Glavni tužitelj suda u Haagu Brammertz pozdravio crnogorsku Rezoluciju o Srebrenici

Glavni tužitelj međunarodnog tribunala za ratne zločine u Haagu Serge Brammrtz rekao je u petak da je glorificiranje ratnih zločinaca i negiranje zločina apsolutno neprihvatljivo te je istodobno pohvalio usvajanje Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom parlamentu.

"Ako oni koji su počinili zločine ne budu procesuirani, mislim da za pomirenje nema šansi",rekao je Brammertz koji je putem video linka sudjelovao na konferenciji „Pomirenje i suočavanje s prošlošću na Zapadnom Balkanu", koju je u Podgorici organizirala crnogorska nevladina udruga Inicijativa mladih za ljudska prava.

On je pozdravio usvajanje Rezolucije o Srebrenici u crnogorskom parlamentu, kojom se osuđuje genocid u tom bosanskohercegovačkom gradu, istaknuvši da Rezolucija nije neprijateljski korak prema bilo kojoj državi ili narodu te da se radi o individualnoj odgovornosti.

„Ovo nije osuda bilo koje zemlje ili naroda ovo je pitanje osobne odgovornosti", istaknuo je Brammertz kazavši da bi želio da i druge države idu za tim primjerom. Dodao je da je svjestan da se to u Crnoj Gori događa "u jednom teškom i složenom političkom kontekstu", ali da je "to ono što žrtve zaslužuju, da se genocid nazove genocidom".

Prosrpski Demokratski front i najviši srbijanski dužnosnici preko njima bliskih medija u Srbiji i Crnoj Gori danima pokušavaju predstaviti Rezoluciju o Srebenici, koja je sredinom lipnja usvojena u crnogorskom parlamentu, kao "antisrpsku", tvrdeći da Srbe označava genocidnim narodom, iako je u Rezoluciji jasno navedeno da ona „osuđuje pokušaje pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid" te da "odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački“.

Podsjećajući da na pravomoćnu osuđujuću presudu generalu vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, Brammertz je kazao da je ostalo još mnogo slučajeva ratnih zločina da se riješi na teritoriju bivše Jugoslavije pa je sa tim u vezi indirektno kritizirao Crnu Goru jer je procesuirala svega nekoliko slučajeva ratnih zločina.

Prema podacima Specijalnog tužitljstva za orgaizirani kriminal i ratne zločina, Crna Gora je do sredine 2020. procesuirala sedam slučajeva ratnih zločina pri čemu je osuđeno 11, a oslobođeno 26 optuženih.

U tom kontekstu šefica Delegacije EU u Podgorici Oana Kristina Popa podsjetila je da je Crna Gora 2020. dobila fascikle s dokumentima za 15 slučajeva ratnih zločina te je istaknula kako se nada da će ubrzo biti pokrenute istrage.

Prva pravomoćna presuda za ratne zločne u Crnoj Gori je donesena sredinom 2014. i njome su četvorica bivših rezervista Jugoslovenske narodne armije osuđena za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj. Presudom Apelacijskog suda potvrđene su tad kazne od četiri godine zatvora za Iva Menzalina, za Špiru Lučića i Boru Gligića, koji su osuđeni na po tri godine, dok je Ivo Gonjić osuđen na dvije godine zatvora.

Brojne nevladine udruge te bivši logoraši i njihove udruge sudski postupak za zločine u logoru Morinj smatrali su pravosudnom farsom kritiziravši prenisko odmjerene kazne te propust pravosudnih vlasti Crne Gore.