PRELIJEVANJE RATA

Europi prijeti ozbiljan udarac, nafta bi mogla ići iznad psihološke granice, Bruxelles sprema odgovor

Zemlje članice nadaju se da neće morati posegnuti za ograničenjem cijene plina ako prijeđe 180 eura

Iranski supertanker Grace 1, ilustracija

 Jorge Guerrero/Afp/Profimedi/Jorge Guerrero/afp/profimedi

"Izrael ima svako pravo braniti se, što će dovesti do rasta broja nevinih žrtava na palestinskoj i izraelskoj strani", rekla je Dilan Yesilgöz-Zegerius, nizozemska ministrica pravosuđa The Financial Timesu.

Kurdinja čija je obitelj pobjegla iz Turske koja bi mogla postati novom nizozemskom premijerkom upozorava da će se spirala nasilja s Bliskog istoga preliti na naša, europska društva. Fokusirala se u razgovoru na pitanje prosvjeda i migracija, ali postoji još jedan, vrlo ozbiljan utjecaj sukoba na Europu: cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 93 dolara.

Dobra je strana da se arapske zemlje u naftnom kartelu OPEC nisu pridružile zahtjevu Islamske Republike Iran da se Izraelu uvede naftni embargo. Proširenje sukoba moglo bi, ipak, lako podići cijene barela nafte iznad 100 dolara. Dobra je vijest da je Washington izdao šestomjesečnu dozvolu transakcija s venezuelanskim energetskim sektorom nakon dogovora vlade u Caracasu i oporbe o izborima u 2024. godini. Venezueli će trebati vremena da poveća proizvodnju, zbog slabih ulaganja u sektor.

Callum Macpherson iz tvrtke Investec rekao je Al-Monitoru da su europska skladišta plina gotovo puna, ali slijedi "duga zima i, ako se pojavi bilo kakav rizik, opskrbne cijene će rasti". Petak je na nizozemskom, referentnom tržištu bilježio cijene iznad 50 eura po megavatsatu, a prije samo nekoliko dana bile su blizu 30 eura.

Rizici mogu biti raznorodni, primjerice štrajk u LNG postrojenju u Australiji podigao je cijene u Europi. Bruxelles je svjestan prijetnje, prenosi The Financial Times, i vode se rasprave o produljenju ograničenja gornje cijene plina uvedene u veljači zbog straha da bi sukob na Bliskom istoku i sabotaža baltičkog plinovoda mogli ponovno povisiti cijene ove zime.

Štetu na plinovodu u Baltičkom moru izazvala je "prilično velika sila", rekao je 11. listopada estonski ministar obrane Hanno Pevkur, dan nakon što je Finska izjavila da je to mogla biti namjerna akcija.

Zbog svega navedenog europski su diplomati rekli FT-u da bi bilo dobro imati "policu osiguranja". Države članice su se bile početkom ove godine dogovorile da će gornja granica cijene plina stupiti na snagu ako dostignu 180 eura po megavatsatu tri dana.

EU se nakon ruske agresije na Ukrajinu odlučila lišiti ovisnosti o plinu iz Moskve: 2021. godine je oko 40% ukupne potrošnje činio plin porijeklom iz Rusije, 155 milijardi kubičnih metara. Ove se godine predviđa uvoz nešto više od 10 milijardi. Europska unija većinu plina uvozi iz SAD-a i Norveške.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 00:53