PRESUDNA NEDJELJA

Europa još od 1945. nije imala krajnje desnog predsjednika

Alexander Van der Bellen i Norbert Hofer
 Reuters / REUTERS

Je li Austrija iduća, nakon Brexita i SAD-a, u kojoj će populisti odnijeti prevagu i dovesti do radikalnog zaokreta dosadašnje politike?

U nedjelju Austrijanci biraju novog predsjednika između dvojice kandidata: ležernog profesora ekonomije aristokratskog podrijetla Alexandera Van der Bellena (72) kojega kandidiraju Zeleni te kandidata krajnje desne Slobodarske stranke Norberta Hofera (45) koji predstavlja umjereno, umiveno lice te antiimigrantske i euroskeptične stranke. Na osnovi anketa može se zaključiti samo to da će izborna bitka biti tijesna i da vjerojatno do prebrojavanja posljednjih biračkih kutija neće biti izvjesno tko je pobjednik. Ako Hofer pobijedi, Europa će dobiti prvog predsjednika iz redova krajnje desnice od 1945. godine.

Ponovljeni izbori

Ovo je treći put ove godine da Austrijanci izlaze na predsjedničke izbore, a 22. svibnja je sa 31.000 glasova razlike u drugom krugu pobijedio Van der Bellen. Međutim, ti su izbori poništeni jer je sud prihvatio prigovor FPÖ-a o nepravilnostima s izbornim listićima pristiglima poštom.

U Austriji predsjednik nema neke ovlasti, ali Hoferova pobjeda dala bi vjetar u leđa njegovoj opozicijskoj Slobodarskoj stranci koja je već po anketama najjača stranka u Austriji. Hofer je čak prijetio da će iskoristiti svoje ovlasti i raspustiti vladu, no tu je prijetnju poslije povukao. Još niti jedan austrijski predsjednik nije posegnuo za tom ovlašću. Austrija je posljednje parlamentarne izbore imala 2013. kad su izabrani novi zastupnici s mandatom od pet godina. Analitičari upozoravaju kako je vjerojatnije od predsjednikova raspuštanja vlade sazivanje prijevremenih izbora.

Opasan presedan

U svakom slučaju, silazak s vlasti povijesnog dvojca SPÖ i ÖVP, socijaldemokrata i narodnjaka koji vladaju Austrijom od 1945., izgledniji je u slučaju Hoferove pobjede. Mnogi se boje da bi ona išla u prilog drugim antiestablishmentskim strankama i kandidatima na izborima u Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj. Austrijski izbori važni su za Europu jer je Hofer više puta prijetio da će organizirati referendum o izlasku Austrije iz EU ako Turska uđe u članstvo ili Unija nakon Brexita postane suviše centralizirana.

Za austrijske pojmove, ovo je bila vrlo prljava kampanja: Hofer je Van der Bellena, među ostalim, optuživao da je bio sovjetski špijun. Prvi se put intenzivna kampanja vodila i na društvenim mrežama: dok početkom godine obojica jedva da su bili prisutni na Facebooku, u završnici kampanje Hofer ima više od 304.000 fanova, a Van der Bellen 252.000, prenosi Wiener Zeitung.

Alexander Van der Bellen

“Ja nisam Norbert Hofer” glavni je moto umjerenog kandidata

"Ja nisam Norbert Hofer" izborna je strategija Alexandera Van der Bellena, nezavisnog kandidata koji izlazi na izbore uz podršku Zelenih. Van der Bellen ima podršku liberalne, stare Austrije, baš kako Hofera podržavaju i oni umorni od starih stranaka, čak i ako nisu simpatizeri Slobodarske stranke. Van der Bellen se nada pobjedi zahvaljujući onima koji će izaći na izbore u strahu od nepredvidivog kandidata krajnje desnice.

Van der Bellen je bio predsjednik Zelenih od 1997. do 2008., do mirovine je predavao ekonomiju na sveučilištu u Beču. Roditelji su mu aristokratskog podrijetla i pobjegli su pred boljševicima. U kampanji je iskorištavao Hoferovu izjavu da će organizirati referendum o izlasku Austrije iz EU ako Turska uđe u EU. "Nitko ne smije vjerovati da je opasnost od Öxita prošla", kaže Hofer. "U Europi ne ide sve dobro. Ali izlazak iz EU, jedan Öxit, za mene je sasvim neprihvatljiv", poručio je Van der Bellen.

Norbert Hofer

Ja sam jedan od vas, poručuje biračima razočaranim u elite

Njegova je poruka "ja sam jedan poput tebe", objašnjava predizbornu strategiju Norberta Hofera politolog Thomas Hofer. Slobodarska stranka (FPÖ) kandidirala je uglađenoga Hofera koji može privući glasove i onih koji nikad ne bi glasali za predsjednika FPÖ-a Heinz-Christiana Strachea i stranku koju su mnogi povezivali s neonacistima. Hofer dolazi iz Gradišća, Slobodarskoj stranci se pridružio prije 20 godina, a 2006. je ušao u parlament. On je protiv imigranata, za distancu prema Bruxellesu. Za islam nema mjesta u Austriji, ta religija cijeli svijet vidi kao bojišnicu, kaže. Podršku očekuje od stare imigracije, od onih koji su došli u Austriju u zadnjih 30 godina i gorljivi su protivnici otvaranja izbjeglicama. I u kampanji se Hofera optuživalo za koketiranje s nacizmom pa je zamolio prijatelje da maknu značke s plavim različkom sa sakoa. Plavi je različak u 19. stoljeću bio simbol pangermanizma, nosili su ga nacionalsocijalisti 30-ih dok je njihova stranka bila zabranjena u Austriji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:51