Novi američki predsjednik Donald Trump već se dugo hvali svojim navodno prijateljskim odnosom s Vladimirom Putinom. No, u srijedu je, dva dana nakon preuzimanja svog drugog mandata u Ovalnom uredu, prvi put zaprijetio ruskom čelniku ukoliko će odbijati pregovarati s Ukrajinom. A iza toga, kako u svojoj analizi navodi njemački Die Welt, stoji značajna promjena strategije u Washingtonu.
Trump se, kako je općepoznato, voli hvaliti da se dobro slaže s autoritarnim šefovima država, a na navodnu blisku vezu s Putinom posebno je ponosan. Kako redovito ističe, šef ruske države ga "poštuje", a Trump očito želi da se to shvati kao dokaz njegove vlastite snage.
No, sada je novi šef Bijele kuće promijenio i ton i retoriku. Po prvi put je, kao piše Welt, prisiljen zaprijetiti Moskvi sankcijama ako šef Kremlja neće htjeti pregovarati s Kijevom (Putin je od pobjede Donalda Trumpa na izborima u studenom više puta sugerirao ili jasno dao do znanja da su u Moskvi spremni s novom američkom administracijom pregovarati o Ukrajini, ali nikad nije rečeno da su spremni razgovarati s Ukrajinom, što je Kijevu neprihvatljivo jer valjda implicira da bi trebao prihvatiti ono što o sudbini zemlje dogovore Trump i Putin, op.a.). Ova promjena strategije pokazuje da Trump počinje priznavati realnost odnosa s Moskvom, ocjenjuje Gregor Schwung, dopisnik Welta iz Washingtona.
Dok je Trump još bio u izbornoj kampanji, zagovarao je ‘jednostavno‘ rješenje za rat u Ukrajini, koji je obećao završiti u 24 sata, ali ne otkrivajući kako - da bi na kraju očito shvatio da je to nemoguća misija pa je nedavno revidirao taj rok, rekavši da bi se mir mogao postići u roku od šest mjeseci. "U izbornoj noći nazvat ću Putina. Onda ću nazvati (ukrajinskog predsjednika, Volodimira) Zelenskog. Reći ću im da moraju zaustaviti rat", rekao je ranije Trump na predizbornom skupu u Nevadi.
No, kad Trump ovih dana govori o ratu, odjednom zvuči posve drugačije. Od svoje inauguracije u ponedjeljak, eskalirao je svoju oštru retoriku prema Kremlju, rekavši novinarima u utorak da je Putin u "velikoj nevolji", da ne može biti zadovoljan sporim napredovanjima u ratu i da bi trebao sklopiti dogovor, ali da "možda neće", kako je prenio Politico. "Predsjednik Zelenski želi mir, rekao mi je to vrlo jasno", rekao je američki predsjednik u utorak za ukrajinskog kolegu, u kojega je ranije običavao ispaljivati otrovne iglice, zamjerajući mu ‘žicanje‘ novca za, po Trumpu, neučinkovitu nastavku borbe i rata. "No, za tango je uvijek potrebno dvoje", dodao je Trump.
Već u ponedjeljak navečer, ubrzo nakon inauguracije ranije toga dana, jasno je dao do znanja da sumnja u spremnost Kremlja na pregovore. "Ne znam želi li Putin sklopiti dogovor", priznao je i dodao: "Mislim da će uništiti Rusiju ako ne sklopi dogovor". U srijedu je napravio, kako ocjenjuje Welt, logičan idući korak. "Ako uskoro ne sklopimo dogovor, neću imati drugog izbora nego uvesti visoke razine nameta, carine i sankcije na sve što Rusija prodaje Sjedinjenim Državama", zaprijetio je Trump na svojoj društvenoj platformi Truth Social, ustvrdivši kako je sada vrijeme da se završi rat. "Možemo to učiniti na lakši ili na teži način - a lakši način je uvijek bolji", jasno je poručio.
Ukupna vrijednost uvoza ruske robe u Sjedinjene Države pala je s 30 milijardi dolara 2021. na nešto manje od pet milijardi dolara u 2023. godini od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu krajem veljače 2022. A ono čemu sada govori Trump dodatno je pooštravanje stava prema Rusiji. Schwung procjenjuje kako je to dokaz da je Bijela kuća vjerojatno shvatila da je Putin taj koji može prekinuti rat u bilo kojem trenutku - i da će to učiniti samo ako se nađe u poziciji slabosti.
PROČITAJTE JOŠ: Ruske rezerve se tope, vojska guta novce, a inflacija ozbiljno raste: Moćna Elvira ima sve manje trikova, svi citiraju izjavu Kadirova
Novi američki državni tajnik Marco Rubio već je na saslušanju u Senatu naznačio da je cilj oslabiti Putina. "Moramo osigurati da Ukrajina posjeduje veliku moć", rekao je on, navodeći sankcije protiv Moskve kao jednu od mogućih mjera. U protivnom, Kijev bi u pregovorima bio ‘na konopcima‘. To, smatra autor, objašnjava i zašto se odjednom više ne govori o Trumpovoj najavi tijekom predizborne kampanje da želi postići dogovor u roku od 24 sata - Trump je shvatio da ga je ovo obećanje dovelo u lošu pregovaračku poziciju, zato što je Vladimira Putina učinio odlučujućim akterom - hoće li se sklopiti dogovor i može li Trump postići uspjeh, odjednom je potpuno u moći Kremlja.
Sada Trump to svim silama želi promijeniti jer očito više nije voljan dati Putinu ono što ruski čelnik želi, poput kontrole nad velikim dijelovima Ukrajine, uključujući obećanja o ukrajinskoj neutralnosti. U utorak navečer, Trumpa su konkretno upitali podržava li zamrzavanje rata duž trenutačnih linija bojišnice, o čemu se ranije naveliko govorilo i nagađalo, pa i iz usta njegovog tadašnjeg kandidata, a sada potpredsjednika J.D. Vancea. Trump je, možda znakovito, ignorirao to pitanje.
Nova američka vlada također ne želi Putinu omogućiti ispunjenje ruskog sna o Ukrajini zauvijek izvan NATO-a. Posljednjih su godina njegov prethodnik Joe Biden i odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz, uz neke druge čelnike europskih država članica NATO-a, demonstrativno odbijali pozvati Kijev da se pridruži vojnom savezu, što je zapravo bio, navodi Schwung, preuranjeni ustupak Putinu da u mogućim pregovorima ishodi da Ukrajina ostane bez članstva, a da zauzvrat ne da ništa.
Marco Rubio je već na saslušanju u Senatu izjavio da tako nešto nije u planu nove administracije. "Neutralna Ukrajina nije krajnji rezultat koji želimo", rekao je on. Trumpov kandidat za posebnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju, Keith Kellogg, sugerirao je da bi dogovor mogao biti moguć za 100 dana. Kellogg je također odbacio zabrinutosti da će Trump smanjiti podršku Kijevu. "On ne pokušava ništa dati Putinu ili Rusima. On pokušava spasiti Ukrajinu i zaštititi njezin suverenitet", rekao je on, kako prenosi Newsweek. Trump je, pak, rekao da njegova administracija preispituje vojnu pomoć Ukrajini, ali inzistira na tome da bi Europska unija trebala preuzeti veću odgovornost u potpori Kijevu.
Nelagoda u Kremlju
Za Melindu Haring iz think tanka Atlantsko vijeće, ovo je povratak na poznatu poziciju. "Mnogi su zaboravili da je Trump isporučio Ukrajincima (protutenkovske) projektile Javelin. (Bivši američki predsjednik, Barack) Obama je to odbio učiniti. On je također uveo sankcije operaterima Sjevernog toka 2", podsjetila je Haring. "Unatoč njegovom prijašnjem prijateljskom stavu prema Putinu, jasno je da on ne želi ispasti slabić kada je Rusija u pitanju", zaključila je Haring.
S druge strane, Kijev polaže nade u to da će Trump okončati gotovo trogodišnji rat i natjerati Putina za pregovarački stol. "Trump je biznismen. On zna kako izvršiti pritisak", rekao je Zelenski novinarima u utorak nakon žestokog obraćanja na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, dodajući da je "pun nade" kada je nova američka administracija u pitanju.
PROČITAJTE JOŠ: Trumpov najbliži suradnik otkrio kako namjeravaju zaustaviti rat u Ukrajini, analitičari: ‘Pa to je darovanje pobjede Putinu!‘
Trumpove najnovije izjave vjerojatno su pojačale nelagodu koju mnogi u kremaljskoj eliti osjećaju zbog njegove nepredvidivosti, zbog čega su reakcije nakon njegovog ponovnog izbora od početka bile oprezne, kako piše The Guardian. Alexander Koc, popularni i utjecajni proratni dopisnik prokremaljske Komsomolskaje Pravde i vojni bloger, ocijenio je na Telegramu da je Trump Putinu postavio ultimatum. "Kao što sam već rekao, bolje je pripremiti se na najgore. Uskoro ćemo se osvrnuti na Bidenov mandat s nostalgijom, poput lanjskog snijega", napisao je.
Na Trumpove komentare, pak, oprezno je odgovorio zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanski. "Nije u pitanju samo okončanje rata. To je prije svega pitanje rješavanja temeljnih uzroka ukrajinske krize", rekao je on. "Dakle, moramo vidjeti što ‘dogovor‘ znači prema razumijevanju predsjednika Trumpa", dodao je.
Poznata ruska politologinja Tatjana Stanovaja, osnivačica tvrtke za političku analizu R.Politik, kaže da se, unatoč Trumpovim naporima da prisili Putina na pregovore, čini da je ruski čelnik uvjeren da ima resurse da prebrodi rat u Ukrajini. "Mirovni sporazum pod ruskim uvjetima uštedio bi značajne resurse, ali u nedostatku takvog sporazuma, Putin je spreman boriti se koliko god je potrebno", napisala je ona na X-u, prenosi Guardian.
Dodala je da trenutačna gospodarska situacija u Rusiji vjerojatno neće prisiliti Putina da pregovara s Ukrajinom. "Ako Kremlj zaključi da neće doći do povoljnog dogovora s Trumpom, vjerojatno će se fokusirati na produljenje sukoba", zaključila je Stanovaja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....