Među europskim vladama sve je izraženija spoznaja da bi uskoro mogle doći u poziciju da moraju imenovati osobu koja će se suočiti s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom u izravnim pregovorima o mirovnom sporazumu za Ukrajinu - a glavni je problem odlučiti tko će preuzeti taj iznimno zahtjevan i rizičan zadatak.
Pitanje je postalo hitnije ovog tjedna, nakon što je posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff otputovao u Rusiju kako bi Putinu ponudio trostrani sastanak s Donaldom Trumpom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, u pokušaju da se postigne prekid vatre.
"Predsjednik Putin ne priznaje Europsku uniju kao autoritet", izjavio je u utorak češki predsjednik Petr Pavel u intervjuu za Axel Springer Global Reporters’ Network. "Ne želi razgovarati s Ursulom von der Leyen, ne razgovara s Kajom Kallas. Prestao je razgovarati i s drugim europskim čelnicima, uključujući Emmanuela Macrona", dodao je, kako prenosi Politico, koji je također dio Axel Springer Global Reporters’ Network.
Pavel kaže kako bi EU trebao "odrediti jednu osobu ili skupinu ljudi koji bi govorili u ime Europe. To ne moraju nužno biti predstavnici EU-a ili NATO-a, već jednostavno čelnici kojima bi ostali dali mandat za pregovore".
Spominju se von der Leyen i Kallas
Posljednjih je dana Trump izazvao nezadovoljstvo Ukrajine i njezinih europskih saveznika vodeći razgovore s Putinom bez njihova sudjelovanja te ostavljajući sve snažniji dojam da je spreman stati na rusku stranu u ratu koji traje gotovo pet godina. To je ponovno potaknulo raspravu u Bruxellesu i šire o potrebi da Europa uspostavi vlastitu izravnu komunikaciju s Kremljem kako bi zaštitila interese regije i ojačala sposobnost Kijeva da se odupre nepravednom sporazumu.
"Koliko god nam to teško padalo, mislim da bi bilo dobro imati neki oblik komunikacijskog kanala s Putinom", rekao je David Lidington, istaknuti suradnik poznatog londonskog sigurnosnog think tanka Royal United Services Institute (RUSI). "Nisam optimističan da bi se time kratkoročno moglo puno postići, ali imati kanal koji se može iskoristiti kada se za to ukaže prilika nije loša stvar", kaže Lidington.
Europa razmatra dosad nezamislivu gestu prema Putinu
No, diplomati i dužnosnici ne slažu se oko toga tko bi bio najbolja osoba za predstavljanje Europe. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izravno je pregovarala s Trumpom o trgovinskim pitanjima, dok je predsjednik Europskog vijeća António Costa preko svojeg ureda već uspostavio komunikaciju s Kremljem. Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas također je moguća kandidatkinja koja bi zastupala europske interese u cjelini.
No, prema mišljenju jednog diplomata iz jedne države članice Europske unije - koji je želio ostati anoniman - politički krugovi u Bruxellesu moraju prihvatiti da dogovor s Putinom i Trumpom neće biti uvjetovan protokolima EU-a.
"Ne možemo se pojaviti s dvije ili tri osobe koje sve govore u ime EU-a", rekao je diplomat. "O tome tko će na kraju predstavljati EU odlučivat će se na temelju toga tko može najviše pridonijeti, a ne na temelju osobnih borbi za moć ili narcisoidnih sklonosti", dodao je taj izvor.
Je li Stubb taj?
Jedno ime izvan struktura EU-a koje privlači sve više pozornosti jest finski predsjednik Alexander Stubb. U njegovu korist idu dva ključna čimbenika - vjerojatno ima najbolji odnos s Trumpom među čelnicima država članica EU-a, a Finska ima dugogodišnje iskustvo u odnosima s Rusijom. Te dvije zemlje dijele granicu dugu 1300 kilometara, a u prošlosti su i ratovale. "Stubb je zanimljiv zbog finskog poznavanja Rusije i tradicionalnog dijaloga s njom... Oni bolje od bilo koga na našoj strani znaju što je potrebno da bi se u takvoj situaciji osjećalo sigurno", rekao je diplomat.
Drugi diplomat iz EU-a istaknuo je da je Stubb "jedina osoba koja je dosad istupila" i pokazala političko vodstvo na visokoj razini te da bi mogao djelovati kao europski izaslanik na budućem mirovnom summitu. Stubb je u utorak u Norveškoj sudjelovao na sastanku sa Zelenskim i Steveom Witkoffom, uoči posjeta američkog izaslanika Rusiji i sastanka s Putinom. Na sastanku u Oslu bio je i najviši suradnik Ursule von der Leyen, Bjoern Seibert, koji sudjeluje na sastancima savjetnika za nacionalnu sigurnost u okviru tzv. Koalicije voljnih, inicijative za potporu Ukrajini.
Treći europski diplomat kaže kako je ključno da EU kao institucija bude zastupljena u pregovorima, umjesto da se predstavljanje prepusti uskoj skupini moćnih država poput Njemačke, Francuske i Ujedinjene Kraljevine. To znači da i Seibert i Pedro Lourtie, glavni suradnik Antónija Coste, moraju imati svoje mjesto za stolom tijekom pripremnih razgovora, rekao je diplomat. Također je nužno da države članice EU-a budu pravovremeno i primjereno obavještavane o napretku pregovora.
Prizivanje Coste
Prema riječima četvrtog EU diplomata, europski čelnici upitali su Costu na prošlotjednom sastanku na vrhu u Bruxellesu nije li možda došlo vrijeme da razgovara s Putinom. "Costa je rekao: ‘Ne, trenutačno neće razgovarati s Putinom‘", rekao je diplomat. "Ali Costa bi trebao početi razgovarati s Putinom ako želimo imati ulogu u pregovorima. Time što ne razgovaramo s njim idemo na ruku svojim protivnicima", dodao je, kako piše Politico.
Četvrti diplomat smatra da bi Costa bio bolji izbor od von der Leyen ili Kallas, jer se na njih obje gleda kao na osobe koje su previše vezane uz ukrajinsku stranu da bi mogle učinkovito predstavljati EU u pregovorima na razini državnih i vladinih čelnika. Kallas je osobito otvoreno kritizirala Trumpa. "Costa ostavlja dojam nepristranijeg posrednika", zaključio je diplomat.
Europska komisija inzistira na tome da je EU već zastupljen u mirovnim razgovorima, ističući da je Seibert u utorak sudjelovao na sastanku u Oslu. "Glavni je cilj [sastanka u Oslu] bio ispitati postoje li uvjeti za mogući prijelaz na trilateralne ili čak multilateralne pregovore, uz sudjelovanje Ukrajine i Rusije za istim stolom", izjavila je u srijedu novinarima glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho.
Dodala je da su razgovori bili fokusirani na teritorijalna pitanja, sigurnost i poslijeratni prosperitet Ukrajine. "Vrlo je važno da sjedimo za pregovaračkim stolom, da možemo iznijeti svoje stajalište i sudjelovati u ostvarivanju zajedničkog cilja - okončanju ovog užasnog rata", zaključila je Pinho.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....