Europa je na povijesnom raskrižju i mora djelovati da bi podržala Ukrajinu i osigurala trajni mir, a Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska će voditi "koaliciju voljnih" da bi pomogli u okončanju borbi, potvrdio je britanski premijer Keir Starmer na završetku nedjeljnog summita u Londonu koji je okupio čelnike 18 zapadnih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Dansku i Italiju, kao i Kanadu, Tursku, NATO i Europsku uniju.
S druge strane, ozbiljni mediji puno su suzdržaniji u svojim ocjenama, a dominiraju komentari prema kojima Europa ulazi u ključni tjedan za budućnost svoje sigurnosti. Summit u Londonu je dao mnogo obećanja, ali malo konkretnih odgovora. "Dok se zapadni podupiratelji Ukrajine polako približavaju ‘koaliciji voljnih‘ s novim mirovnim planom pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, istovremeno još uvijek oklijevaju djelovati sami bez SAD-a", rezonira Politico.
Ipak, Starmer je najavio da se veći broj država izrazio želju pridružiti "koaliciji voljnih" da bi Ukrajini ponudili sigurnosna jamstva ako se postigne prekid vatre. Britanija i Francuska bi preuzele vodstvo u radu s Ukrajinom na izradi nacrta za mirovni plan koji bi predstavile američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, kazao je britanski premijer novinarima nakon razgovora.
PROČITAJTE VIŠE Ruski mediji: Kreće druga faza, Putin je bacio mamac Trumpu, on će ga sigurno progutati...
Ali, kako je upozorio Politico, unatoč obećanjima potpore Ukrajini, neki europski čelnici signalizirali su da žele da Volodimir Zelenski i Ukrajinci poprave svoje veze s Trumpom i njegovom ekipom jer je mir bez Amerikanaca neostvariv.
"Postojala je široka konvergencija o važnosti nastavka bliske suradnje s SAD-om, posebice u kontekstu NATO-a, kao i snažna suglasnost da se budući europski doprinosi sigurnosnim jamstvima moraju razvijati ruku pod ruku s SAD-om", citiran je neimenovani dužnosnik EU nakon londonskih razgovora.
Za sada se zna da Francuska i Britanija zagovaraju jednomjesečni djelomični prekid vatre između Rusije i Ukrajine koji ne bi uključivao prestanak kopnenih sukoba jer to nije moguće na ratištu koje je dugačko gotovo 1200 kilometara. Prekid sukoba odnosio bi se na napade iz zraka i mora, uključujući udare na energetske objekte, a drugi dio plana pretpostavlja da će europske zemlje poslati mirovni kontingent u Ukrajinu, ali to će se dogoditi tek kasnije, kada se potpiše mir.
U intervjuu za dnevni list Le Figaro francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da bi takvo primirje trajalo mjesec dana. Macron trenutačno nastoji razviti europsku inicijativu koja bi osigurala da europski kontinent ne bude stavljen u drugi plan dogovorom Moskve i Washingtona, posebno zato što Rusija nastoji demilitarizirati i poniziti Ukrajinu. Francuska je stoga zajedno s Britanijom tijekom nedjeljnog summita o Ukrajini izradila plan jer Macron ne vjeruje u primirje koje bi potpisali Amerikanci i Rusi, objavio je Le Figaro.
Macron i Starmer znaju da bi to bila nagrada agresoru, ali i opasnost za Europu u nadolazećim godinama, pa su došli s alternativnim prijedlogom - primirje u zraku, na moru i u pogledu energetske infrastrukture. Takvo primirje, koje ne bi uključivalo borbe na frontu, trajalo bi mjesec dana. Prema francuskom predsjedniku, europske mirovne snage bile bi poslane na teren tek kasnije jer će pregovori o potpunom primirju trajati još najmanje nekoliko tjedana. "U sljedećim tjednima neće biti europskih trupa na ukrajinskom teritoriju", zaključio je Macron dodajući da Francuska i Britanija žele mir, ali ne po svaku cijenu i ne bez garancija.
Rusija je kritizirala londonski summit i očekivano zaprijetila da planovi za povećanje financiranja ukrajinske obrane neće pomoći u postizanju mirnog rješenja sukoba. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će obećanja financiranja europskih čelnika, uključujući britanski ugovor o projektilima protuzračne obrane vrijedan dvije milijarde dolara za Ukrajinu, izazvati odugovlačenje rata. "Ovo se jasno ne odnosi na mirovni plan, nego će omogućiti nastavak neprijateljstava", rekao je Peskov u skladu s ruskom logikom prema kojoj treba razoružati Ukrajinu i eto mira.
Nije nevažno da je Macron u spomenutom intervjuu dopustio raspoređivanje francuskog nuklearnog oružja na teritoriju saveznika da bi zamijenio Sjedinjene Države, koje imaju svoje nuklearno oružje u Europi, ali postoji opasnost da će Trump iz Europe povući i rakete i američke snage. Macron je rekao da je spreman produbiti suradnju s europskim partnerima po pitanju nuklearnog odvraćanja i odmah ga je napala proruska čelnica krajnje desnice Marine Le Pen, rekavši da snage odvraćanja trebaju ostati "francuske".
Isto tako, prije sastanka u Londonu Macron je upozorio je da će, ako Washington pristane na "potpisivanje prekida vatre bez ikakvih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu", to samo oslabiti poziciju SAD-a i ugroziti američki utjecaj u sukobu s Rusijom, Kinom i drugim globalnim igračima. Ali Trump ima druge planove i priprema susret s Putinom, a The New York Times je objavio da bi ovaj ponedjeljak mogao odlučiti zaustaviti slanje američke vojne pomoći za Ukrajinu.
PROČITAJTE VIŠE Trump se opet obrušio na Zelenskog pa progovorio o odluci koju sa strepnjom čekaju Ukrajinci: ‘Vidjet ćemo...‘
Napokon, i iz Britanije je došla reakcija koja Macronovu inicijativu stavlja na dugi štap. Tamošnji ministar obrane Luke Pollard rekao je za BBC da se "iza zatvorenih vrata raspravlja o više različitih opcija". Naglasio je da je najvažnije osmisliti plan koji će omogućiti trajan mir "što je prije moguće", ali i da su Sjedinjene Američke Države "ključni saveznik" Velike Britanije te da će stajati uz nju, naglasivši "snažne obrambene veze" dviju zemalja.
Bilo bi iznenađenje da se nije oglasila peta kolona unutar Europske unije. Mađarski premijer Viktor Orbán optužio je europske čelnike da su "odlučili nastaviti rat umjesto da izaberu mir", nazvavši takav stav pogrešnim, opasnim i štetnim. Orbán je sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, koji također zastupa proruske stavove, signalizirao da bi mogao blokirati zaključke Europskog vijeća o Ukrajini koji se očekuju kasnije ovaj tjedan.
Međutim, ima skeptika i u Ukrajini, recimo portal Strana je objavio da je davanje vojnih jamstava europskom kontingentu u Ukrajini u ovom trenutku izravno u suprotnosti s Trumpovom politikom obnove odnosa s Moskvom, tako da je malo vjerojatno da će američki predsjednik preuzeti bilo kakve vojne obveze protiv Ruske Federacije dok traju pregovori, barem dok ne dođe do osobnog susreta Trumpa i Putina. Odnosno, za sada je "plan Macron-Starmer", kao i ideja pomirenja Trumpa i Zelenskog, samo ideja čija je provedba vrlo upitna. Osim, naravno, ako Zelenski i Europa oštro ne približe svoje stavove onome kako Trump vidi kraj rata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....