ŠOKANTNE TVRDNJE

FOTO Karadžić na suđenju u Haagu: 'Trebao bih biti nagrađen za svoja dobra djela!

Bivši vođa bosanskih Srba tvrdi da je više puta zaustavio vojsku kada je bila 'nadomak pobjede'
 AP

DEN HAAG - Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić započeo je svoju obranu u Haagu riječima kako bi on "trebao biti nagrađen za dobra djela tokom rata, umjesto da je optužen za ratne zločine".

Bivši predsjednik RS-a je optužen za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata i teroriziranje stanovnika Sarajeva .

Karadžić, koji se brani sam, rekao je da je broj žrtava u ratu četiri puta manji od onog koji se objavljue u medijima i dodao kako je njegovim zaslugama "umanjena patnja običnog naroda".

"Umjesto da budem optužen za zločine u našem građanskom ratu, trebao bi biti nagrađen zato što sam učinio sve što je u ljudskoj moći da do građanskog rata ne dođe te da umanjim patnju ljudi. Zato što sam potpisao i sproveo brojna primirja i zaustavljao našu vojsku pred pobjedama i stalno tragao za mirom i prihvatio četiri od pet mirovnih planova", rekao je Karadžić.

Karadžić je, govoreći u sudnici, rekao da je blag čovjek, pun razumijevanja te da je više puta zaustavio vojsku kada je bila "nadomak pobjede".

"Kako vrijeme bude prolazilo istina će postajati sve jača, a propaganda, laži i mržnja sve slabiji", rekoa je Karadžić ukazujući na to da je broj žrtava rata u BiH preuveličan.

Podsjetimo, suđenje Karadžiću počelo je krajem listopada 2009., ali je tužiteljstvo prvog svjedoka pred suce izvelo tek u travnju 2010. godine.

Prvu optužnicu protiv Karadžića, Haški je sud podnio krajem srpnja 1995., ali je on ostao na slobodi do 21. srpnja 2008. kada su ga u Beogradu uhitile vlasti Srbije. Devet dana kasnije, prebačen je u pritvor Tribunala u Scheveningenu.

Karadžić je tražio 600 sati da ispita 570 svjedoka obrane, ali mu je za glavno i dodatno ispitivanje odobreno 300 sati. Obrana je na tu odluku uložila žalbu, o kojoj još nije donesena odluka.

Prvi Karadžićev svjedok bit će ruski pukovnik Andrej Demurenko. On će, po najavi obrane, posvjedočiti da je u istrazi koju je sam proveo utvrdio da minobacačka granata koja je 28. kolovoza 1995. ispred sarajevske tržnice Markale ubila 43, a ranila 75 osoba, nije bila ispaljena s položaja Vojske RS, čiji je vrhovni zapovjednik bio Karadžić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 06:40