MRTVA STRAŽA

Gužva u Sjevernom moru, motri se i najsitnija stvar: ‘Ne treba im puno da svi padnemo na koljena‘

Norveške pomorske snage na Sjevernom moru danonočno patroliraju kako bi spriječile mogući napad na plinsku i internetsku infrastrukturu

Patroliranje norveške mornarice oko platforme Troll A

 Ntb/Alamy/Alamy/Profimedia/Ntb/alamy/alamy/profimedia

Sat vremena prije svitanja na Sjevernim morem, na brodu KV Bergen časnik na straži posve je budan. Ovaj brod obalne straže Norveške mornarice dug 93 metra je u patroli 90 kilometara od kopna. Nebo je tamno, more još tamnije, no s desne strane pramca jarka svjetla svjetlucaju kroz kišu i maglu i nešto golemo izviruje iz vode, osvijetljeno poput božićne svečanosti.

"Troll A", objašnjava 49-godišnji Torgeir Standal, drugi zapovjednik broda, koji preuzima jutarnju stražu. Radi se o velikoj plinskoj platformi nasred morske pučine. Kada je prebačena na ovo pusto mjesto prije gotovo 30 godina, Troll A - koja se uzdiže 472 metra od morskog dna do vrha bušilice - postala je najviša građevina koju su ljudi ikada premjestili na površini Zemlje. Prošle je godine s plinskog polja Troll na kojem se nalazi osigurao 10 posto ukupne opskrbe Europske unije prirodnim plinom za grijanje domova, uličnu rasvjetu i kao gorivo za industriju. "Ovdje ima mnogo platformi", kaže Standal u reportaži Politica, stojeći na mračnom mostu Bergena, lica obasjanog sjajem radara i satelitskih ekrana na upravljačkoj ploči. "I tisuće kilometara cjevovoda ispod", dodaje.

Upravo zato je Bergen i stigao na ovu lokaciju. U rujnu prošle godine eksplozija na drugom podmorskom plinovodu gotovo 960 kilometara dalje potresla je svijet. Unatoč tri istrage koje su u tijeku, službenog odgovora na pitanje tko je odgovoran za eksplozije na Sjevernom toku još uvijek nema. No, činjenica da se to uopće moglo dogoditi izazvala je alarm diljem Europe. U pozadini eskalirajućeg sukoba s Moskvom zbog njezine brutalne invazije na Ukrajinu i spremnosti da koristi energiju kao oružje, ranjivost podvodnih cjevovoda i kabela kroz kojima se prenose plin, električna energija i internetski podaci na europski kontinent - vitalne arterije koje omogućuju udoban, modernog europski život - izložen je opasnosti.

Kao odgovor, Norveška je, zajedno sa saveznicima iz NATO-a, pojačala pomorske patrole u Sjevernom moru, području od vitalnog značaja za energetsku sigurnost Europe. Prisutnost Bergena danju i noću u ovim negostoljubivim vodama, dio je napora da se ostane na oprezu. Zadatak muškaraca i žena na ovom brodu je stražariti u ime cijele Europe i zaustaviti idući napad poput onog na Sjeverni tok prije nego što do njega dođe.

Traganje za neobičnim aktivnostima

Posljednjih tjedana Bergen je pratio kretanje ruske vojne fregate kroz Sjeverno more, što je nešto što mora činiti "nekoliko puta svake godine", kaže 47-godišnji zapovjednik broda Kenneth Dyb. Rusi imaju pravo ploviti ovim morima do Atlantika i vrlo je malo vjerojatno da bi Kremlj bio toliko drzak da otvoreno napadne plinsku platformu ili plinovod. No, kaže Dyb, dok njegov brod plovi na zapad prema drugom plinskom i naftnom polju, Osebergu, "važno je pokazati da smo prisutni, da pazimo". Izvještaji da su ruski mornarički brodovi - s isključenim uređajima za praćenje - bili prisutni u blizini mjesta eksplozija na Sjevernom toku u mjesecima koji su prethodili incidentu, istaknuli su važnost pojačanog nadzora ovih voda.

Plin, dakako, ne stiže besplatno. Norveška je uvelike profitirala od skoka cijena plina i nafte koji je uslijedio nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu. Državni energetski div Equinor ostvario je rekordnu dobit od 75 milijardi dolara u 2022. godini. Oslo je osjetljiv na optužbe za ratno profiterstvo i želi pokazati Europi da mu je stalo do energetske sigurnosti svojih susjeda, koliko i do njihove gotovine.

No, prijetnja cjevovodima također bi mogla biti na razini nižeg profila akcije. Jedna od teorija o napadu na Sjeverni tok kaže da ga je izvela mala skupina ronilaca, koji su djelovali s obične jahte. U takvom scenariju, nešto naizgled nevino poput broda koji iznenada tu pojavio i zaustavio ili se kreće neobičnom putanjom plovidbe, moglo bi biti sumnjivo. A posada broda Bergen ima ovlasti ukrcati se i pregledati plovila koja njezina posada smatra da su razlog za zabrinutost.

Norveške obavještajne službe priznale su posljednjih tjedana da postoji tajna prisutnost Rusije u ovim vodama. Zajednička istraga javnih medija u Norveškoj, Švedskoj, Danskoj i Finskoj otkrila je dokaze da su se civilna plovila, poput ribarskih brodova, koristila za aktivnosti nadzora. Prema riječima Stålea Ulriksena s Kraljevske norveške mornaričke akademije, to je nešto što se "događa oduvijek", no posljednjih je godina postajalo sve intenzivnije.

"Uvijek tragamo za neobičnim aktivnostima, za svime sve što nije uobičajeno, poput novih brodova u tom području koji prije nisu bili ovdje", kaže viši dočasnik Magne Storebø, dok preuzima popodnevnu stražu na mostu.

Dok se horizont gubi u oblacima, Storebø prati radarske i satelitske zaslone dok golemi brisači brišu kapljice Sjevernog mora s vjetrobranskog stakla. Malo je brodova uokolo i svi su poznati posadi - radi se o servisnim brodovima koji plove između plinskih i naftnih platformi.

Druga runda energetskog rata

Dok Europa izlazi iz prve zime tijekom energetskog rata s Rusijom, njezine zalihe plina stoje bolje nego što je gotovo itko očekivao. No, dok se priprema za iduću zimu, rizik od novog napada na ključni plinovod poput onog na Sjevernog tok shvaća se ozbiljno na najvišim razinama vodstva. "Stvari sada izgledaju dobro što se tiče sigurnosti opskrbe plinom", rekao je jedan visoki dužnosnik Europske komisije, govoreći pod uvjetom anonimnosti. "Ali ako bi norveški plinovod eksplodirao, onda smo u drugačijoj situaciji".

Kreatori politika EU-a vide četiri ključna rizika za sigurnost plina iduće zime, dodao je ovaj viši dužnosnik - iznimno hladno vrijeme, kineski gospodarski oporavak snažniji od očekivanog koji bi povećao globalnu potražnju za plinom, da Rusija prekine dotok preostalog plina koji šalje u Europu i neki "incident" koji bi utjecao na energetsku infrastrukturu. Takav događaj ne samo da bi mogao ugroziti opskrbu, već bi potencijalno mogao izazvati paniku na tržištu plina, kao što je to bilo prošle godine, kada su drastično porasle cijene i za europske građane i za industriju. A nigdje potencijalna šteta ne može biti veća nego u Sjevernom moru.

Norveška je sada najveći pojedinačni dobavljač plina u Europi. Nakon što je Gazprom prekinuo opskrbu preko Sjevernog toka i drugih plinovoda, Norveška je povećala vlastitu proizvodnju u Sjevernom moru, isporučujući više od 100 milijardi kubičnih metara u EU i Veliku Britaniju tijekom 2022. godine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen osobno je posjetila Troll A u ožujku kako bi osobno zahvalila norveškom premijeru Jonasu Gahr Støreu na isporukama koje su pomogle europskim zemljama da prođu kroz zimu.

Velika većina tog plina transportira se u sjeverozapadnu Europu preko složene mreže cijevi na morskom dnu, a više od 8000 tisuća kilometara njih je pod norveškom jurisdikcijom. Sjeverno more ima prosječnu dubinu od samo 95 metara, što nije puno dublje od cijevi Sjevernog toka na mjestu gdje je plinovod napadnut. "Zapravo nije potrebna posebno sofisticirana sposobnost za napad na cjevovod u relativno plitkim vodama", ističe Sidharth Kaushal, znanstveni suradnik u britanskom think tanku Royal United Services Institute (RUSI). Malo plovilo, nekoliko ronilaca i eksplozivno punjenje sve je što je potrebno za to, kaže on.

Nakon incidenta sa Sjevernim tokom u rujnu, sumnja je odmah pala na Rusiju. Moskva ima povijest djelovanja u tzv. sivoj zoni, odnosno neprijateljskih akcija, često tajnih. No, tri istrage koje se bave incidentom tek trebaju potvrditi tu sumnju, ali europske vlade ne žele nimalo riskirati. U danima neposredno nakon eksplozija, zapovjednici mornarica članica NATO-a pokušali su koordinirati napore za zaštitu energetske infrastrukture, rekao je za Politico Rune Andersen, načelnik norveške mornarice. Svi su imali istu misao. "Ako se to dogodi u Sjevernom moru, imat ćemo problem".

Zajednički napori

Andersen se pridružio mornarici kao mladić 1988. godine, u posljednjim danima ‘Hladnog rata‘ i navikao je da se ruska prijetnja nadvija nad sigurnošću Norveške i Europe. "Nakon desetljeća pokušaja integracije ili suradnje s Rusijom, sada imamo rat u Europi. Vidimo da je naš susjed brutalan i voljan upotrijebiti vojnu silu", kaže. "Radio sam u mornarici 90-ih kada su na dnevnom redu bili trajni mir i partnerstvo. Vratili smo se u situaciju u kojoj se naš posao čini smislenijim - i potrebnijim". Međutim, ističe, njegove snage do sada nisu primijetile nikakve ruske manevre ili operacije koje bi bile drugačije od onoga što su bile prije napada na Sjeverni tok. "Posao koji radimo je preventivan, a ne prilagođen bilo kojoj specifičnoj prijetnji", dodaje on.

Unatoč tome, te rane rasprave s NATO saveznicima sada su formalizirane u dnevnu koordinaciju putem savezničkog pomorskog zapovjedništva u Velikoj Britaniji, kako bi se osiguralo da NATO-ovi brodovi koji mogu djelovati kao "prvi odgovor" na potencijalne incidente uvijek budu pri ruci. Britanski, njemački i francuski brodovi pridružili su se norveškim u naporima praćenja i nadzora.

Po prirodi je, kaže Andersen, izazovno štititi svaki centimetar cjevovoda i cijelo vrijeme. Uloga Bergena i brodova poput njega, dodaje, samo je jedan dio slagalice. Samom svojom prisutnošću na moru, ovi brodovi povećavaju šanse za hvatanje potencijalnih sabotera na djelu i nadu da će ih se odvratiti od pokušaja. Drugim riječima, cilj je smanjiti veličinu ‘sive zone‘ ili naglasiti aktivnosti na Sjevernom moru. U suradnji s energetskim tvrtkama i operaterima cjevovoda, podvodni dronovi koji koriste kamere i sonar visoke rezolucije korišteni su, kaže Andersen, za "mapiranje mikro terena" oko cjevovoda. Oni su dovoljno osjetljivi da uoče eksplozivno punjenje ili druge znakove prijetnje.

Međunarodna energetska kompanija Equinor, sa sjedištem u Norveškoj, zajedno s norveškim državnim operaterom plinovoda Gassco, provla je veliko inspekcijsko istraživanje svoje podmorske infrastrukture, kaže glasnogovornik kompanije. Istraživanje je otkrilo "nema identificiranih znakova zlonamjernih aktivnosti", ali inspekcije cjevovoda su, kako kaže, kontinuirano u tijeku.

Razumljivo je da je povišena razina alarma dovela do povremenih lažnih uzbuna. Niz prijava o dronovima u blizini norveške energetske infrastrukture u vrijeme napada na Sjeverni tok prošle godine uključivao je i izvješće o sumnjivoj letjelici koja kruži iznad same pomorske baze Haakonsvern. "Nakon nekog vremena zaključili smo da je to galeb", rekao je Andersen uz osmijeh.

Alarm diljem europe

Ipak, zapovjednik mornarice je smrtno ozbiljan u pogledu potencijalne prijetnje. Napad u stilu onog na Sjeverni tok u Sjevernom moru je moguć, a lako dostupna mjesta i ključna čvorišta dvije su stvari koje predstavljaju najveći rizik. Alarm je upaljen diljem Europe. Ovog je mjeseca NATO upozorio na "značajan rizik" da bi Rusija mogla ciljati podmorske cjevovode ili internetske kabele kao dio svoje konfrontacije sa Zapadom.

Više zemalja povećava sposobnost patroliranja i podvodnog nadzora. Britanska kraljevska mornarica ubrzala je kupnju dva specijalizirana broda za nadzor oceana, od kojih će prvi biti operativan ovog ljeta. EU i NATO uspostavili su novu zajedničku radnu skupinu koja se usredotočuje na zaštitu ključne infrastrukture, a u sjedištu NATO-a u Bruxellesu uspostavljena je "koordinacijska ćelija" da bi se poboljšala "suradnja s industrijom i okupili ključni vojni i civilni sudionici", kako bi se osigurala sigurnost kabela i cjevovoda.

Norveška i Europa, smatra Andersen, zajedno su u ovoj dugotrajnoj borbi. Iako Europa prelazi s fosilnih goriva na zelenu energiju, Sjeverno more ostat će vitalan izvor energije pučinskog vjetra s planovima za veliko širenje u idućih 25 godina. Ranije ove godine nizozemske obavještajne službe izvijestile su o ruskom brodu koji je želio mapirati infrastrukturu vjetroelektrana u nizozemskom dijelu Sjevernog mora.

"Mislimo da su Rusi željeli istražiti mogućnosti potencijalne buduće sabotaže", kaže Jan Swillens, šef nizozemske vojne obavještajne i sigurnosne službe u izjavi za Politico. "Ovaj incident jasno pokazuje da se ove vrste ruskih operacija izvode bliže nego što se može misliti".

Istovremeno, i baltičke zemlje jačaju sigurnost oko svoje infrastrukture i na moru i na kopnu. Krajem prošle godine, Estonija je provela podvodnu inspekciju dvaju energetskih kabela Estlink i plinovoda Baltic Connector koji je povezuje s Finskom, navode u estonskoj mornarici. Litva, pak, posvećuje "posebnu pozornost" sigurnosti oko svog LNG terminala u Klaipėdi i plinskog tereta koji tamo stiže, kako kaže glasnogovornik ministarstva obrane. U Litvi je došlo do prve velike lažne uzbune od incidenta sa Sjevernim tokom, kada je plinovod na kopnu eksplodirao u siječnju. Nakratko je razmatrana mogućnost napada, ali je to ubrzo odbačeno. Cijev je bila stara 40 godina i bila je izložena tehničkom kvaru.

Sigurnosne akcije na Baltiku

Opasnost koju Rusija predstavlja za infrastrukturu diljem Europe ne treba podcijeniti, ističe Vilmantas Vitkauskas, direktor litavskog Nacionalnog centra za upravljanje krizama i bivši obavještajni dužnosnik NATO-a. "Poznajemo njihov način razmišljanja, na koji šalju signale ili izvršavaju pritisak", kaže Vitkauskas. "Prilično dobro razumijemo Rusiju i prilično smo zabrinuti onim što vidimo i time koliko je ranjiva naša infrastruktura u Europi".

Za to vrijeme, na brodu Bergen život mornara teče normalnim tijekom. Posada je mlada, prosječne starosti oko 30 godina. Neki od njih su vojni obveznici - u Norveškoj je još uvijek obveza da se 19-godišnjaci prijave za služenje vojnog roka, ali samo blizu jedan od četiri njih je doista regrutiran na rok od 19 mjeseci.

Nadzor, održavanje te vježbe traganja i spašavanja dio su redovite rutine posade. Brod mora biti spreman odgovoriti na incident ako stigne poziv iz mornaričkog stožera da je potrebna pomoć ili ako je sumnjivo plovilo identificirano u njihovom dijelu Sjevernog mora. U međuvremenu, mornari odlaze u teretanu na donjoj palubi ili igraju igrice na X-boxu u maloj sobi za igre. U kuhinji se poslužuju tri obilna obroka dnevno. Postoji čak i brodski orkestar nazvan "Dyb Purple", po zapovjedniku. Dyb to dobro podnosi, kaže viši dočasnik Storebø.

Tijekom svakodnevnih aktivnosti, većina mladih mornara ne razmišlja o svom poslu u velikom strateškom smislu zaštite energetske sigurnosti cijelog kontinenta. No, kontekst ukrajinskog rata i presedan napada na Sjeverni tok, dodali su novu notu obavljanju zadataka. "Danas smo vjerojatno manje naivni", kaže 33-godišnji viši dočasnik Simen Strand. "U prošlosti nismo imali od mnogo čega strahovati, nije bilo konkretne prijetnje". "Rusija je oduvijek bila tu... Osobno nisam osjećao ništa više nelagode nego prije", kaže, pak, Storebø.

Idućeg dana Storebø drži noćnu stražu, od ponoći do četiri ujutro, dok se Bergen vraća u bazu na kratki predah prije ponovnog isplovljavanja. Na mostu je mračno, a jedino svjetlo je sjaj zaslona kontrolne ploče. Trideset kilometara dalje, sitna se svjetla mogu vidjeti na norveškoj obali. Ispod valova, nevidljiv, teče plin iz polja Troll prema kopnu, gdje se prerađuje. Odatle nastavlja svoj put prema jugu kako bi osvijetlio tamu europskih noći.

Sve je tiho, ali Storebø si ne može priuštiti gubitak fokusa. Kao časnik straže, mora biti spreman ako radar, sateliti ili njegove vlastite oči primijete nešto neuobičajeno, nazvati kapetana i podići uzbunu. To je posao, kaže. "Uvijek to morate imati na umu", zaključuje on na kraju reportaže Politica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 03:51