U nastavku donosimo:
- što konkretno obuhvaća strategija „Made in EU“ i kojim sektorima daje prioritet
- reakcije i argumente stručnjaka poput Vedrane Pribičević (ekonomija) i Kristijana Kotarskog (politologija)
- kako izmijenjena pravila javne nabave mijenjaju položaj europskih proizvođača
- koje se dileme otvaraju oko podrijetla proizvoda i digitalnih putovnica te što to znači za male tvrtke
- iskustva i stavove o mogućim posljedicama po cijene i raspodjelu koristi unutar EU
Kad je krajem prošle godine Ursula von der Leyen izjavila kako snažno vjeruje da Europa "mora imati vlastiti električni automobil", mnogi su tu najavu ispratili s podsmijehom.
"E kao ekološko - čisto, učinkovito i lagano. E kao ekonomično - pristupačno ljudima. E kao europsko - proizvedeno ovdje u Europi, uz europske lance opskrbe", nastavila je predsjednica Europske komisije te najavila kako konkretniji detalji inicijative tek slijede.
Nakon nekoliko mjeseci, u ožujku ove godine, najava se i obistinila, kad je napokon prezentirana strategija za boostanje europskog gospodarstva jednostavnog naziva "Made in EU".
Cilj - ojačati europsko gospodarstvo te smanjiti stratešku ovisnost o trećim zemljama (čitaj: Kina i SAD), povećati udio industrijske proizvodnje, poticati europske, čiste ...
