsenala
- što se do sada zna o metama u okolici Lviva i zašto se oko njih lome verzije
- presjek tvrdnji ruskih izvora nasuprot onome što komercijalni sateliti i lokalne vlasti bilježe
- udare na kijevsku energetiku i posljedice po grijanje, vodu i svakodnevicu stanovnika
- stručne poglede na učinak kinetičkih bojnih glava naspram raketa Kindžal
- geopolitičku poruku noćašnjeg udara u svjetlu poteza Zapada i regionalnih napetosti
Nažalost, ruski zračni napadi već mjesecima predstavljaju dnevnu rutinu za građane širom Ukrajine, pa to nije ništa novo ni tijekom posljednja dva tjedna. I taman što se Kijev oporavio od velikog napada 27. prosinca – nepunih dva tjedna kasnije opet je u noći s četvrtka 8. na petak 9. siječnja bio na meti. Kako se danas moglo čuti iz službenih ukrajinskih izvora – u doletu je noćas bilo registrirano 242 kamikaza-drona raznih tipova, lansirana iz niza lokacija u Rusiji i na okupiranim područjima Ukrajine, a za njih oko 150 procjenjivalo se da pripadaju opasnijem tipu „Geranj“, odnosno „Shaheed“.
Čak 36 raketa
Od toga je barem 226 komada bilo srušeno ili prizemljeno, dok ih je 16 udarilo u ciljeve. No bitno je ozbiljniji bio drugi dio noćašnjeg napada, sastavljen od oko 36 raketa raznih tipova – procijenjeno je bilo 13 balističkih raketa tipa „Iskander-M“ ili S-400, lansiranih iz Brijanske oblasti (8 navodno srušeno), još 22 krstareće rakete 3M54 „Kalibr“ s Crnog mora (10 srušeno), te jedna balistička raketa srednjeg dometa tipa Orešnik lansirana s raketnog poligona Kapustin Jar u ruskoj Astrahanskoj oblasti prema cilju oko grada Lviva na zapadu Ukrajine. Naravno, budući da su se balističke rakete dužeg dometa desetljećima viđale samo na vojnim paradama i pri pokusnim ispaljivanjima – ovo borbeno djelovanje, ukupno drugo po redu ikada, izazvalo je posebnu pozornost.
Kao prvo, treba napomenuti da od poligona Kapustin Jar u Rusiji do okolice Lviva ima oko 1.600 kilometara, što otprilike odgovara trećini deklariranog dometa raketa „Orešnik“. Dakle, ispaljivanje je odrađeno uz prilično strmu balističku putanju, koja je oko 5 tona korisnog tereta isporučila na ukrajinski cilj hipersoničnom brzinom od preko 10 Maha. Budući da su ukrajinski izvori spominjali brzinu leta od oko 13.000 km/h, od ruskog mjesta lansiranja do cilja u Ukrajini raketa je letjela oko 7 minuta.
Što je bila meta Orešnika
Iako je sam ruski napad vizualno bio vrlo sličan onom prvom, izvedenom u ranim jutarnjim satima četvrtka 21. studenoga 2024. na ukrajinski grad Dnipro – tada je bilo jasno da se na meti našao industrijski kompleks PA Pivdenmaš (bivši Južmaš), dok danas (u trenutku pisanja ovog teksta) još nije jasno što je Ruska Federacija točno gađala na zapadu Ukrajine oko 23 sata i 46 minuta po lokalnom vremenu 8. siječnja 2026. godine. Naime, u prvom se trenutku (posebno s neslužbene ruske strane) čulo brojne navode o tome kako je meta bilo veliko ukrajinsko podzemno skladište plina Bilche–Volitsko–Ugerskoye, sagrađeno 1983. godine i smješteno sjeverno od grada Strij (oko 60 km južno od Lviva na krajnjem zapadu Ukrajine).
Iako su se tijekom noći i jutra učestalo društvenim mrežama dijelile razne slike velikih svjetala od navodnih požara, a iz usta gradonačelnika Lviva Andrija Sadovija spominjao se i neki pogodak u „kritičnu infrastrukturu“ koji je dio građana koštao opskrbe strujom – naknadno svemu tome nije bilo potvrda, dok ni specijalizirani sateliti nisu na lokacijama plinskih skladišta zabilježili odgovarajuće požare.
Iduću rusku verziju još je teže provjeriti. Naime, po njoj se noćas „Orešnikom“ gađao jedan od tamošnjih vojnih aerodroma na kojem je navodno bilo 12 do 15 borbenih aviona F-16, sa skladištima raketa dugog dometa i NATO osobljem koje je obučavalo ukrajinske pilote.
Što su činjenice
Naravno, u skladu s tim opisom cilja, još se noćas pričalo i da je pogodak rezultirao žrtvama među NATO osobljem, koje se onda zračnim putem navodno prebacivalo u Poljsku. Treća verzija je ujedno i službena verzija – rusko Ministarstvo obrane jutros je objavilo da je noćašnji napad na Ukrajinu odgovor na „teroristički napad kijevskog režima na rezidenciju predsjednika Ruske Federacije u Novgorodskoj oblasti, koji se dogodio u noći 29. prosinca 2025.“, dok su „Orešnikom“ gađani „proizvodni pogoni za bespilotne letjelice korištene u terorističkom napadu“.
Kako bilo da bilo, treba konstatirati nekoliko činjenica. Bez obzira na dvojbe oko konstrukcije raketa „Orešnik“ – bile one s pogonom od jednog ili dvaju stupnjeva – većina se izvora slaže da je to oružje dodatni proizvod ruskog rada na raketnom sustavu dugog dometa RS-26 „Rubež“ (NATO oznaka SS-X-31). Dok se za original pretpostavlja da je prvenstveno razvijen za nošenje višestrukih nuklearnih bojnih glava ili hipersoničnog jedrećeg sustava Avangard na desetke tisuća kilometara – smanjeni sustav „Orešnik“ navodno ima doseg od oko 5.000 km, čime bi srednjim dometom pokrio kompletnu Europu i bez korištenja navodne bliže lokacije baziranja u Bjelorusiji.
Njegovu se nosivost procjenjuje na 5 do 6 tona, a temeljem dosadašnja dva borbena korištenja vidi se da ukupno nosi 6 odvojenih kontejnera, svaki s po 6 malih bojnih glava procijenjene mase od oko 150 kg. Iako se tu nije radilo o nuklearnim bombama, već izgleda o inertnim tijelima bez eksplozivnog punjenja – već sama brzina udara takvih bojnih glava u cilj prenosi znatnu kinetičku energiju, dovoljnu da većina projektila ispari pri udaru i ondje izazove jake eksplozije.
Eksplozivni učinak
Prema nekim procjenama, riječ je o eksplozivnom učinku usporedivom s 1 do 1,5 puta količine TNT-a – samo raspoređenom na eliptičnu zonu udara niza manjih bojnih glava i pojedinih velikih dijelova projektila, ali bez velike probojne moći u dubinu cilja. Kako se vidjelo na primjeru industrijskog postrojenja u gradu Dnipro, a možda i noćas u Lvivu – konkretni učinci takvog napada izgledaju vrlo spektakularno, ali nisu neusporedivi s drugim zračnim oružjima koje Ruska Federacija učestalo koristi iznad Ukrajine.
Dapače, hipersonične rakete Kh-47M2 „Kindžal“ mogle bi biti probojnije, a time i razornije. Zato dio stručnjaka smatra da je noćašnji udar „Orešnikom“ bio tek pokazni, a izabrana meta simbolična – napad gotovo uz samu granicu Poljske rusko je upozorenje Zapadu nakon što je na ovotjednom sastanku „Koalicije voljnih“ potpisana Deklaracija o namjeri o raspoređivanju multinacionalnih snaga u Ukrajini nakon primirja, čemu se Rusija izričito protivi.
Iako se danas doduše mnogo pričalo o samom napadu raketom „Orešnik“ na Lviv, ipak su se čitavoga dana izvještaji koncentrirali na teške štete po energetskom sustavu grada Kijeva. Ondje se na meti prvenstveno našla velika termoelektrana i toplana CHP-6 kapaciteta preko 500 MW, smještena na sjeveroistoku grada, u četvrti Troješčina, a vidjeli su se i brojni pogoci kamikaza-dronova u kijevske nebodere. Ozbiljnost situacije dobro pokazuje i objava kijevskog gradonačelnika Vitalija Klička od danas oko podneva – kojom se konstatira da je u Kijevu oko 6.000 stanova ostalo bez grijanja, dok dijelovi grada imaju problema i u opskrbi vodom.
Dok se kritična infrastruktura nastoji osigurati decentraliziranim sustavima opskrbe strujom i grijanja – građane se ujedno pozvalo da, ako mogu, privremeno napuste grad i odu na mjesta sa strujom i grijanjem. Naime, dok se noćas u Kijevu bilježilo -8 stupnjeva Celzija, idućih se dana očekuje dodatno zahlađenje, s dnevnim temperaturama oko -10 i noćnim oko -15 stupnjeva Celzija. Shodno tome, mogli su se danas čuti i pozivi lokalnih vlasti na istoku Kijeva (četvrti Troješčina i Lisovij) da nadležne osobe u tamošnjim neboderima koji su ostali bez struje krenu planski prazniti vodu iz ugašenih cjevovoda za grijanje i vodu, ne bi li se izbjeglo njihovo smrzavanje i pucanje u idućim danima, dok traju hitni radovi na popravcima energetskog sustava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....