AKCENT

Europska unija ne može samo čekati da Bosna i Hercegovina sama provede reforme

Naglasak na to da BiH bude "suverena, jedinstvena i ujedinjena država" važan je jer se i dalje dovodi u pitanje opstanak BiH
Andrej Plenković
 Virginia Mayo/Pool AP/AFP
Objavljeno: 23. ožujak 2021. 08:21

Obično za jednu državu nije dobra vijest kada se o njoj previše govori u međunarodnim krugovima, bilo to u EU ili negdje drugdje. Obično je to znak da je u toj državi neka kriza ili problem. Međutim, nije dobro ni kada te nitko ne spominje ili o tebi uopće ne razgovara. Zato se ovih dana uspjehom može smatrati i bilo kakvo spominjanje proširenja Europske unije ili pojedinačno neke države zapadnog Balkana.

Takvim uspjehom hrvatska diplomacija smatra i pokretanje teme Bosne i Hercegovine na sastanku Vijeća vanjskih poslova EU održanom jučer u Bruxellesu. Prioritet ministara svakako imaju teme poput odnosa s Rusijom, problema u odnosima s Turkom, sankcija režimima koji krše ljudska prava ili krize u Mjanmaru.

Između tih tema Hrvatska je, uz potporu pet drugih država članica EU, uspjela progurati i zajednički "non paper", neslužbeni dokument, kojim traže da BiH bude u fokusu Europske unije.

U tom se pismu, koje je poslano na inicijativu Hrvatske zajedno sa Slovenijom, Bugarskom, Mađarskom, Grčkom i Ciprom, naglašava da oni žele vidjeti BiH kako značajno napreduje prema političkoj stabilnosti, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu i dobrobiti svojih građana. Naglašavaju da stabilnost, prosperitet i funkcionalnost BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države imaju ključnu važnost ne samo za najbliže susjede nego i za širu regiju, EU i Europu u cjelini, piše u tom dokumentu.

Naglasak na to da BiH bude "suverena, jedinstvena i ujedinjena država" važan je u okolnostima u kojima se i dalje dovodi u pitanje opstanak BiH kao ujedinjene države, pogotovo od strane lidera Republike Srpske Milorada Dodika.

Za Hrvatsku je fokus Europske unije na BiH bitan zbog nekoliko razloga. Prvi je interes Hrvatske da se zaštiti ravnopravnost svih konstitutivnih naroda jer je jednakopravnost Hrvata ugrožena. Drugi je interes da BiH bude sigurna, funkcionalna država koja će moći upravljati i migrantskom krizom jer Hrvatska s tom državom ima najdulju granicu, što je i vanjska granica EU. Dakle, EU od Hrvatske očekuje da štititi svoju granicu jer time štiti i Europsku uniju.

A Hrvatska ustraje i u stavu da EU što prije dade status kandidata BiH. Taj dokument koji je zajednički predstavljen ostatku EU govori i o tome. Dakle, kako pomoći BiH u ispunjavanju uvjeta, a da se pritom ne odustane od uvjeta koje je Unija postavila.

To što netko uopće spominje BiH u EU, može se smatrati uspjehom, ali se ne mogu stvoriti prevelika očekivanja. Uostalom, vidljivo je da među potpisnicima tog "non papera" nisu ključne države EU poput Njemačke, Francuske i nekih drugih zapadnih država koje su više protiv nego za proširenje Europske unije. Zato i ne žele da EU previše govori o tome, a pogotovo ne žele da preuzme neke obveze.

Ova je inicijativa ipak pomogla da se za sljedeći sastanak ministara vanjskih poslova EU već sada kao glavna tema zakaže situacija na zapadnom Balkanu i politika proširenja prema toj regiji. Iako EU nastavlja upućivati BiH poruke da je "sudbina reformi, a time i uspjeh na putu prema EU u rukama tamošnjih političara", jasno je svima da se bez većeg angažmana EU, uz potporu SAD-a, ništa u BiH neće pokrenuti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 06:55