POMOĆ S ISTOKA

GRČKU ĆE OD KRAHA SPASITI KINEZI? Tsipras bi im rado prodao atensku luku, od Pekinga je već zatražio 10 mlrd. predujma

Kinezi već upravljaju dijelom luke, ali sada žele kupiti većinski dio. Dogovor bi trebao biti postignut u idućih nekoliko tjedana, a favorit među ponuđačima je COSCO. No, grčke vlasti još se dvoume

Čim je njegova Syriza pobijedila, novi grčki premijer Alexis Tsipras najavio je raskid sa starom politikom: nema više bezumne politike štednje, nema ucjena Bruxellesa i MMF-a, zaustavit ćemo započete privatizacije, prije svega luke Pirej, najveće grčke luke. Od siječnja do travnja puno je vremena i dosad su se novi grčki lideri izredali s različitim izjavama: prvo bi jedan rekao da će grčke luke ostati Grcima, a onda bi uskočio drugi da je prodaja pirejske luke Kinezima tek stvar tjedana. Atenska luka Pirej je sa 18 milijuna putnika godišnje najveća putnička luka u Europi, a Kinezi je planiraju ulaganjima od pola milijarde eura dovesti uz bok najvećim europskim teretnim lukama, poput Hamburga i Rotterdama.

Većinski dio

Prethodna vlada je, u zamjenu za milijarde eura pomoći trojke (EU, MMF, Europska središnja banka ECB), pristala na plan po kojem bi u ovoj godini od privatizacije uprihodila 4 milijarde eura. Ciprasova ljevičarska vlada podržana nacionalistima želi zaustaviti privatizaciju i prodati samo ono što je doista nužno, pa planira od privatizacije u ovoj godini umjesto 4 dobiti 1,5 milijardi. Među ostalim, 14 regionalnih zračnih luka dali bi u leasing, a dvoume se oko luka u Ateni i Solunu.

Grčka u atenskoj luci Pirej ima 67 posto vlasništva i još nije donesena definitivna odluka hoće li prodati čitav udjel ili samo dio. Ministar gospodarstva George Stathakis rekao je da vlada želi da to bude joint venture projekt, zajednički posao Grčke i inozemnih investitora. To je on već i sada, jer Kinezi već upravljaju dijelom luke, ali sada žele kupiti većinski dio. Zamjenik premijera Grčke Dragasakis Sinhui krajem ožujka je tijekom posjeta grčkih ministara Kini najavio da će dogovor biti postignut u idućih nekoliko tjedana. Favorit među ponuđačima je COSCO, poručio je.

“Oni uvijek puno pričaju. Ali što se računa? Akcija se računa. Akcija! Samo akcija!” kaže Fu Cheng Qui, direktor grčkog ogranka kineske firme COSCO za njemački Der Spiegel. Otkad je 65-godišnji Fu u Grčkoj, vlade su se promijenile već četiri puta.

Grčka iduća tri mjeseca mora vratiti ukupno 16 milijardi eura za otplatu svih dospjelih kredita. Tranšu u ožujku jedva je platila. Građani svaki dan podižu milijardu i pol eura iz banaka, tako da ECB svako malo povećava limit grčkim bankama za održanje likvidnosti.

Vođa euroskupine Jeroen Dijsselbloem upozorio je Grke prije mjesec dana kako ne žele da im se ponovi scenarij Cipra iz 2013. kad su se banke morale zatvoriti na nekoliko dana. Grčka visi nad bankrotom, ali i dalje se premišlja: bi li Kinezima dala luku ili ne? Bi li pristala na užasne reforme koje od nje traže Europska unija i MMF ili ne? Spas od smrknutih Europljana koje ničim ne možeš umilostiviti Aleksis Tsipras potražio je na Istoku.

Grčka se nada pomoći Rusije i Kine: nedavno je procurilo kako od Kineza očekuju da im unaprijed uplate 10 milijardi eura, kao predujam za pirejsku luku i najavljena ulaganja u grčku željeznicu. Od Rusa se nadaju dobiti tri do pet milijardi eura, kao polog uoči početka gradnje Turskog toka, plinovoda preko Turske.

Dva svijeta

Kineska tvrtka COSCO već je godinama u Grčkoj. COSCO, China Ocean Shipping Company, najveće je kinesko brodarsko i lučko poduzeće, osnovano još 1961, piše novinar Spiegela Alexander Smoltczyk u tekstu “Kina traži dominaciju u atenskoj luci”. COSCO je već pokazivao interes i za ulaganja u luku Rijeka, ali u Ateni već rade godinama. Od tri doka u pirejskoj luci, onaj prvi je u vlasništvu grčke vlade, a drugi i treći vodi COSCO. “Samo pogledajte”, kaže direktor Fu novinaru njemačkog tjednika.

Najvažnija investicija

Na Doku II jedanaest novih dizalica, proizvedenih u Kini, stalno je u pogonu. Istovaruju kontejnere i ukrcavaju ih na kamione. Kamioni se smjenjuju u intervalima od jedne minute. Tako je na kineskom dijelu. Nekoliko stotina metara dalje, na starom Doku I, ne događa se ništa. Dok je prazan, brodovi ne pristaju, opisuje Spiegel u tekstu s nadnaslovom: “Jedna luka, dva svijeta”.

I to su doista dva svijeta. Kineski dio funkcionira kao američki kapitalizam u najboljim danima, a grčki kao socijalizam u najgorim.

U prvom dijelu radi se bez prestanka, bez previše zamaranja pravima radnika, vrlo brzo i efikasno. U drugom se ne radi gotovo ništa. “Udvostručili smo brzinu istovara. Sada završavamo prekrcaj 36 kontejnera na sat, a vrijeme je novac. Pogledajte, Dok I je potpuno prazan. To je vrlo tužno”, kaže Fu.

Kinezi su 2008. dobili koncesiju na Dok II pirejske luke na 30 godina, po cijeni od 490 milijuna eura. Nakon toga im je koncesija produljena na još pet godina, a dobili su dozvolu i za gradnju trećeg terminala. Bivši grčki ministar pomorstva Miltiadis Varvitsiotis, prenosi Spiegel, tvrdio je da je djelomična privatizacija atenske luke postala jedna od najvažnijih i najprofitabilnijih investicija posljednjih godina u Grčkoj.

COSCO je Grcima ponudio cijenu iznad tržišne vrijednosti. Svake godine u grčki proračun uplaćuju oko 30 milijuna eura, a s dovršenjem izgradnje trećeg doka i planiranom modernizacijom luke COSCO će ukupno u luku Pirej investirati oko 500 milijuna eura. Grčka više zaradi od koncesije koju joj plaćaju Kinezi nego od svog dijela luke, iako joj je u vlasništvu ostala većina, odnosno 67 posto.

U samo četiri godine COSCO je kontejnerski promet povećao za četiri puta, na nešto manje od 3 milijuna komada godišnje. S ulaganjem u treći dok kapacitet luke dodatno bi se udvostručio na 6,2 milijuna kontejnera godišnje u 2016. Ako bi Kinezi dobili i prvi dok, luka Pirej mogla bi se nositi s najvećim europskim lukama poput Hamburga, Antwerpena i Rotterdama. Pirej je postao priča o dva svijeta, piše njemački tjednik: o turbokapitalizmu nasljednika Mao Ce Tunga s jedne strane i tržišnoj ekonomiji s druge strane koja funkcionira poput socijalističke.

Ostali interesenti

Kad su Kinezi u listopadu 2009. dolazili preuzeti dio luke Pirej, radnici su ih pozdravili 6-tjednim štrajkom i sloganima “COSCO, odlazi!”. Na demonstracije je dolazio i današnji premijer Aleksis Cipras. Danas 1200 Grka radi za COSCO. Lučki radnik zaradi oko 1200 eura mjesečno. To je otprilike u rangu prosječne plaće u Grčkoj, ali tri puta manje od plaće koju su lučki radnici nekada dobivali.

Grci su se bojali da će Kinezi doći i podijeliti im otkaze i dovesti radnike iz Kine. Fu Cheng Qui ističe da su došli samo sa sedam menadžera, a sve ostale poslove rade Grci. I poslove na izgradnji novog doka rade Grci i grčke firme.

Novinar Spiegela razgovarao je i sa šefom sindikata lučkih radnika Nickom Georgiuom, koji mu je nabrajao što zamjera gazdama Kinezima: zataškane nesreće na radu, premalen broj vozila hitne pomoći, niske plaće, koje su se prelile i na grčki dio luke.

U lipnju je kineski premijer Li Keqiang bio i u Grčkoj i obišao luku Pirej. Ova luka postaje kineski ulaz u Europu: kineska roba preko Atene dolazi do Njemačke, Mađarske i Austrije između sedam i 11 dana brže, rekao je kineski premijer.

Trenutno svakog tjedna tri teretna vlaka napuštaju luku. “Ali to je tek početak”, kaže direktor Fu Cheng Qui. Kao i u slučaju Hrvatske, kineske tvrtke zainteresirane su istodobno za ulaganja u luku i u željeznicu, jer im je cilj poboljšanje transporta robe.

Za pirejsku luku zainteresirani su i Danci, Filipinci, SAD i Ujedinjeni Arapski Emirati. Zasad se kineska ponuda čini najozbiljnijom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:13